RIJEKA – Samo želimo u Hrvatskoj raditi posao za koji smo se obrazovali, reći će nam Franjo Varga, koji je u razgovoru za naš list sažeo probleme s kojima se on i petero njegovih kolega suočavaju nakon što su završili diplomski studij Laboratorijska biomedicina u Ljubljani. Njihova saga traje još od 2021. godine, a nakon tri i pol godine neuspješne borbe sa sustavom odlučili su govoriti za novine, nadajući se da će na taj način doći do rješenja.

Naš je sugovornik Riječanin Franjo Varga. Završio je tri godine preddiplomskog studija Medicinsko-laboratorijska dijagnostika na Medicinskom fakultetu u Rijeci 2015. godine, a potom je odlučio nastaviti obrazovanje na Sveučilištu u Ljubljani. On i njegovi kolege odlučili su se na taj korak jer je dotad bilo uobičajeno da se diploma sa sveučilišnog studija Laboratorijske biomedicine u Ljubljani priznaje u Hrvatskoj i da se s njome može raditi u struci, kao medicinski biokemičar. Na primjer, jedno od mogućih radnih mjesta je voditelj laboratorija u kojima se provodi analiza uzoraka krvi i drugih tjelesnih tekućina u nastavnim zavodima ili bolnicama.

Nakon položenih razlikovnih ispita, naš se sugovornik upisao na Sveučilište u Ljubljani te diplomirao 2020. godine i stekao titulu magistra laboratorijske biomedicine.

Isprva bez problema

Nakon što je završio fakultet, problema nije bilo. Pokazuje nam rješenje iz kolovoza 2020. godine u kojem tadašnja predsjednica Hrvatske komore biomedicinskih tehničara (HKMB) dr. sc. Ljiljana Mayer navodi kako je povjerenstvo HKMB-a za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija provelo postupak priznavanja diplome te zaključilo da je studij u Ljubljani sukladan studiju Medicinska biokemija na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Našeg sugovornika u istom rješenju upućuju na staž i polaganje stručnog ispita, nakon čega bi mogao raditi u laboratoriju, u struci.

Godinu dana pripravničkog staža odradio je u riječkom KBC-u i završio ga u listopadu 2021. godine, nakon čega je odlučio prijaviti državni ispit. I tada kreću problemi.

Prijavu za državni ispit Ministarstvu zdravstva naš je sugovornik poslao nekoliko dana nakon dovršetka staža u listopadu 2021. godine i unatoč opetovanim javljanjima i Ministarstvu i Hrvatskoj komori biomedicinskih tehničara, konkretni odgovor na prijavu nije dobio sve do kolovoza 2023. godine, kada je dobio odluku kojom je Komora poništila odluku o priznavanju studija.

– Igrali su ping-pong s nama dvije godine, prebacujući odgovornost jedni na druge. Ministarstvo zdravstva na Komoru i Komora na Ministarstvo, kaže nam Varga.

I tada je stigla Odluka Komore u kojoj piše da se nostrifikacija njegove diplome poništava zato što pri nostrifikaciji Povjerenstvo Komore nije vršilo usporedbu dokumentacije studijskih programa fakulteta u Ljubljani i Zagrebu. Kako piše u prvom rješenju o nostrifikaciji, koje nam je pokazao Franjo Varga, Povjerenstvo nije radilo usporedbu dokumentacije studijskih programa sukladno članku 10. stavku 3. državnog Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, koje je donijelo Ministarstvo zdravlja, odnosno sada Ministarstvo zdravstva. Kako piše u članku 10. stavak 3. “jednom izvršena usporedba iz stavka 2. ovoga članka vrijedi za sve iste stručne kvalifikacije. ” Dakle, ako je usporedba jednom obavljena prema pravilniku, nije ju potrebno ponovo raditi.

Raniji zahtjevi

Varga ne negira da postoji diskrepancija između programa studija u Ljubljani koji su završili i studija u Zagrebu, no problematizira to što se sve do njihova slučaja taj studij priznavao, Komora nije smatrala tu diskrepanciju dovoljno relevantnom, a da se diploma iz Ljubljane ne bi nostrificirala. Odnosno, sve su ranije zahtjeve za nostrifikacijom diplome priznavali. Također ga zanima zašto Komora i Ministarstvo idu protiv donesenog Pravilnika, u kojem piše da se jednom napravljena usporedba ne mora ponavljati.

Nakon ovog poništenja naš je sugovornik, kao i kolege koji su u sličnoj situaciji kao on, više puta kontaktirao s Ministarstvom i Komorom, no sve što su dobili kao odgovor jest da je sve po slovu zakona, što je čudno s obzirom na gore navedeni članak da se jednom izvršena usporedba ne treba ponavljati, a što su iz Komore učinili u drugom rješenju.

Najviše boli obrazloženje koje su im dali kao razlog odbijanja nostrifikacije diplome – da se diploma ne može nostrificirati jer bi zbog razlike u studijskim programima u Ljubljani i Zagrebu predstavljali opasnost po ljudsko zdravlje.

– A do naših slučaja, završenim studentima ljubljanskog sveučilišta priznavala se diploma u Hrvatskoj te ti diplomanti i danas rade u struci kao medicinski biokemičari, na poziciji na kojoj mi, prema mišljenju odgovornih, predstavljamo ugrozu za ljudsko zdravlje. Zar to znači da oni ne znaju svoj posao i da nalazi, na primjer krvi i urina, koje oni verificiraju, nisu pouzdani i da se na te nalaze liječnici i pacijenti ne trebaju oslanjati?!, kaže nam Varga.

Deficitarno zanimanje

Također, vrijedi primijetiti da je medicinski biokemičar u Hrvatskoj deficitarno zanimanje. Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu objavio je listu top 10 deficitarnih zanimanja na državnoj razini za 2024. godinu za potrebe upisa i stipendiranja visokog obrazovanja. Na prvom mjestu struke koja u Hrvatskoj nedostaje je medicina, a na drugom je farmacija, odnosno farmaceuti i medicinski biokemičari.

Naš sugovornik u međuvremenu je položio državni ispit u Sloveniji te ondje može raditi na poziciji koju mu odgovorni u Hrvatskoj odbijaju, jer da bi predstavljao opasnost za zdravlje ljudi. I, kaže, mogao bi otići raditi u Sloveniju, no ne želi jer Hrvatska je njegov dom. No, ako ne bude imao alternative, morat će prihvatiti i tu soluciju.

Na najnovije rješenje o odbijanju nostrifikacije njegov je odvjetnik podnio žalbu pa predstoji vidjeti što će odgovorni odgovoriti u zakonski predviđenom roku.