![Foto Vedran Karuza](https://www.novilist.hr/wp-content/uploads/2025/02/10447364-717x478.jpg)
Foto Vedran Karuza
Dešava nam se nedostatak radne snage, mehanizacije, opreme, a onda sve to generirano visokim cijenama na neki način blokira investiciju, rekao je pročelnik Ljudevit Krpan
povezane vijesti
EU info dan u Primorsko-goranskoj županiji “2025. godina u svijetu EU fondova” održan je u prostoru Akvarija na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, u organizaciji Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Prigoda.
S ciljem informiranja ključnih dionika održana su izlaganja o aktualnostima u području fondova i programa Europske unije i osiguranja njihove pravovremene pripreme za što uspješniju apsorpciju sredstava u okviru aktualnog Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a za razdoblje 2021.-2027.
Srđan Kerčević je u ime Prigode uvodno kazao da se približavamo kraju Višegodišnjeg financijskog okvira koji traje do 2027. te imamo na raspolaganju 25 milijardi eura što je, kaže, nešto manje od jednogodišnjeg hrvatskog proračuna.
Šezdeset ugovora
Vedran Kružić, ravnatelj Prigode, kazao je potom da je u ovih šest godina, koliko Agencija postoji, sklopljeno 60 ugovora.
– Vrijednost projekata koje smo kroz te sporazume donijeli u regiju veća je od 110 milijuna eura. Sad smo ozbiljno u financijskom razdoblju 2021. do 2027. i pred nama su značajna sredstva, kazao je Kružić.
Ljudevit Krpan, pročelnik za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima PGŽ-a, rekao je pak da u zadnje vrijeme dobivaju puno projekata i pohvala, ali i da ima i jako puno odustajanja u provedbi tih projekata.
– Smisao europske pomoći i fondova je da se ovdje na našem prostoru desi promjena, ne samo infrastrukturna, nego i općenita, u kvaliteti života, i to je ono s čime PGŽ kontinuirano ide pred svoje građane i na čemu radi. Osim ovog strateškog dijela promišljanja razvoja, radimo i vrlo operativno, na gradilištima, i evo, ja imam bar tri ili četiri koordinacije gradilišta tjedno na kojima sam prisutan.
Imamo, međutim, ozbiljne operativne probleme u provedbi europskih projekata, ali vezano uz nedostatak svih struka. Dešava nam se nedostatak radne snage, nedostatak mehanizacije, opreme, a onda sve to generirano visokim cijenama na neki način blokira investiciju i realizaciju projekata.
Vjerujem da ćemo mi s regionalne strane, ljudi s nacionalne, i svi krajnji korisnici, zajednički moći osmisliti model kako pomoći svima koji koriste europske fondove da se osigurana sredstava realiziraju. PGŽ na tome kontinuirano radi i pomaže, poručio je Krpan.
Usluge agencije
Ivan Bota, ravnatelj Uprave za regionalni razvoj u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a, rekao je da je tema EU fondova aktualna, i bit će, kaže, sigurno još neko vrijeme aktualna.
– Stalno se provlači teza da više neće biti EU fondova i da ovo što sad imamo – imamo, i ako to ne iskoristimo, gotovo je. Nije tako, naravno da nije tako. Činjenica je da sad imamo više nego ikada. Naravno, pitanje je hoćemo li imati ovoliko koliko imamo sad, ali o tom-potom.
EU fondova će sigurno biti, a na nama je da ovo što sad imamo na raspolaganju iskoristimo najbolje što znamo i umijemo. Riječ je dakle o 25 milijardi eura, sredstava je više no ikad, a ipak imamo sada već i jedno znanje i iskustvo.
Svi vi ispred javno-pravnih tijela već ste se sigurno susreli s provedbom EU projekata, pa i problemima u toj provedbi, kakvi god bili. Imate prigodu da iskoristite vašu Razvojnu agenciju PGŽ-a koja pruža usluge besplatno, ali prije svega kvalitetno, pohvalio je Bota rad Prigode.
Kaže dalje da je prema podacima, negdje od 2017. i 2018., kad su se fondovi baš zahuktali, pa do danas, PGŽ povukao preko 750 milijuna eura kroz EU fondove, što nisu mali novci, a gotovo pola toga je prošlo, kaže, kroz razvojnu agenciju PGŽ-a.
Rekao je i da je za PGŽ između ostalog predviđeno (rezervirana sredstva) 55 milijuna eura za Rijeku, odnosno urbano područje grada, i još 31,5 pol milijuna eura za otoke PGŽ-a. Naravno, tu su i nacionalna sredstva predviđena za Gorski kotar, plus svi oni pozivni natječaji gdje će se konkurirati s drugima, opisao je Bota.