RIJEKA – Pitanje riječke kuturne baštine dodatno je aktualizirano zadnjom sjednicom Odbora za kulturu, na kojoj se uz brojna druga pitanja još jednom potegnulo i ono Lansirne rampe, a sudeći prema tada predstavljenom projektu ravnatelja Lučke uprave Rijeka Denisa Vukorepe, sudbina ove stavke o kojoj se u medijskome i javnom prostoru često govori više nije neizvjesna.

Štoviše, s predstavljenim projektom, koji donosi zaštitu same rampe od daljnjeg propadanja, informativni centar, cijelu uređenu zonu oko rampe, a kasnije potencijalno i prostor za postojeću zbirku torpeda sa Žabice, suglasne su sve one instance koje su u zaključku još prve tematske sjednice povezane s Lansirnom rampom pozvane na timski rad.

Ulica Milutina Barača

Pitanje oglednog primjerka riječke industrijske baštine u ovom je trenutku jedina stavka iz serije tematskih sjednica Odbora za kulturu Gradskog vijeća Grada Rijeke posvećenih riječkoj industrijskoj baštini na aparatima koja je zadobila pozitivan smjer kretanja, jedina stavka u čije se rješavanje krenulo i jedina stavka glede koje su poduzeti konkretni koraci, a više o tom projektu koji bi barem dio Ulice Milutina Barača oživio predstavljeno je u jučerašnjem obilasku zone koja će zadobiti novo ruho – i potencijalno postati (nova) turistička atrakcija. A možda će i taj projekt pripomoći prijedlogu Odbora za kulturu prema kojem bi cijelu Ulicu Milutina Barača, koja ima niz baštinskih elemenata, valjalo uvrstiti na mrežnu stranicu European Route for industrial heritage.

Uz ravnatelja Lučke uprave Rijeka Denisa Vukorepu, voditelja tehničkih operacija Lučke uprave Davora Žigmana, budući su projekt predstavili i arhitekti iz ureda Rožić arhitekti i partneri, Igor Rožić i Mirna Štimac. Na pitanje zadržati i sanirati Lansirnu rampu ili rušiti, govori Žigman, konzervatori su kazali kako je treba zaštititi od daljnjeg propadanja, prvenstveno onog donjeg dijela koji je pod utjecajem mora i valova te je najkritičniji.

Vizualizacija Rožić arhitekti i partneri

Prijedlog projekta za sanaciju rampe izradio je prof. dr. sc. Dragan Ribarić s Građevinskog fakulteta, a nakon njegova odobrenja od nadležnog konzervatorskog odjela, najavljeno je, projekt će se finalizirati te će se izraditi troškovnik.

Uz sanaciju Lansirne rampe, sâm projekt predviđa interaktivni informativni centar koji će, pojasnio je arhitekt, dati uvid u povijest i proizvodnju torpeda, a kao dio muzeološkog koncepta napravit će se i različite igre povezane s time, kao i tome slično. Osnovicu projekta Lansirne rampe čini sve oko rampe i prilaz do nje, pojašnjava arhitekt Igor Rožić, dok bi se druga faza projekta odnosila na muzej torpeda koji bi trebao biti smješten na istome području u nekoj od hala koje su manje-više prazne.

Novo ruho zone

– Projekt za koji smo mi angažirani tebao bi omogućiti da se paralelno sa sanacijom ili nakon sanacije Lansirne rampe otvori ulaz s istočne strane, tako da posjetitelji mogu doznati nešto više o torpedu, da stave ruke na torpedo, da vide rampu, shvate čemu je služila i ona morska i ona zračna, koja je bila simulator ispaljivanja torpeda iz aviona. Cijela ta povijest torpeda i Lansirne rampe bit će izložena posjetiteljima, a onda se nadamo da će tô pomoći da u bližoj budućnosti muzej torpeda dobije svoj trajni i stalni dom, govori Rožić.

Vizualizacija Rožić arhitekti i partneri

Samim projektom Lansirne rampe predviđena je prenamjena cijele zone oko nje, a osim informativnog centra, sanirane rampe, projekt uključuje i uređenje šetnice i zida s ogradom koja će se postaviti ponad nje, uređenje kućice informativnog centra i kućice s primjerkom većeg torpeda, kao i stvaranje dodatnog, istočnog ulaza koji bi s pogledom na cijeli zaljev omogućio prilaz cijeloj zoni. Najveći trošak u sklopu projekta otpast će na uređenje pristupne zone koja je veće površine, no kako predviđa Vukorepa, ovaj bi projekt mogao potaknuti i neke druge.

Foto Ana Križanec

– Vlasnik prostora na kojem bi se uredilo parkiralište je Grad Rijeka, a ovakvim rasporedom imamo autocestu D403 kojom silazimo, parkiralište i pristupni put cjelokupno uređenoj šetnici. Sama rampa potegnula je pitanje prostora oko nje, prilaza, a moguće da će ovaj projekt, koji će biti na ponos gradu, općenito potaknuti i na neke druge ideje. Nakon što se 2020. godine, kad sam dobio zadatak od resornog ministra da se pozabavim pitanjem Lansirne rampe, nije znalo što i kako, sada polako dolazimo do konsenzusa svih, privodimo papire kraju, do kraja godine znat ćemo visinu investicije, planirat ćemo sredstva, a u zadnjem kvartalu ove godine i početkom sljedeće godine krenut ćemo s radovima, ističe Vukorepa.

Foto Ana Križanec

Uređenje ribarske lučice

Od ostalih projekata, za ribarsku lučicu za koju je utrošeno određeno vrijeme s ciljem da se dokaže da se ne treba raditi studija utjecaja na okoliš, govori Vukorepa, osigurano je 5 milijuna eura bespovratnih sredstava, koji će pokriti izradu projektne dokumentacije i početak radova na luci, a time bi uskoro ribari dobili svoj dom. Krajem prošle godine apliciralo se i za povlačenje sredstava za novu Prašku obalu koja će biti produžetak one Zagrebačke, pa je zatražen zahtjev za građevinskom dozvolom, a negdje do srpnja znat će se iznos dobivenih sredstava.

Foto Ana Križanec

Metropolis predati Gradu

Završetak skladišta 22 na Zagrebačkoj obali očekuje se do početka rada novog kontejnerskog terminala, 1. rujna, a ideja glede Metropolisa je da se on izdvoji iz kompleksa u Lučkome području, i preda na upravljanje Gradu. Uz to, Lučka uprava trenutačno radi i na projektu pješačkog nathodnika. Svi ti razvojni projekti, napominje Vukorepa, oni dodatni koji ne ulaze u osnovnu djelatnost, ne bi bili mogući da ne funkcioniraju kapitalni projekti, pa se ovakvom dodatnom djelatnošću ucrtava svijetla budućnost riječke luke.