Provođenje sustava gospodarenja otpadom obaveza je svih jedinica lokalne samouprave i zajednički doprinos dugoročnom očuvanju okoliša, a Rabu kao jednom od najzelenijih i najrazvedenijih otoka i poznatoj turističkoj destinaciji prioritet je očuvati prirodne ljepote te educirati stanovnike o važnosti ekološke osviještenosti za budućnost i nove generacije.

Grad Rab i Općina Lopar na otoku Rabu koriste zajednički prostor pretovarne stanice na području bivšeg deponija Sorinj, dok zajedničkim prostorom pretovarne stanice i reciklažnog dvorišta upravlja trgovačko društvo Dundovo d.o.o. Suradnjom Grada kao nositelja projekta i Općine provedene su sve faze projekta sanacije i zatvaranja odlagališta neopasnog otpada Sorinj, uključujući i posljednju, izgradnju sortirnice čiji se završetak očekuje ovog ožujka.

Izgrađenom infrastrukturom za gospodarenje otpadom, Rab se svrstava među naprednije gradove u Hrvatskoj, a prijavom projektnog prijedloga nabave opreme i strojeva za oporabu biootpada, kojim je planirana nabava i postavljanje mobilne opreme za recikliranje biootpada te potrebnih radnih vozila i strojeva, stvorit će se još bolji uvjeti za daljnja poboljšanja na tom planu.

Poslovi sakupljanja, prijevoza i zbrinjavanja otpada na otoku Rabu datiraju još od osnutka Lučkog komunalnog poduzeća 60-ih godina prošlog stoljeća, kada se na području Sorinja počinje s odlaganjem komunalnog otpada. Tijekom desetljeća dolazilo je do organizacijskih promjena u gospodarenju otpadom, pa je 2008. godine područje grada Raba ostalo na komunalnom društvu Vrelo d.o.o., dok je područje općine Lopar preuzela komunalna tvrtka Vrutak d.o.o. iz Lopara. Sukladno zakonskim promjenama u komunalnim djelatnostima, 24. ožujka 2014. došlo je do prijenosa određenih djelatnosti iz tvrtke Vrelo d.o.o. u tvrtku Dundovo d.o.o. Rab, koja je preuzela sve djelatnosti gospodarenja otpadom na području grada Raba.

Od vrata do vrata

Treba spomenuti da se od 2002. godine počelo organizirati odvojeno prikupljanje otpada i upravo se na taj način, uz uvođenje sustava Rab čisti otok 2013. godine, selektiranje otpada dovelo na višu razinu te se tako odvojeni korisni otpad odvozi s otoka.

Novi veliki iskorak u gospodarenju otpadom predstavlja uvođenje sustava prikupljanja otpada »od vrata do vrata« 2019. godine putem čipiranih spremnika i realizacijom plana sanacije deponija Sorinj u četiri faze. Sanacija se sastojala od izgradnje pretovarne stanice (2018. godine, nositelj projekta Dundovo d.o.o.), reciklažnog dvorišta (2019. godine, nositelj projekta Grad Rab), sanacije i zatvaranja deponija (2021. godine, nositelj projekta Grad Rab) te izgradnje sortirnice.

Temelj sustava gospodarenja otpadom na Rabu je razvrstavanje otpada na mjestu nastanka. S ciljem smanjenja količine nerazvrstanog otpada, odnosno povećanja udjela odvojeno prikupljenog otpada koji se može reciklirati, još 2019. godine uspostavljen je sustav putem čipiranih, individualnih spremnika ili kartica za miješani komunalni otpad, kao i ostalih vrsta spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Novim sustavom prikupljanja otpada »od vrata do vrata« svaki korisnik postaje odgovoran za svoj spremnik i za otpad koji odlaže, čime se postiže i čišća frakcija selektivno prikupljenog otpada. Osim individualnih spremnika korisnicima javne usluge na raspolaganju su i spremnici većih zapremnina na javnim površinama za miješani komunalni otpad, plastiku i papir. Na šest lokacija diljem »užeg centra grada« postavljeni su i Bigbelly spremnici, odnosno prvi pametni spremnici velikog kapaciteta za otpad s javnih površina kao vodeće svjetsko rješenje za zbrinjavanje otpada. Kapacitetom zamjenjuju količinu od 20 do 30 klasičnih spremnika i ovaj je sustav pogodan za rješavanje problema velike količine otpada na gradskim ulicama, koji iza sebe ostavljaju posjetitelji tijekom ljetne sezone, kao i za sprječavanje čestog razbacivanja otpada koji čine vjetar i životinje te širenje neugodnih mirisa.

Odvoženje s otoka

Otpad se na Rabu više ne odlaže, već se sve frakcije otpada odvoze izvan otoka, čime se pridonosi održivom razvoju i očuvanju otoka kako sadašnjim i budućim naraštajima, tako i svim posjetiteljima otoka. Na ovaj se način sav prikupljeni otpad odvozi s otoka, iako isto iziskuje značajne financijske rashode. Za sve korisnike, počevši od onih najmanjih, kroz razne predstave, radionice, prezentacije, informativne letke te organizirane akcije čišćenja čini se izuzetno bitno educiranje o važnosti smanjenja i odvajanja otpada.

Na području čitavog Raba tijekom 2024. godine prikupljeno je 7.160 tona raznog komunalnog otpada koji je potrebno u određenoj mjeri pripremiti za otpremu. Miješani komunalni otpad se nakon prikupljanja od korisnika pretovaruje u poluprikolice i predaje CGO-u Marišćina na zbrinjavanje (4.271 t), povratna plastična ambalaža (PET) se grubo selektira, balira i priprema za otpremu prema oporabitelju (371 t), papir i karton nakon prikupljanja i grubog selektiranja od nečistoća se balira i otprema oporabitelju (557 t), otpadno staklo zbrinjava se dostavom frakcije oporabitelju, no sve prikupljeno staklo potrebno je dodatno selektirati i odvojiti neželjene komponente (225 t), sav prikupljen ambalažni otpad u sustavu povratne naknade se otprema (38 t), drvo se izdvaja iz krupnog otpada kao posebna frakcija i odvozi na zbrinjavanje (307 t), biootpad iz ugostiteljskih kuhinja zbrinjava se putem poluprikolica (190 tona), glomazni otpad nakon selektiranja i odvajanja korisnih frakcija predaje se oporabitelju (538 tona), baš kao i željezo i metali (57 tona).

Prihvat otpada od korisnika radi se redovito, i tijekom 2024. godine na reciklažno dvorište zaprimljeno je 318 tona raznog komunalnog otpada. Uglavnom je riječ o starom namještaju, madracima, električnom i elektroničkom otpadu, željezu, staroj stolariji te bojama, lakovima i uljima.

Zaokruživanje sustava

Da bi se zaokružio sustav gospodarenja otpadom na otoku Rabu i ostvarili zadani ciljevi odvojivosti, u narednom razdoblju potrebno je riješiti dva ključna aspekta, a to su oporaba građevinskog otpada i oporaba biootpada. Pored toga ukazuje se potreba za osiguranjem dodatnog prostora koji zahtijeva zadani način gospodarenja otpadom.

Projekt izgradnje reciklažnog dvorišta za građevinski otpad na području Sorinja u fazi je izrade projektne dokumentacije (nositelj projekta Općina Lopar), a njegovom realizacijom osigurava se oporaba otpadnog građevinskog materijala koji predstavlja značajan problem na otoku.

Oporaba biootpada

Najznačajniji projekt za postizanje nacionalnih ciljeva odvojivosti otpada predstavlja osiguranje uvjeta oporabe biootpada na otoku, a za koji trenutačno ne postoje vlastiti kapaciteti. U sklopu nacionalnog poziva Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Dundovo d.o.o. prijavilo je projektni prijedloga »Postrojenje za oporabu biootpada«. Tim projektom nisu planirane aktivnosti gradnje, već nabava opreme i strojeva za oporabu biootpada uz sufinanciranje sredstava Europske unije. Prihvaćanjem ovog projektnog prijedloga i njegovom realizacijom prvi put na otoku Rabu osigurali bi se kapaciteti za oporabu biootpada, a po projektiranom kapacitetu postrojenje bi u otočnim sredinama bilo drugo nakon krčke kompostane.

Valja spomenuti da su Gradu Rabu od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrena sredstva u maksimalnom iznosu od 110.000 eura za provedbu prijavljenog projekta uklanjanja otpada odbačenog pored Radne zone Mišnjak, dok je razlika iznosa procijenjenih i opravdanih troškova projekta osigurana Proračunom Grada. Gradonačelnik Grada Raba Nikola Grgurić na svečanosti uručivanja ugovora prigodno se obratio u ime svih dobitnika istaknuvši kako se »dobivenim sredstvima sada možemo usmjeriti na saniranje divljih odlagališta koja postoje isključivo zbog neodgovornog ponašanja pojedinaca«.

– Kako bismo takvo ponašanje pojedinaca u potpunosti iskorijenili, moramo više raditi na edukaciji koja će potaknuti jačanje ekološke osviještenosti. Stoga na svima nama ostaje da ozbiljno pristupimo rješavanju ovog globalnog problema za zdraviju i ljepšu budućnost, rekao je gradonačelnik Grgurić.