U ponedjeljak, 10. veljače 2025. godine, ukoliko vremenske prilike ostanu povoljne, planiran je tegalj broda Galeb iz brodogradilišta „Dalmont“ u Kraljevici i njegov dolazak u riječku luku, točnije na vez uz Molo longo, priopćeno je iz Grada Rijeke.

Galeb će, prema rješenju Lučke uprave, biti privezan na potezu od 26. do 33. bitve Molo longa, točnije kod poluportalnih dizalica čiju je restauraciju sufinancirao Grad Rijeka prije više od 10 godina.

Brod za tegalj priprema kraljevički škver, a teglit će ga dva remorkera/tegljača Jadranskog pomorskog servisa – „Moretto“ i „Gea“. Očekuje se da bi tegalj trebao krenuti iz Kraljevice oko 10.00 sati, a dolazak broda u riječku luku, odnosno privezivanje uz Molo longo, očekuje se između 12.00 i 13.00 sati.

Opremanje muzejskog postava

Podsjetimo, Galeb se na obnovi u brodogradilištu „Dalmont“ u Kraljevici nalazi od 2019. godine i to je kraljevičko brodogradilište u proteklim godinama izvelo niz radova na brodu, a u listopadu prošle godine dovršilo svoj posao vezan uz remont i rekonstrukciju broda. Osim toga, na Galebu su izvedeni i restauratorski radovi uređenja interijera, od restauracije zidnih i stropnih obloga do ugradbenog namještaja i vrata. U tijeku je uređenje muzejskog postava po projektu dizajnerice Nikoline Jelavić Mitrović, a to će se opremanje muzejskog postava nastaviti i nakon priveza broda uz Molo longo.

Obnova i preuređenje broda u brod-muzej financirana je europskim sredstvima u okviru projekta „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“ u sklopu kojeg je obnovljena i Palača šećera sa stalnim postavom o riječkoj povijesti. 

Galeb je do sada izazvao veliku pažnju strane javnosti, posebice stranih medija koji ga prvenstveno promatraju kroz prizmu materijalnog svjedoka važnog povijesnog razdoblja nakon II. svjetskog rata kada se formirao i razvijao Pokret nesvrstanih. Međutim, Galeb je brod povijesti duge čak 87 godina, a u tu povijest stale su različite namjene koje je imao, kao i nevjerojatne priče o njegovu višekratnom stradavanju i spašavanju, potapanju, vađenju, obnovama.

Tri imena i tri uloge jednog broda

Iako je u javnosti najpoznatiji kao Brod mira kojim je Josip Broz Tito putovao u zemlje članice Pokreta nesvrstanih, ovaj brod je mnogo više od toga. Izgrađen je u Italiji kao transportni brod, potom je postao ratni brod i polagač mina. Dva puta je ozbiljno nastradao, ali se uvijek kao feniks vraćao u život. Bio je školski brod Jugoslavenske ratne mornarice i Titov brod, a nakon raspada Jugoslavije i prodaje grčkom brodovlasniku koji je bankrotirao, brod je svoje utočište pronašao u Rijeci gdje postaje prvi hrvatski brod-muzej.

Pod imenom Ramb III izgrađen je i porinut daleke 1938. u brodogradilištu Ansaldo, u Genovi u Italiji. Uloga koja mu je tada bila namijenjena je transportna. Brod je, naime, trebao prevoziti južno voće u Europu i s tim ciljem njegovu je izgradnju naručila talijanska kompanija Regia Azienda Monopoli Banane (RAMB). Bio je treći od ukupno četiri broda ove kompanije.

No, vrlo brzo nakon porinuća, početkom Drugog svjetskog rata, Ramb III je pretvoren u prateću krstaricu talijanske ratne mornarice i prevozio je hranu za talijanske vojnike u Africi. Na jednom od tih putovanja, 1941. godine u libijskoj luci Bengazi pogođen je u pramac torpedom britanske podmornice i umalo je potopljen. Zahvaljujući umješnosti i sposobnosti kapetana i posade, brod je ipak spašen na način da je od Benghazija do Sicilije 900 milja vozio krmom naprijed nakon čega je otegljen na remont u brodogradilište San Rocco (San Marco), nedaleko Trsta.

Nakon kapitulacije Italije 1943. brod su preuzeli Nijemci i preoblikovali ga u minopolagač ugradivši mu šine za izbacivanje mina. Dali su mu novo ime – Kiebitz.  Kao minopolagač postavio je više  od 5000 mina u Kvarneru i na sjevernom Jadranu. U studenom 1944. u bombardiranju riječke luke potopili su ga zrakoplovi savezničke vojske. Na dnu luke proveo je tri godine, a onda ga je nakon rata, 1947. godine s morskog dna izvukla splitska tvrtka Brodospas. U tom je izvlačenju po prvi put korištena tehnika vađenja broda pomoću cilindara ispunjenih zrakom. Bio je to zahtjevan posao na kojem su radile 42 osobe, a među kojima su bili istaknuti stručnjaci i inženjeri.

Brod je potom prevezen u brodogradilište Uljanik u Puli, gdje je rastavljen i ponovno sastavljen te potpuno rekonstruiran. Pod novim imenom – Galeb – uređen je kao školski brod Jugoslavenske ratne mornarice. No, svoju slavu ponajviše duguje činjenici da je bio ploveća rezidencija Josipa Broza Tita na njegovim državničkim putovanjima čime je postao simbol jugoslavenske uloge u Pokretu nesvrstanih. Na svoje prvo inozemno putovanje Galeb je zaplovio 1953. godine u London gdje su Titu domaćini bili Winston Churchill i kraljica Elizabeta 2. To je putovanje ujedno bilo i znak političkog okretanja Jugoslavije Zapadu nakon udaljavanja od Staljina i Sovjetskog saveza. Nakon Londona, uslijedila su mnogobrojna državnička putovanja u zemlje Azije i Afrike čiji je smisao bilo promoviranje ideja i politike nesvrstanosti u svijetu pogođenom blokovskom podjelom na Istok i Zapad.

Poslije Titove smrti, brod je ostao dio Jugoslavenske ratne mornarice, a nakon raspada Jugoslavije, devedesetih godina je prodan grčkom brodovlasniku. On je brod dopremio u brodogradilište Viktor Lenac s namjerom da ga preuredi u jahtu, međutim, zbog financijskih problema, projekt preuređenja nikad nije zaživio.

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske proglasilo je brod kulturnim dobrom 2006. godine, a potom ga je Grad Rijeka kupio s namjerom da ga preuredi u prvi hrvatski brod – muzej.  Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju te otvaranjem mogućnosti korištenja europskih fondova, Grad Rijeka je s nizom partnerskih institucija prijavio obnovu broda Galeb za financiranje EU sredstvima. Galeb je na taj način, uz Palaču Šećera u Rijeci, postao sastavni dio već spomenutog europskog projekta. Obnova Palače je dovršena 2020. godine, a brod Galeb će ove godine zaživjeti svoj četvrti život –  muzejski. Time ga nakon burne prošlosti čeka miran vez u riječkoj luci i posjeti brojnih domaćih i stranih gostiju.

Zakup komercijalnih dijelova broda

Potencijal Galeba za riječki je turizam izuzetno velik kao i za djelatnosti povezane s turizmom. Uz njega se u riječkoj putničkoj luci nalazi i lokacija na koju se privezuju kruzeri. Procjenjuje se da će brod Galeb godišnje posjećivati oko 50.000 ljudi. Kada se uzmu u obzir svi relevantni statistički podaci vezani uz turizam u Rijeci potencijal broda se i uvećava jer Rijeka prati kontinuirani desetogodišnji porast turizma u svim pokazateljima. Tako se u 2023. godini bilježi 21% više dolazaka gostiju od onih ostvarenih u 2022. godini, a strani turisti čine 81% svih turista u Rijeci. Broj posjetitelja s kruzera kreće se na godišnjoj razini oko 50.000.

Kako brod ima predviđene prostore za komercijalne sadržaje, Grad Rijeka u potrazi je za partnerom, investitorom, odnosno zakupcem komercijalnih dijelova koji uključuju ugostiteljstvo, a i mogućnost uređenja smještajnih kapaciteta. Dosadašnji kontakti s investitorima, kao i rezultat do sad raspisanog natječaja, pokazuju da će se uvjeti zakupa morati dijelom korigirati. No, valja reći da se za ulagače u ugostiteljske kapacitete na brodu Galeb nudi ukupno više od 600 m2 komercijalnog prostora za pripremu i usluživanje hrane i pića te gotovo 300 m2 terase (djelomično natkrivene) na palubi broda, što ukupno čini preko 900 kvadrata. Uz to, nudi se i površina od 401 m2 za uređenje smještajnih kapaciteta s mogućnošću prilagodbe prostora potrebama zakupca u smislu broja soba, ležajeva, sanitarnih čvorova.  Grad Rijeka je kao vlasnik broda otvoren i za druge mogućnosti uređenja i korištenja komercijalnih dijelova broda poput primjerice polivalentnih dvorana za održavanje različitih društveno-zabavnih, kulturnih i sličnih događanja. 

Dok se komercijalni dijelovi broda predstavljaju potencijalnim partnerima s ciljem njihove buduće prijave na natječaj, na brodu se dovršava muzejski postav koji će svim generacijama posjetitelja pričati zanimljivu povijest broda, ali i svjetsku povijest u koju je Galeb bio uključen.

Valja reći na kraju da obnova i opremanje broda Galeb, odnosno njegova preoblika u brod muzej, košta 12,4 milijuna eura. Od tog iznosa, 4,2 milijuna eura financira se Europskim sredstvima i sredstvima Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata. Dodatno, u brod je Grad Rijeka uložio još 1,6 milijuna eura, a taj se iznos odnosi na različite aktivnosti od kupnje broda, preko zaštitnih radova koje je prije obnove bilo nužno provesti s ciljem zaštite od propadanja s obzirom da je brod kulturno dobro Republike Hrvatske, do projektiranja obnove i ostalih sličnih aktivnosti.