RIJEKA – Senat Sveučilišta u Rijeci danas je održao sjednicu na kojoj su kandidati za rektora, prof. dr. Senka Maćešić i prof. dr. Goran Hauser, predstavili svoje programe rada. Riječ je o kandidatima koji su nakon provedenog postupka predizbora ušli u uži krug i o čijem će izboru za rektora članovi Senata glasati na zatvorenoj sjednici 11. veljače. Uz 22 člana Senata, današnjem predstavljanju prisustvovali su i članovi Sveučilišnog vijeća, tijela koje brine o zakonitosti rada sveučilišta, racionalnoj uporabi materijalnih i kadrovskih resursa. Članovi tog tijela su bivši rektor Sveučilišta u Ljubljani, prof. dr. sc. Ivan Svetlik, bivša ministrica znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, prof. dr. Blaženka Divjak, prof. dr. Ivan Đikić s njemačkog Sveučilišta Goethe koji je i član Max Planck Instituta, predstojnik Klinike za urologiju KBC-a Zagreb, akademik Željko Kaštelan, profesorica Škole za računarstvo i komunikacije na KTH i direktorica Centra za autonomne sustave u Švedskoj, prof. dr. Danica Kragić Jensfelt, ravnatelj Instituta »Ruđer Bošković« dr. David Smith te direktorica tvrtke Lürssen Design Center Kvarner Teuta Duletić.

Institucionalna odgovornost

Uoči današnje sjednice Senata o trenutnom izbornom postupku na Sveučilištu u Rijeci za idući rektorski mandat oglasila se i Udruga za razvoj visokoga školstva Universitas koja je objavila priopćenje. Riječ je o udruzi koja djeluje već 25 godina, a čija je predsjednica prof. dr. Bojana Ćulum Ilić s Filozofskog fakulteta. Cilj udruge je doprinositi razvoju visokoga školstva u Hrvatskoj s posebnim naglaskom na poboljšanje njegove kvalitete. U priopćenju Universitas je pozvao članove Senata da prilikom glasanja idući tjedan uzmu u obzir rezultate glasanja pojedinih fakultetskih vijeća s kojih dolaze.

– Rezultati provedenih predizbora pred članove i članice Senata, a posebno pred dekane i dekanice, stavljaju odgovornost za ozbiljno razmatranje i uzimanje u obzir razmišljanja, stavova i perspektiva djelatnika fakulteta prilikom odlučivanja o kandidatu za kojega će glasati. Odgovornost članova Senata, posebno dekana, nije samo osobna već i institucionalna: članovi fakultetskih vijeća su ih izabrali i dali su im povjerenje. Fakultetska vijeća sastavnica upravljačka su tijela čiji su članovi i članice s različitih akademskih pozicija i različitih iskustava. Sastav vijeća odražava i osigurava pluralnost i cjelovitost institucije umjesto pojedinačnih, partikularnih stavova jedne osobe. Informiranom odlukom članova i članica fakultetskih vijeća brojnih sastavnica iskazan je željeni smjer razvoja njihova sveučilišta. Visoka razina konsenzusa, vidljiva u glasačkoj podršci prof. dr. Senki Maćešić i njezinom programu, upućuje da na Sveučilištu postoji vizija razvoja Sveučilišta u Rijeci koju je akademska zajednica spremna slijediti. Valja napomenuti da novouspostavljena demokratizacija izbora za rektora/rektoricu Sveučilišta u Rijeci predstavlja važan iskorak čije konačne ishode tek treba vidjeti te je istodobno otvorila i prostor za analizu i unapređenje toga procesa, poručili su iz Universitasa.

Natpolovična većina

Javni poziv dekanima da poštuju volju svojih fakultetskih vijeća dio akademske zajednice ocijenio je zadiranjem u izborni postupak, no članovi udruge u svom priopćenju iznose da je prema rezultatima glasanja u predizborima, prof. dr. Senka Maćešić nesumnjivo osvojila povjerenje većine članova akademske zajednice Sveučilišta u Rijeci koji su pristupili glasanju. Tako analiziraju da je na 10 sastavnica (Akademija primijenjenih umjetnosti, Učiteljski fakultet, Pravni fakultet, Građevinski fakultet, Pomorski fakultet, Tehnički fakultet, Fakultet dentalne medicine, Fakultet za fiziku, Fakultet za matematiku te Fakultet informatike i digitalnih tehnologija) prof. dr. Maćešić osvojila najveći broj glasova, a osvojila je i ukupno najviše glasova (540). Prof. dr. Goran Hauser osvojio je najveći broj glasova na jednoj sastavnici (Medicinski fakultet) te ukupno 405 glasova, a jednak broj glasova Maćešić i Hauser osvojili su na Fakultetu biotehnologije i razvoja lijekova.

Udruga Universitas u svom priopćenju također iznosi da je, iako nije ušla u drugi krug, prof. dr. Marta Žuvić osvojila najviše glasova na četiri sastavnice (Filozofski fakultet, Ekonomski fakultet, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu i Fakultet zdravstvenih studija) te veći broj ukupnih glasova (421) od prof. dr. Hausera.

Hoće li članovi Senata poslušati poziv Universitasa znat će se 11. veljače kada će budući rektor morati osvojiti natpolovičnu većinu glasova Senata. Bude li rezultat između dvoje kandidata izjednačen, cijeli izborni postupak morat će se ponoviti i biti okončan do 26. travnja, kada aktualnoj rektorici, prof. dr. Snježani Prijić-Samaržija ističe drugi mandat.