Dok se u Hrvatskoj od nove ministrice zdravstva očekuje donošenje pravilnika koji bi trebao urediti pravila dvojnog rada liječnika u javnim bolnicama i privatnoj praksi, Slovenija je ovih dana takav rad zabranila – zakonom. Slovenski liječnici zaposleni u javnim ustanovama neće više smjeti raditi i u privatnim klinikama, osim iznimno, ali će se zato poticati na veći angažman u javnim bolnicama u kojima rade.

Vlasti susjedne države opravdale su takav rigorozan zakon namjerom spasa sustava javnog zdravstva, tvrdeći da će ovakav model dugoročno otkloniti kronične bolesti tamošnjeg zdravstva.

Zakon se odnosi i na druge zdravstvene djelatnike, a osim regulacije javnog i privatnog rada uređuje mehanizme mjerenja radnog opterećenja liječnika kako bi se jasno vidjelo tko koliko radi i ravnomjernije rasporedile obaveze među zaposlenima.

Nemamo pravilnik

Reakcije su različite, pa su protivnici takvog zakona već najavili ustavnu tužbu.

Hrvatska ministrica zdravstva Irena Hrstić pravilnikom o dvojnom radu liječnika počela se baviti i prije dolaska na tu dužnost, a početkom prosinca najavila je da će taj dokument biti gotov »najviše u mjesec dana«.

Rok koji je zadala sama sebi davno je prošao, a pravilnika u javnosti još nema, što potvrđuje o kako se škakljivoj temi radi.

Na naše pitanje kada će pravilnik napokon biti objavljen, iz Ministarstva zdravstva odgovaraju kako je »pravilnik trenutno u izradi s obzirom na to da obuhvaća velik niz parametara koji se moraju uzeti u obzir, uz adekvatno izrađenu metodologiju izvršenja usluga na temelju koje će se ostvarivati pravo na dobivanje dozvole za dopunski rad«.

Na njemu se, kažu, intenzivno radi te će javnost uskoro biti informirana o datumu prezentacije, prije upućivanja u e-savjetovanje.

Javnozdravstveni stručnjaci ne očekuju da će taj akt donijeti drastična rješenja kao u susjednoj Sloveniji, ali neovisno o tome poručuju da je ključno da se nova pravila, ma kakva bila, dosljedno primjenjuju.

Nemoralne ponude

– Slovenci su puno odlučniji od nas, dok smo mi tu lažno obzirni, komentira prof. dr. Ranko Stevanović, stručnjak javnog zdravstva i predsjednik Hrvatskog društva za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva.

Prof. dr. Ranko Stevanović / Photo: Borna Filic/PIXSELL

On poziva na stvaranje regulatornog okvira koji će se doista primjenjivati, a prije svega uvažavati potrebe pacijenata. Slovenija je u tom pogledu donijela rigorozan potez, ali to sigurno, ističe, nije učinila olako, bez ozbiljnih razloga, kakvi postoje i kod nas.

– Kad bi se poštivala regulativa, sve bi bilo drukčije. Sigurno ima prostora da se u jednom dobro reguliranom sustavu može raditi i privatno. Međutim, profesori, osobito ako su vlasnici privatnih klinika, rijetko su kad na klinici. Ako uz to rade još u četiri poliklinike, uz ostale obaveze koje imaju na klinici, na fakultetu, pisanje znanstvenih radova, sve se to čini pomalo smiješno, ilustrira Stevanović

. Nije mu, kaže, sporno da doktori rade privatno, ako na svojoj listi čekanja u bolnici nemaju nikoga.

No za razliku od Slovenaca, Hrvati su genijalci kad treba ignorirati regulativu, logiku i moral, pa se tako ono što je potpuno neprihvatljivo i neetično; da doktor koji radi u državnoj ustanovi na bilo koji način usmjerava pacijenta privatno, bilo to i neizravno, na društvenim mrežama, preko sestre ili na neki drugi način, kod nas uvriježilo gotovo kao pravilo.

– Slovenci su sigurno imali puno manje ovih problema, ali su odlučili iz vrlo sličnih razloga da se ljudi opredijele hoće li raditi u bolnici ili privatno. Doktor koji ozbiljno radi na klinici od 8 do 16 sati, jednostavno nema snage raditi još i privatno, navodi Stevanović.