Hrvatski školarci i njihovi roditelji suočili su se ovog tjedna s novim atakom na osjećaj vlastite sigurnosti, nakon što su deseci škola ispražnjeni zbog lažnih dojava o bombi. Uslijedilo je to tek mjesec dana nakon tragičnog napada u OŠ Prečko, a u međuvremenu škole diljem zemlje bilježe različite oblike prijetnji napadima. Sve to dodatno se odražava na mentalno stanje nacije, koje je već neko vrijeme u silaznoj putanji. 

Podaci dječjih psihijatara govore da su u zadnjih godinu dana psihički poremećaji kod djece  porasli za oko 300 posto, a pokušaji suicida za 280 posto. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), svako peto dijete u dobi do 18 godina ima neki mentalni poremećaj, a činjenica je da se 50 posto svih psihijatrijskih poremećaja razvije upravo tijekom djetinjstva i adolescencije. Polovina psihičkih smetnji javi se prije 14. godine, a tri četvrtine svih psihičkih poremećaja do srednjih dvadesetih godina. Nažalost, istraživanja govore da se manje od 30 posto psihičkih poremećaja u dječjoj dobi počne na vrijeme liječiti, što umanjuje učinkovitost liječenja. 

Danas u Hrvatskoj mentalni poremećaji uzrok su oko pet posto svih hospitalizacija, a najčešće su to osobe u dobi od 20 do 59 godina. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, godišnje na mentalne bolesti ode više od 32.000 hospitalizacija ili gotovo milijun dana bolničkog liječenja. Osim što je to trošak za zdravstveni sustav, ozbiljno narušava život pojedinca, njegove obitelji i društva. Tako sve češće svjedočimo ispadima nasilnih pojedinaca koji ugrožavaju okolinu, kao što je posljednji napad u kojem je muškarac u tridesetim godinama usred Zagreba bez ikakvog povoda nasrtao na prolaznice i udarao ih. 

Svoj obol mentalnom zdravlju daje i prekomjerno korištenje interneta. Povodom Dana sigurnijeg Interneta, 11. veljače, koji se ove godine održava pod sloganom „Zajedno za bolji Internet“ s ciljem podizanja svijesti o poboljšanju sigurnosti i digitalnog okruženja, iz HZJZ-a upozoravaju na rizik razvoja ponašajnih ovisnosti i narušavanja fizičkog ili psihičkog zdravlja. U Hrvatskoj društvene mreže koristi 78 posto odraslih i 95 posto mladih, a najveća prevalencija utvrđena je u dobnoj skupini između 15 i 24 godine, čak 97 posto. 

Je li to ljudski rod s vremenom postao luđi ili su ludi među nama postali vidljiviji, otkako su dobili pozornicu na društvenim mrežama? Kako se kao društvo nosimo s mentalnim poremećajima, i zašto neki ljudi „pucaju“ po šavovima, a nekad i po drugima, tema je podcasta Špica s Macanom, u kojoj ovog tjedna, u subotu u 10 sati,  gostuju psihijatar Hrvoje Handl i psihologinja Maja Vučić, a možete ga pogledati na sljedećoj poveznici: Jesmo li luđi ili je ludilo vidljivije – Špica s Macanom #17 Maja Vučić i Hrvoje Handl