Hrvatska planira novi iskorak prema useljenicima i povratnicima iz iseljeništva bez hrvatskog državljanstva, mijenja se Zakon o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske koji će im omogućiti da boravak u Hrvatskoj reguliraju pod povoljnijim uvjetima.

Najavio je to u razgovoru za Hinu državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas.

Uz potvrdu, koju će na rok do dvije godine izdavati Ministarstvo demografije i useljeništva, useljenici i povratnici bez hrvatskog državljanstva moći će regulirati svoj boravak, zaposliti se, učiti hrvatski jezik i rješavati svoje državljanstvo“, kaže Milas i napominje kako će o zakonu koji to uređuje, svoje mišljenje uskoro dati Hrvatski sabor.

Nije to prvi put da Hrvatska radi iskorak prema svojim iseljenicima, prije pet godina olakšala je stjecanje hrvatskog državljanstva ljudima koji ga nemaju, ali imaju hrvatsko podrijetlo i žele doći u Hrvatsku.

U 2023. riješeno više od 6500 zahtjeva za državljanstvom

„Nakon toga se povećao broj zahtjeva za hrvatskim državljanstvom, posebno iz Južne Amerike, samo 2023. godine riješeno ih više od 6,5 tisuća“, kaže Milas i dodaje kako danas oko milijun Hrvata s hrvatskim državljanstvom živi po cijelom svijetu.

To je trećina od oko 3,2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka koliko ih živi izvan Hrvatske i širom svijeta.

Ne slaže se kako je dobivanje hrvatskog državljanstva motivirano samo željom da to bude odskočna daska za odlazak u bogatije članice Europske unije.

„Nisam siguran da toliko Hrvata iz iseljeništva želi učiti hrvatski jezik, a otići dalje“, kaže državni tajnik i navodi kako je, dok je to pitanje bilo u nadležnosti njegova Ureda, godišnje znao odobriti i do 500 stipendija za učenje hrvatskog jezika u Hrvatskoj. „No, zanimanje za učenje jezika je daleko veće, pa smo pokrenuli i internetske tečajeve koji imaju više od 20 tisuća polaznika“, ističe.

Kaže da dobar dio stipendista ostane u Hrvatskoj, da poznaje puno onih koji su se oženili, zasnovali obitelj, zaposlili se. Oni koji se vraćaju u zemlje iz kojih su došli, vrate se drugačiji i svojevrsni su most između Hrvatske i zemlje iz koje su došli učiti hrvatski jezik.

Motivi za povratak: Sigurnost, pet godina bez poreza

Milas je uvjeren kako će još jedna Vladina mjera pozitivno utjecati na povratak. Riječ je o izmjenama Zakona o porezu na dohodak kojima se od 1. siječnja ove godine, na rok od pet godina, tog poreza oslobađaju hrvatski povratnici iz inozemstva te potomci hrvatskih iseljenika. Uvjet je da su u inozemstvu u kontinuitetu boravili minimalno dvije godine.

„Porezne olakšice odnose se na sve pripadnike hrvatskog naroda, hrvatske državljane koji žive u europskim i prekomorskim zemljama“, kaže državni tajnik i dodaje kako će se učinci te mjere vidjeti u idućoj godini. „Siguran sam da će velikom broju Hrvata izvan Hrvatske i to biti jedan od motiva zbog kojeg se vraćaju“, izjavio je.

Ističe i kako kod povratnika važnu ulogu ima sigurnost života u Hrvatskoj. „Mi ju često olako shvaćamo, čini nam se da se ona podrazumijeva, no u svijetu nije tako, sigurnost se pokazuje kao jedan od najvažnijih faktora pri donošenju odluke o povratku, a nije baš lako iščupati svoje korijenje i otići na drugo mjesto“, kaže Milas.

Trendovi pri useljavanju u Hrvatsku

Uz stalno, tradicionalno useljavanje hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike, značajan obrat u tendenciji useljavanja svakako predstavlja pandemija koronavirusa. Istaknuo bih kako smo prvi put od osamostaljivanja Hrvatske imali pojačano useljavanje hrvatskih iseljenika iz Australije, Kanade i SAD-a, koji su bili zadovoljni načinom na koji Hrvatska upravlja pandemijskom krizom, mjerama koje su tada bile u primjeni u Hrvatskoj. To je dobar primjer koliko je zapravo važno da se demografiju i useljavanje promatra kroz međuresornu ovisnost, u ovom slučaju djelovanje Ministarstva zdravstva. Tako bi trebala razmišljati i postupati sva tijela državne uprave.

Državni tajnik navodi kako njegov Ured, ali i druge institucije, na različite načine nastoje privući Hrvate izvan Hrvatske, posebno mlade, pa od akademske godine 2018./2019., postoji posebna upisna kvota za studente pripadnike hrvatskog iseljeništva i hrvatske nacionalne manjine, koja živi u 12 europskih država.

„U početku je to išlo dosta teško, a danas je broj takvih studenata veći od 200“, navodi Milas i otkriva kako se razmišlja da se kvote prošire i na privatna visoka učilišta te da se studentima ponudi više studijskih programa na engleskom jeziku.

„Na prvu, to mnogima ne zvuči prihvatljivo, no uzmite mladog Hrvata koji treba upisati fakultet, koji govori hrvatski, no ne u mjeri da može studirati. Ponudimo li mu studij na engleskom, on će sigurno za vrijeme studiranja uspjeti naučiti i hrvatski jezik i danas-sutra ostati u Hrvatskoj“, objašnjava.

Vlada će osnovati i Savjet za mlade

Važnu ulogu u unaprjeđenju odnosa s Hrvatima izvan Hrvatske ima Vladin Savjet za Hrvate izvan Hrvatske od kojega je došao niz inicijativa, a kako bi se one pojačale, broj članova toga tijela povećat će se s 55 na 65, od čega 13 predstavnika Hrvata iz BiH, 17 predstavnika hrvatske nacionalne manjine i 35 hrvatskog iseljeništva.

Kako bi se čuo autentičan glas mladih Hrvata, plan je da Vlada osnuje i Savjet za mlade, koji bi također imao 65 članova.

Hrvatski sabor bi pak trebao proglasiti Tjedan Hrvata izvan Hrvatske, umjesto istoimenog dana koji nikad nije zaživio, tijekom kojega bi Hrvati izvan Hrvatske dobili priliku u domovini pokazati što jesu, kako su sačuvali zajedničku baštinu, identitet te razviti brojne kulturne, gospodarske, obrazovne i druge suradnje sa zainteresiranim u Hrvatskoj.

„Ured svake godine sa sve značajnijim sredstvima podupire projekte Hrvata izvan Hrvatske. Kada sam prije devet godina preuzeo Ured, proračun mu je bio oko pet-šest milijuna eura, danas je 36 milijuna eura“, kaže Milas i navodi kako je Vlada kroz razna tijela državne uprave za razne projekte od 2016. izdvojila preko 400 milijuna eura.

„Ne sumnjam da se puno toga može napraviti, niti se bojim demografskog sloma, ali o njemu treba govoriti, protiv njega se treba boriti“, poručuje državni tajnik Milas.

Hrvatima u Srbiji nije lako, no Hrvatska stoji iza njih

Komentirajući prilike u kojima u posljednje vrijeme žive Hrvati u Srbiji, kaže da im „nije lako, ali da su Hrvati u Srbiji svjesni da Hrvatska stoji iza njih snažnije nego ikada“.

„Unatrag 30-ak godina prošli su svašta, a strah, netrpeljivost, taj govor mržnje i dalje su izraženi“, navodi državni tajnik.

Kaže i da se Hrvatska „na sve načine“ bori da se ispuni sporazum po kojem bi Hrvati imali svoje predstavnike na svim razinama vlasti, no da „za sada nije tako“.

„Da imamo mehanizme i mogućnosti da to danas-sutra riješimo, imamo. Možda nije lijepo govoriti o reciprocitetu, no pripadnici srpskog naroda u Hrvatskoj imaju sve što je zajamčeno sporazumom (o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji i srpske manjine u Hrvatskoj) i Ustavom“, naglasio je Milas.

Razgovarala Marija Udiljak