RIJEKA   Domagoj Vučkov jedan je od osmorice članova Komisije za suce HNS-a koju od prošlog ljeta vodi Francuz Bertrand Layec. Nekadašnji dugogodišnji riječki međunarodni i prvoligaški sudac od prestanka karijere 2015. godine bio je u nekoliko saziva toga tijela, a u aktualnom je, između ostalog, fokusiran i na razvoj novog sudačkog vala koji je uoči ove sezone zapljusnuo superligaški rang (Čulina, Erceg, Melnjak, Romić, Terzić, Kolarić…), ali i suce koji se kroz prvoligaške vode (Cindrić, Dragašević, Pavešić, Šantić, Vukančić…) pripremaju za skorašnji iskorak u najviši razred. Vučkova se nerijetko može sresti i na domaćim utakmicama Orijenta ili Opatije kako prati suce čije vrijeme tek dolazi.

– Prilično smo zadovoljni onime što su suci prezentirali u prvom dijelu sezone, kao i načinom na koji smo krenuli nakon što smo prošle sezone, objektivno gledano, imali problema – govori Vučkov. – Ne treba zatvarati oči, problemi su postojali i zato je došlo do određenih rošada unutar sudačke branše. Od ljetos imamo novog šefa Bertranda Layeca. Mene osobno je dosta impresionirao serioznošću i profesionalnošću u radu, primjerice, uveo je posebne platforme na koje se stavljaju sve utakmice HNL-a, Prve NL i Druge NL, gdje elaborira sve ono što je bitno, a kontinuirano se održavaju kako virtualni, tako i sastanci uživo. Mi smo kao Komisija za suce u permanentnoj komunikaciji s njim. Osim SuperSport HNL-a pod lupom su i Prva NL te Druga NL. Gledamo što se događa. Ono što je nama i Savezu bitno je vraćanje vjerodostojnosti i povjerenja u suđenje, što je po meni gotovo pa najbitnije. Naime, ako nema povjerenja, onda će se oko pogrešnog auta izvoditi pogrešni zaključci. Ako ima povjerenja, onda je sve lakše. Griješilo se prije, griješit će se i dalje, samo je pitanje posljedica u smislu povjerenja.

Na scenu je stigao i stiže novi val sudaca?

– Moje je mišljenje da nitko ne bi trebao biti 20 godina u HNL-u. Zašto? Zato jer smo kao država prilično mali, liga nam je relativno mala i već nakon deset godina postoji zasićenje klubova određenim osobama i obrnuto. Kod Talijana, iako su značajno veći, nitko ne može egzistirati više od otprilike deset godina. Doduše, kod njih se dosta kasno dolazi do Serie A. UEFA, s druge strane, ima drukčiju filozofiju. Stalno traže mlade suce i onda kada prođu filter HNL-a, UEFA ih kroz svoje programe nadograđuje.

Razvojne lige

I na terenima Prve NL prošle su jeseni mnogi mladi suci skrenuli pozornost na svoj potencijal. Opća ocjena je da je suđenje proteklo bez većih zamjerki?

– Prva NL je razvojna liga, kako za igrače, tako i za suce. Toga klubovi moraju biti svjesni. To znači da moramo dati šansu mladima. Dakle, moramo biti svjesni da ako želimo imati proizvod za SuperSport HNL, moramo krenuti od Druge NL preko Prve NL. To je jednostavno tako. Kako s igračima, tako i sa sucima. Bio bih najzadovoljniji kada nitko ne bi nikada pogriješio, ali pogreške su neminovne. Prirodno je da kao član Komisije mislim da je suđenje u Prvoj NL bolje nego prošle sezone. Mlađi suci su dobivali jako puno utakmica ove sezone, ali su i iskusniji suci pridonijeli da Prva NL završi u balansu, kako ste rekli, da se nitko ne žali i ne radi od nečega veliki problem. Objektivno, u prvom dijelu polusezone nismo imali većih problema, a da je bilo pogrešaka, bilo ih je. Mislim da su to, s obzirom na sve okolnosti, prihvatljive pogreške. Morate znati da se utakmice Prve NL pokrivaju s tri kamere i ne možemo sve detektirati. Utakmice SuperSport HNL-a radimo s osam kamera, a neki put i deset, što nam jako pomaže. Netko će reći: pa zašto nemate više kamera, međutim, to zahtijeva više tehničara, što automatizmom znači i veći financijski izdatak. Svaka kamera donosi veću mogućnost da ćemo nešto vidjeti i ispraviti pogrešku, ali mi kao Komisija za suce ne možemo utjecati na to s koliko kamera će se snimati utakmice, iako bismo bili najsretniji kada bi na svakoj utakmici bilo 16 do 30 kamera kao, primjerice, u Ligi prvaka. U HNL-u si to ne možemo priuštiti.

Primjena VAR-a je prošle sezone izazvala dosta polemika. Provjere su dugo trajale, razbijao se ritam utakmica, a osim toga nerijetko je bilo prigovora i u smislu kada se treba, a kada ne posegnuti po pomoć tehnologije. Dojam je da ove sezone VAR »neprimjetno« odrađuje ono što se od njega i očekuje?

– Drago mi je da ste to primijetili vi kao novinar, a ne da govorimo to mi pa da ispadne da se hvalimo. Moje viđenje VAR-a je zasnovano isključivo i striktno na VAR protokolu. VAR protokol treba poštovati i ako bi se izašlo izvan zadanih okvira, u budućnosti bismo dobili, po mojem mišljenju, nepremostive probleme. Dalje nam je bitno da sucima na terenu i u VAR sobi ulijemo samopouzdanje, odnosno da ih uvjerimo da stojimo iza njih i da je VAR intervencija neophodna samo kod jasnih i očiglednih pogrešaka. Mislim da to imamo ove sezone. Jeste li primijetili kako suci donose odluke ove sezone u SuperSport HNL-u? Da li donose odluku odmah ili čekaju?

VAR protokol

Dojam je da se odluke donose puno brže nego prošle sezone?

– Sami ste dali odgovor. Dakle, kada sudac donese odmah odluku, on je temelji na onome što je vidio i odlučio u desetinki sekunde vremena. VAR bi se trebao uključiti samo onda kada je pogreška očigledna, odnosno kada, primjerice, barem 90 posto ljudi kaže: ovo je kazneni udarac. Zato ove sezone imamo puno manje provjera i puno su kraće. Naravno, uvijek postoje izuzeci i komplicirane situacije. Neki savezi su krenuli s time da se uopće neće provjeravati zaleđe. Primjerice, tako je u MLS ligi. Smatraju da im to razbija ritam utakmice i oni uopće ne povlače linije. Reagiraju jedino ako je stvarno u pitanju pogreška koja je uočljiva golim okom. Kod nas to ne može proći, izazvalo bi revoluciju. Smatram da je VAR donio ispravnije odluke u više od 90 posto slučajeva. S druge pak strane, moguće je da nas VAR, laički rečeno, dovede u problem, ali to je u jedan ili dva posto slučajeva, a s time mogu živjeti jer je benefit od VAR-a nemjerljivo veći od loših strana. Bitan je sistem, a pogreške su neminovne i prihvatljive ako su unutar tog sistema.

Šveđani ga nisu uveli, a dio norveških klubova se zalaže za ukidanje VAR-a?

– To je na tragu ovoga što sam rekao. Neki savezi ne žele remetiti ritam utakmice s VAR-om. Zaključili su da mogu živjeti s pogreškama. Kod nas je to drugačije, a posebno sada kada smo probali VAR i vidjeli koje benefite donosi. Koliko osjećam puls navijača, igrača i ljudi iz klubova, oni u HNL-u žele VAR.

Kako gledate na pilot-projekt u Njemačkoj gdje će suci objašnjavati svoje odluke uz pomoć razglasa na stadionu?

– I VAR je bio pilot-projekt, a sada kao pilot-projekte imamo, primjerice, povratne zamjene ili ovo o čemu govorite. Vidjet će se nakon nekog vremena minusi i plusevi te onda donijeti odluke. E, sad, što ja mislim o tome… U idealnim uvjetima to je odlična stvar, ali treba uzeti u obzir da je nogomet specifičan sport. Zanima me kako će sudac verbalizirati svoju odluku na stadionu gdje igraju Rijeka i Hajduk ili, primjerice, Dinamo i Hajduk. Tko će te čuti na stadionu gdje je 40 tisuća gledatelja? Ako te i čuju, tko će te razumijeti. To je ogromna buka. Ali, pustimo da prođe pilot -projekt pa ćemo biti pametniji.

Strani suci

Prošle sezone u HNL-u su angažirani strani suci. Kako gledate na taj period?

– Teško bi bilo kroz kontinuirani angažman stranih sudaca dobiti kvalitetu među hrvatskim sucima. Mislim da se ne može napredovati u bilo kojoj profesiji ako se ne izgrađuješ na najvišoj razini i pod najvećim mogućim pritiskom. Opet, kada s ove vremenske distance promotrimo događaje u prošloj sezoni i činjenicu da su važnije utakmice sudili stranci, onda treba reći da je Savez u tom trenutku donio dobru odluku jer su se smirile strasti i opća je ocjena da su natjecanja završila bez problematičnih situacija. Zbog iznesenih razloga imam respekt prema toj odluci. Dobili smo mir i povjerenje, što je u tom trenutku bilo najvažnije.

Mnogi se pitaju zašto hrvatsko suđenje nema na međunarodnoj razini tako uspješne suce poput nekih naših susjeda?

– Što znači uspjeh u suđenju na međunarodnoj razini? Da li je to suditi Ligu prvaka? Mi smo u jednom trenutku imali dva suca, Bebeka i Strahonju, u istom kolu, istoga dana na utakmicama Lige prvaka. Taj uspjeh ovisi o tome koliko se trudiš, koliko si talentiran i koliko će se progutati tvoje pogreške. Jer svi griješimo. Nadam se da ćemo s ovim mladim sucima koji dolaze uspjeti napraviti više. Meni je, primjerice, jako žao Dadića koji je udaljen sa svih lista jer se ispostavilo da je navijač Hajduka. Procurile su poruke u medijima i Savez je napravio svoje, a ja mogu reći da je Dadić bio iznimno talentiran, ali je sebe i Savez doveo u jako lošu situaciju. Povrh svega, sudio je na utakmici Hajduka, zvao ga je VAR zbog mogućeg kaznenog udarca u korist Hajduka, a on je ipak ostao pri svojoj odluci da kaznenog udarca nema. I što ćemo sad? To je fakt!

Suci u vremenima društvenih mreža moraju biti pažljiviji da bi sačuvali svoj dignitet?

– Naš trenutni šef sudaca je rekao sucima nešto što me oduševilo: »Želim od vas da ste u privatnom životu ispod stola, ponizni i skromni, a na terenu da ste iznad svih jer vi upravljate utakmicom«. Nije zahvalno biti nogometni sudac. Hvala Bogu, posljednjih godina počele su se dizati sudačke takse, odnosno popravlja se status sudaca. Dignule su se dosta, a sigurno bi bilo najbolje da su suci profesionalci jer svatko od njih mora u sebe jako puno uložiti na dnevnoj bazi da bi održao tjelesnu formu. Da ne govorimo o svemu drugome. Volio bih kada bi se stvorio narativ da su suci ljudi koji rade svoj posao neki put bolje, a neki put lošije, ali ga rade savjesno i profesionalno. U tom dijelu novi šef sudaca razmišlja organizirati posjete klubovima, da ljudi koji ih vode uvide da suci žele suradnju kako bi onda zajedno s klubovima dobili što bolji zajednički proizvod. Talijani kažu da je nogomet nešto lijepo i kada pišu loše o nogometu i kritiziraju, onda paze što pišu. Zašto? Jer ako ćemo stalno imati nešto loše, tko će uložiti u nogomet i koga će nogomet uopće zanimati. To ne znači da nema negativnosti. Ima ih, ali nije sve loše i negativnosti nisu prevladavajuće – zaključio je Vučkov.