Hrvatska udruga poslodavaca se u svom »Fokusu tjedna« pozabavila ozbiljnošću prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju carina, unutar čega su analizirali poziciju u kojoj bi se uslijed SAD-ovog uvođenja carina našla regije srednje i istočne Europe (CEE), a gdje je i Hrvatska. Kažu da je cijelu predsjedničku kampanju Trump bazirao na uvođenju carina svim »trgovinskim neprijateljima« SAD-a, prvenstveno ciljajući na Kinu, Meksiko i Kanadu, ali i na Europsku uniju. EU se, navode, dvosmjernom strategijom priprema za trgovinske sporove sa SAD-om: sprema uzvratne carine i druge protumjere te istražuje mogućnosti otvaranja pregovora sa SAD-om. No, ukoliko bi carine bile uvedene, u srednjoeuropskoj regiji bi se pod pritiskom našla izvozno orijentirana farmaceutska industrija. U analizi se navodi da najveću ovisnost o izvozu robe na američko tržište prema udjelu u BDP-u ima Slovačka (malo iznad 6 posto), Slovenija (5,8 posto) te Mađarska (5,1 posto), dok Hrvatska u SAD izvozi robe vrijedne svega 1 posto BDP-a, prije svega farmaceutske proizvode (32,6 posto).

Pad proizvodnje

– Upravo bi farmaceutska industrija središnje Europe mogla biti na najvećem udaru ako Trump odluči »napasti« carinama. Iako robni izvoz Hrvatske u SAD čini tek oko 1 posto BDP-a, prvi puta je premašio razinu od milijardu eura, riječ je o dominantno visokotehnološkom izvozu koji odnedavno postiže visoke stope rasta u sektorima poput farmaceutike, opreme i postrojenja, kemikalija, elektronike itd. Pored toga, SAD je od lani vodeće tržište za naš izvoz IT usluga čija vrijednost će u ovoj godini premašiti 200 milijuna eura. S obzirom na to da euro slabi u odnosu na američki dolar, ubuduće će upravo kroz performans na tom tržištu biti zanimljivo pratiti podizanje dodane vrijednosti našeg ukupnog izvoza, zaključuje HUP, koji se u ovotjednim analizama kao i inače bavi i tekućim makroekonomskim kretanjima u Hrvatskoj, koja uključuju – pad industrijske proizvodnje i snažan rast potrošnje, ali uz negativni rizik eventualnog produljenog bojkota trgovaca.

– Industrijska proizvodnja pala je za 1 posto godišnje u četvrtom tromjesečju nakon beznačajnog rasta od jedva 0,2 posto u trećem kvartalu. Među najteže pogođenim granama prerađivačke industrije su tekstilna industrija, drvna i papirna industrija, kao i metalna industrija, navodi HUP koji smatra da će povećanje minimalne plaće od 15,5 posto u ovoj godini izvršiti dodatni negativni utjecaj.

Navode da u zadnjem kvartalu pad bilježi i farmaceutska industrija (-15,1 posto), ali s visoke baze, dok, primjećuju, njenoj isplativosti u budućnosti prijeti nova Direktiva o pročišćavanju komunalnih voda. Ipak, među sektorima više dodane vrijednosti ohrabruje, kažu, snažan rast transportnih sredstava, kompjutera i elektronike te električne opreme. Trgovina na malo pak nastavlja snažan realni rast od 6,6 posto (nakon 6,9 posto u trećem kvartalu) što je dvostruko brži tempo u odnosu na prosjek središnje Europe te čak tri puta brže u odnosu na prosjek mediteranskih članica EU-a.

Efekt bojkota

– U posljednjem kvartalu očekujemo usporavanje rasta BDP-a na 3,2 posto, a rast BDP-a u 2024. iznosit će 3,5 posto, po čemu Hrvatska ostaje pri samom vrhu EU-a za što je umnogome zaslužan snažan potrošački bum podgrijan državnim intervencijama uz povećanje troška rada te javnim investicijama koje će se još neko vrijeme nastaviti. Ne možemo, međutim biti zadovoljni s dvije godine uzastopnog pada industrijske proizvodnje te izvoza roba i usluga, kaže HUP.

U ovoj godini očekuje se slabi oporavak industrije od oko 2 posto, dok ćemo na oporavak robnog izvoza morati pričekati do 2027. U 2025. očekuju opet i relativno snažan realni rast osobne potrošnje (oko 4,5 posto nakon gotovo 6 posto lani), kako kažu, »na krilima kontinuiranog realnog rasta bruto plaća na razini od oko 8,5 posto uvelike podržanog neviđenim rastom mase plaća iz državnog proračuna od čak 58 posto u dva proračunska ciklusa (ili oko 2,2 milijarde eura u dvije godine)«.

– Iako je još rano za čvrste ocjene, produljeni bojkot trgovaca uz najavu bojkota i na druge uslužne sektore ekonomije glavni je negativni rizik za potrošnju te općenito snažno usporavanje rasta BDP-a, s obzirom na ranjivost industrije te ponovni negativni doprinos neto izvoza u ovoj godini, u kojoj europodručje trenutačno pleše na rubu recesije. U 2025. očekujemo nižu stopu rasta BDP-a od 2,7 posto, zaključuju u HUP-u.

Euro pao u odnosu na dolar

Europska središnja banka dodatno je prošli tjedan snizila ključne stope, za još 0,25 postotnih bodova, pa je depozitna stopa pala na 2,75 posto. Očekuje se i daljnje snižavanje stopa ECB-a. Američki Federal Reserve je pak zadržao ključne stope na istoj razini zbog neizvjesnosti oko budućih inflatornih pritisaka, i to unatoč tome što je novoizbrani predsjednik Donald Trump izrazio očekivanja da ključne stope moraju ići dolje. U »srazu« dviju ovako postavljenih monetarnih politika s obiju strana Atlantika, gubitnik je euro, koji dakle slabi u odnosu na dolar.