Snimila: Ana KRIŽANEC
"Vraćamo se u drugi dio 90-ih kada su građani u pograničnom području s BiH išli u porezne trgovačke oaze. Politika tada, kao ni sada nije ništa učinila da se domaća trgovina sačuva. Razlika je što se sada umjesto u BiH ide u Sloveniju, kao nekada u Trst", ističe Žuro.
Iza nas su dva bojkota o kojima se može reći da je prvi bio uspješniji jer je prekjučer potrošeno 19 posto više novca, iako je suzdržavanje od trošenja bilo prošireno s trgovina na banke, kafiće i dostavu.
Kada se pak uspoređuje s uobičajenim petkom bez bojkota, prekjučer su građani potrošili oko 40 posto manje novca. Najavljena su velika sniženja, ali i novi bojkoti.
Vode li nas novi bojkoti do ponovnog povratka “tržišnog socijalizma“? Imaju li ovi trgovački bojkoti i drugo lice o kojem gotovo nitko ne govori?
Ekonomski analitičar i stručnjak za financije, Ivica Žuro, ispričao je za HRT što misli o cijeloj situaciji bojkota od građana, politike te trgovaca kojima pada promet:
– Trgovci su zadnja karika prije potrošača i oni su u poziciji loše sreće da su netko s kim se potrošači suočavaju. Oni su jedna karika u lancu, a s druge strane je bojkot legitiman, dopušten je, svatko je gospodar svoga novca. Ono što se događa u zadnjoj karici u lancu, prenosi se dalje. Trgovci su prva linija napada, rekao je Ivica Žuro, ekonomski analitičar i stručnjak za financije.
Sada se organiziraju i jednodnevni prijevozi do Slovenskih prekograničnih trgovina gdje će Hrvati kupovati još jeftinije.
– Vraćamo se na to jer plitko sagledavamo stvari. Vraćamo se u drugi dio 90-ih kada su građani u pograničnom području s BiH išli u porezne trgovačke oaze. Politika tada, kao ni sada nije ništa učinila da se domaća trgovina sačuva. Razlika je što se sada umjesto u BiH ide u Sloveniju, kao nekada u Trst, dodaje Žuro.
Kako kaže, ako ne natjeramo cijeli sustav da bude korektniji u definiranju cijena prema potrošačima – dolazi do odljeva novca te trgovci u drugim zemljama profitiraju te dodaje je da je riječ o istim trgovačkim lancima kao kod nas.
Komentirao je i da se vraćamo u „tržišni socijalizam“:
– Tako ispada, iako socijalizam već 35 godina ne postoji. Karakteristika socijalizma i je bila oskudica.
– Riječ je o šizofrenoj situaciji, svi živi odobravaju bojkot, a pitanje je čije nečinjenje unutar političkih mjera koje je do toga svega dovelo. Slovenija kada je prelazila na euro, posebnu je pozornost su posvetili formiranju cijena u trgovačkim lancima; zaposlili su više inspektora i bolje kontrolirali stvari, kaže Žuro.
Objašnjava da vlada govori da je njima jedini alat smanjenje PDV-a i da su uveli nulte stope na većinu. ”S druge strane, u digitalno doba, kada se može kontrolirati što ljudi rade, nije mi jasno da je netko povukao potez i dalje nije kontrolirao stvar”.
– Velika većina trgovaca posluje radi profita, rijetki imaju društvene ciljeve. Isto tako i vlasti ugostiteljskih i sličnih obrta – gledaju svoju korist. U trenutku kada je vlada nekoliko puta snižavala PDV, to potrošači nisu osjetili na cijenama. Sada je pravo pitanje gdje je ta razlika u cijeni završila i u čijem džepu, zaključuje Žuro.
