U priopćenju upućenom resornom ministarstvu uprava Jadrolinije ističe da se neispravnost odnosno kvar tog sustava ni u jednom službenom dokumentu (pa tako ni u Izviješću) ne navode kao uzrok nesreće. Štoviše, nakon nesreće, sustav pramčane rampe broda „Lastovo“ detaljno je pregledan i testiran od strane certificiranih stručnjaka Hrvatskog registra brodova (HRB) i u nazočnosti predstavnika MMPI, te nisu utvrđeni nikakvi kvarovi ili neispravnost, navode u upravi i dodaju da ne postoji pisani dokument kojim bi se Upravu ili nadležne službe izvijestilo o tehničkoj neispravnosti rampe ili nedostacima u sustavu upravljanja sigurnošću.

Stoga kao moguće uzroke nesreće navode manjkavost sustava upravljanja sigurnošću ili ljudski faktor ili oboje.

U konkretnom slučaju, u vrijeme nesreće u Malom Lošinju, brod „Lastovo“ imao je od strane HRB izdanu važeću potvrdu upravljanja sigurnošću a Jadrolinija važeću potvrdu o usklađenosti. To znači da su – prema ocjeni HRB-a kao „priznate organizacije“ – i brod „Lastovo“ i Jadrolinija kao kompanija udovoljavali zahtjevima ISM Pravilnika, odnosno da je sustav upravljanja sigurnošću broda i cijele kompanije ocijenjen kao zadovoljavajući. Štoviše, nakon nesreće u Malom Lošinju HRB je (uz sudjelovanje predstavnika Ministarstva prometa) proveo ciljanu vanjsku prosudbu sustava upravljanja sigurnošću broda „Lastovo“ kao i cijele Jadrolinije, te je ocijenio da „tijekom pregleda nisu uočeni nedostaci u svezi sustava upravljanja sigurnošću“ .

„Ako dvije ovlaštene (a međusobno neovisne) institucije (HRB i Ministarstvo prometa) prije i poslije nesreće utvrde da u sustavu upravljanja sigurnošću broda „Lastovo“ i kompanije Jadrolinija ne postoje ozbiljniji nedostaci, tada je doista iznenađujuće da jedna od njih (Ministarstvo prometa) naknadno utvrdi da takvi nedostaci ipak postoje. Ako postoje, kako to da ih nitko od tih institucija nije otkrio ranije? Ako ih već nije otkrio HRB (za koji se sada u Izviješću navodi da nije baš dolično obavljao svoj posao), kako to da ih nije otkrilo Ministarstvo prometa?”, pitaju se u Upravi Jadrolinije te navode da je jedini preostali uzrok nesreće u Malom Lošinju ljudski faktor, odnosno niz ljudskih pogrešaka.

„Izviješće i dalje propušta ukazati na dva ključna propusta članova posade, a to je potpuno neshvatljiv postupak zapovjednika (koji isključuje pumpu hidrauličkog sustava iako vidi da je rampa u podignutom položaju a neosigurana klinovima, i koji osobno odlazi prema pramcu ne uključivši tu pumpu), kao i neobjašnjiv postupak članova posade (koji se okupljaju ispod podignute rampe u puno većem broju no što je potrebno za planirani posao, i to bez da im je itko od nadležnih časnika potvrdio da je rampa osigurana). Izvješće i dalje propušta objasniti kako to da se u njemu utvrđuju nesukladnosti u Jadrolinijinom sustavu upravljanja sigurnošću koje ni HRB ni samo Ministarstvo prometa nikada ranije nije utvrdilo ni jednim od svojih inspekcijskih pregleda kako prije, tako ni nakon nesreće”, navode u Upravi Jadrolinije.

„Stoga je moguće da se tragedija u Malom Lošinju nastoji iskoristiti tek kao povod za obračun s upravom Jadrolinije, ili možda čak za žrtvovanje uprave u cilju „skidanja tereta s leđa“ drugih institucija ili osoba, a čime se u biti podliježe političkim i javnim pritiscima. No kada se to čini u kontekstu nesreće sa smrtnim ishodom, tada taj obračun poprima neugodan predznak, a članove uprave jednostavno se prisiljava da stupe u obranu vlastitog dostojanstva”, zaključuje se u priopćenju Uprave Jadrolinije uz napomenu da prekršajna odgovornost nije utvrđena.

Jednako tako, pravno tumačenje dao je i dr. Dragan Bolanča, umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju Pravnog fakulteta u Splitu, koji ustvrđuje kako je “ključni razlog pada rampe na brodu Lastovo ljudska greška zapovjednika broda, koji je kritičnog dana svojim postupcima prekršio osnovna pravila sigurnosti jer je postupio suprotno dugogodišnjem ustaljenom postupku pa je pramčana rampa pala zbog neispravnog rukovanja. Dakle, nesreća nije izazvana neispravnošću ni kvarom sustava rampe, uzrok nije ni manjkavost sustava upravljanja sigurnošću, uzrok nije ni nepostojanje pisanih uputa o hidrauličkom sustavu, jer su svi članovi posade bili upoznati s načinom rada rampe. Nažalost, bilo je tragičnih ljudskih grešaka”, stoji u tom mišljenju. Također, u zaključku izričito piše da je Jadrolinija kao tvrtka uspostavila i provodila na zakonit način sustav upravljanja sigurnošću, te imala valjane svjedodžbe, stoji u mišljenju prof. Bolanče.