Iako Hrvatska ima 50 posto udjela u Nuklearnoj elektrani Krško, ipak će graditi male modularne nuklearne reaktore na svojem teritoriju, a prve reaktore mogli bismo dobiti najranije za desetak godina, najavljeno je nakon jučerašnjeg prvog sastanka radne skupine za izradu zakona o nuklearnoj energiji održanom u Ministarstvu gospodarstva.

– Sportskim rječnikom rečeno, Hrvatska silazi s tribina i ulazi na teren i počinje igrati aktivnu ulogu, unatoč tome što imamo 50 posto vlasništva u Nuklearnoj elektrani Krško, koja je igrom slučaja izgrađena na teritoriju Republike Slovenije. Mi smo odlučni u tome da razvijamo nuklearne elektrane u Hrvatskoj i da pozicioniramo Hrvatsku na nuklearnoj karti svijeta koja trenutno nije tamo, rekao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Bazna energija

Dodao je da će struka definirati lokacije na kojima bi se gradili mali nuklearni reaktori. Ministar pritom nije precizirao vremenski rok u kojemu bi se donio zakon, no poručio je da je najvažnije da Hrvatska po pitanju gradnji nuklearki »neće srljati nego studiozno raditi na pripremi«.

Hrvatska se, po riječima ministra, odlučila na male nuklearne reaktore »koji su budućnost«, a u svijetu su prepoznati kao elektrane koje proizvode baznu energiju i koje su puno lakše za realizaciju nego velike i skupe nuklearne elektrane, iako iz planova, kako je rekao, nisu ispale velike elektrane, no o svemu će se očitovati struka.

– U svijetu i u Europskoj uniji svi su suglasni da je nuklearna energija niskougljična energija, da služi za tranziciju na zelenu obnovljivu energiju, to je bazna energija iz koje se može proizvoditi zeleni vodik i ostali čisti energenti, naveo je Šušnjar.

Rekao je i da će u projekt biti uključeni i predstavnici oporbe jer ovo mora biti jedan široki konsenzus, ne samo na nivou politike, nego uopće.

Stručnjak za nuklearnu energiju dr. sc. Tonči Tadić izrazio je zadovoljstvo što Hrvatska prepoznaje trendove u Europskoj uniji i Euroatomu, koji su u travnju 2023. stavili naglasak upravo na male nuklearne reaktore i fuziju.

Emica Elvedji/PIXSELL

– Sve članice EU-a razmišljaju o malim modularnim reaktorima, čak i one koje nikada nisu imale veze s nuklearnom energijom, recimo Irska. Dakle, Hrvatska je u pravom trenutku poduzela pravi korak, rekao je Tadić podsjetivši da sve njegove kolege u Euroatomu smatraju da je jedini put prema dekarbonizaciji EU-a kombinacija obnovljivih izvora energije i malih nuklearnih elektrana te da bi tako trebala izgledati energetska slika Unije do kraja stoljeća.

Trend u SAD-u i Kini

Cilj je, kaže, izbaciti fosilna goriva iz proizvodnje električne energije ako je ikako moguće. I Tadić smatra da je bitno da Hrvatska ne srlja, nego da promišljenim koracima ide prema cilju gradnje malih nuklearnih reaktora kroz izmjenu zakonske regulative, kroz osnivanje regulatornih tijela, pripremu kadrova i znanstvenih ustanova koje će pratiti cijeli proces. Podsjetio je da u Europi još nema instaliranih malih nuklearnih reaktora, ali se na njima radi, te da je riječ o trendu u SAD-u i Kini, što je Europa prepoznala.

Član Uprave zajedničke hrvatsko-slovenske nuklearke u Krškom Saša Medaković ističe da Hrvatska ima iskustva u nuklearnoj tehnologiji i prepoznala je mogućnosti da je kapitalizira i na vlastitom teritoriju.

Nakon što se donese zakon, bit će potrebno osnovati Agenciju za nuklearnu energiju kao regulatorno tijelo, dok će fakulteti koji imaju smjer nuklearne energetike revitalizirati te predmete kako bi im vratili važnost, odnosno da više ne budu izborni predmeti.

Podsjetimo, Nuklearna elektrana Krško iz sustava izlazi 2043. godine, a termoelektrana Plomin 2033., pa se postavlja pitanje sigurnosti i stabilosti opskrbe električnom energijom u Hrvatskoj, tim više što se procjenjuje da će potrošnja električne energije 2035. godine u Hrvatskoj iznositi 20 teravat sati, a do 2050. oko 36 teravat sati ili dvostruko više od trenutne potrošnje.

Domaća komponenta

Stoga se kao jedno od rješenja predlaže gradnja malih modularnih nuklearnih reaktora, snage 300 megavata, što je otprilike trećina proizvodnog kapaciteta konvencionalnih/tradicionalnih nuklearnih reaktora. Neke članice Europske unije već najavljuju gradnju takvih malih nuklearki, poput Rumunjske ili Poljske, koja je u prosincu 2023. odobrila gradnju čak 24 takva reaktora na šest lokacija do 2030. godine.

Profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Tomislav Gelo napominje da bi jedan mali modularni reaktor od 300 megavata gotovo zamijenio sadašnji udio RH u nuklearnoj elektrani Krško, čiji je ukupni kapacitet oko 700 megavata. U gradnji takvih elektrana bila bi važna i domaća komponenta, odnosno nacionalna industrija, iako je tehnologija inozemna. Nekoliko zemalja u svijetu već razvija male modularne reaktore, poput SAD-a, Francuske, Južne Koreje i Kine.

Ministarstvo otvoreno za gradnju druge nuklearke u Krškom

Upitan o tome hoće li Hrvatska sudjelovati u eventualnoj gradnji druge nuklearke u Krškom zajedno sa Slovenijom, ministar gospodarstva Ante Šušnjar je rekao da je nama najbitnije kao državi štititi interese i stečena prava koje imamo u Nukleranoj elektrani u Krškom.

– Slovenija ide tu svojim putem, mi ćemo vidjeti kada dođe u fazu razgovora, mi smo otvoreni za te projekte, Slovenija je naša susjedna i prijateljska zemlja, imamo vrlo dobra iskustva u Krškom. Ako procijenimo da su to interesi RH u realizaciji NEK 2 po postojećem i sličnom modelu koji zadovoljava naše potrebe i interese, zainteresirani smo za sudjelovanjem, reka je Šušnjar.

Slovenci su krajem studenog prošle godine trebali izaći na referendum o gradnji druge nuklearne centrale u Krškom, no referendum je odgođen do daljnjega, a prema riječima hrvatskog člana uprave zajedničke nuklearke Saše Medakovića referendum se, izgleda, neće održati ni u idućih nekoliko godina.