Dok god ne povećamo produktivnost i samodostatnost u proizvodnji hrane, nikada nećemo do kraja uspjeti suzbiti inflaciju, a bez kapitalnih ulaganja u poljoprivredu nećemo moći konkurirati ni na domaćem, a kamoli na inozemnom tržištu, rečeno je između ostalog na jučer održanom okruglom stolu u organizaciji Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) pod nazivom »Potrošačka košarica i cijene hrane – Kolika je zarada poljoprivrednika?« s kojeg je poručeno da je jedan od razloga divljanja cijena uvođenje eura.

– Uvođenje eura je omča oko vrata i najveći poticaj inflaciji. Trgovački lanci doslovce su se otrgli s lanca, prepoznali su priliku za dobru zaradu, porasle su i plaće državnom sektoru, a primarna proizvodnja ostala je na minimalcu, upozorio je predsjednik Odbora za ratarstvo HPK-a Petar Pranjić dodavši da su poljoprivredni proizvođači suočeni sa stalnim rastom troškova poput cijene mineralnog gnojiva koja je u zadnjih desetak dana porasla 30 posto.

Nepodnošljivo skupo

U HPK-u stoga strahuju da bi se rast troškova i cijela kriza oko divljanja cijena mogla preliti isključivo na poljoprivredne proizvođače, tim više što otkupljivače, kako je rečeno, nitko ne kontrolira, zbog čega HPK traži stroži nadzor Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Državnog inspektorata.

HPK se također protivi i Vladinoj odluci o zamrzavanju cijena određenih proizvoda jer smatra da će to dodatno naštetiti domaćim proizvođačima te predlaže određivanje minimalne cijene, odnosno nemogućnost prodaje ispod cijene koštanja. Predsjednik HPK-a Mladen Jakopović podsjeća da poljoprivredna komora u ovom trenutku broji oko 75 tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji su zabrinuti zbog zamrzavanja cijena i koje moramo zaštititi jer bez njih, kaže, nema ruralnog razvoja ni održivosti sektora.

Od Vlade traže ograničenje cijena repromaterijala i plavog dizela te određivanje zaštitne, odnosno minimalne cijene za sve vrste žitarica i nekih uljarica koja ne smije biti manja od prosječne proizvođačke cijene. Traže i snižavanje stope PDV-a s 25 na pet posto za sve vrste pšenice i ječma, kao i za mlijeko i mliječne prerađevine.

Komora je, podsjetimo, izrazila »nezadovoljstvo i razočaranje« činjenicom što su Vlada i Ministarstvo gospodarstva održali sastanak i konzultacije o ograničavanju cijena hrane i poljoprivrednih proizvoda bez sudjelovanja hrvatskih poljoprivrednika, što su tada ocijenili »velikim propustom Vlade i ministarstva«.

– Tražimo da se naši proizvodi ne smiju otkupljivati ispod proizvođačke cijene. Neka se prate troškovi i odredi prosječna proizvođačka cijena ispod koje se isti ne smiju otkupljivati, poručio je Pranjić ustvrdivši da i trgovački lanci, i prerađivači i dobavljači iskorištavaju njihovu muku i trud i stvaraju nestvarne dobiti nauštrb poljoprivrednih proizvođača, a divljanje cijena se, kaže, više ne može podnositi.

Veća samodostatnost

Iz HPK-a ističu da je zadnjih godina postalo jasno kako su u cijelom lancu »od polja do stola« najugroženiji oni koji se nalaze na početku i na kraju lanca, a to su proizvođači i potrošači. Stoga svi u tom lancu trebaju pronaći način za snažnije poticanje kratkih lanaca opskrbe, povećanje proizvodnje te snižavanje cijena hrane za potrošače u Hrvatskoj, rečeno je na skupu. Kupovinom domaćih proizvoda, ističe Jakopović, štite se lokalni proizvođači i domaće gospodarstvo, no predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević napominje da to ovisi o kupovnoj moći građana.

– Naravno da bi ljudi kupovali domaće, ali često si to ne mogu priuštiti, kaže Knežević i dodaje da se u Hrvatskoj »puno priča što se treba, a ništa se ne radi« te da »stalno lutamo«.

U Komori ističu i alarmantnu situaciju u vinarstvu, voćarstvu i sektoru povrća u kojima proizvodnja pada, cijene stagniraju, a troškovi rastu dok se istodobno suočavaju s manjkom radne snage, klimatskim promjenama i strogim uvjetima korištenja zaštitnih sredstava.

Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber istaknula je da je jedan od ključnih ciljeva kojima bi se osigurala stabilnost cijena, povećanje samodostatnosti u sklopu domaće poljoprivredne proizvodnje, ali i ponovila stajalište HUP-a da Vlada teba koristiti ciljane mjere kojima bi se pomoglo najranjivijim skupinama društva, a koje neće naštetiti državnom proračunu.