RIJEKA – Odluka KD-a Čistoća o uvođenju novčanih kazni za korisnike koji se ne pridržavaju pravila odlaganja otpada i stvaraju komunalni nered, naišla je na odobravanje čelnih ljudi općina i gradova riječkog prstena. Svi odreda koje smo kontaktirali o ovoj temi mišljenja su kako je »udaranje po džepu korisnika« možda najbolji način kojim se može stati na kraj nesavjesnom ponašanju manjeg dijela građana. Općina Jelenje je s individualnim prikupljanjem otpada krenula u ožujku 2022. godine, nakon čega je trajao period prilagodbe, usklađivanja ruta i navikavanja mještana na novi sustav.

Kamere u Čavlima

– Prilikom implementacije novog sustava individualnog odvoza smeća evidentirana je pojačana količina smeća uz baje na javnim površinama uz prometnice prema Rijeci. Dio mještana u početku svoj otpad nije isporučivao putem spremnika za individualni otpad koji su preuzeli, već ga ostavljao oko baja na javnim površinama na području Rijeke i riječkog prstena, gdje novi sustav tada još nije bio krenuo. Također su nam pojedinci rekli da nemaju smeća jer da ga spaljuju. Njihova namjera je bila smanjiti količinu smeća za isporuku i račune za uslugu odvoza, ali su nakon razgovora prihvatili da je puno veća opasnost negativan utjecaj na okoliš i opasnost od požara od odvoza barem jednom u dva mjeseca, kaže načelnik Općine Jelenje Robert Marčelja.

Podsjeća kako je u Jelenju u smanjenju otpada na javnim površinama i u novim navikama u zbrinjavanju otpada puno pomoglo i Reciklažno dvorište Podhum.

– Rezultati koje imamo govore nam da smo od 9,48 posto odvojenog otpada u kućanstvu iz 2020. godine došli do 57,22 posto u 2023. godini. Vjerujem da smo u 2024. godini prešli cilj koji smo si postavili, a to je minimalno 60 posto odvojenog otpada iz kućanstva. Vidljivo je da velika većina naših mještana podržava novi sustav, koristi Reciklažno dvorište Podhum i na taj način daje doprinos čistim okućnicama i javnim površinama u Općini Jelenje, na čemu im ja i ovom prilikom zahvaljujem, kaže Marčelja.

I u susjednoj Općini Čavle smatraju kako je krajnje vrijeme da se odluke Čistoće o uvođenju kazni počnu i primjenjivati.

– Smatram to ispravnim, jer ukoliko živite u kućanstvu gotovo je nemoguće reciklirati sav otpad u tako dugom vremenskom periodu. Činjenica je da nam na zelenim otocima, u kontejnerima za odjeću i pored koševa za smeće, primjerice na dječjim igralištima, ljudi ostavljaju otpad iz kućanstva. Također, uza sve napore koje radimo, kamere i tabele koje postavljamo, i dalje imamo nekoliko lokacija divljih deponija. Situacija u našoj općini je ipak bolja od uvođenja individualnog sustava prikupljanja otpada. Održali smo nekoliko edukacija, zelenih akcija i radimo što možemo kako bismo podigli svijest o brizi za okoliš i rezultate imamo, kaže načelnica Općine Čavle Ivana Cvitan Polić te dodaje kako je općina angažirala Komunalno društvo Čavle da konstantno obilazi teren i skuplja sav otpad koji potom predaje Čistoći.

– Na taj način sprječavamo gomilanje otpada na lokacijama i to se pokazalo dobro. Ljudi će puno teže baciti otpad na čisto, dok će na postojeću hrpu baciti bez problema. Također, uvođenjem videonadzora i naplaćivanjem kazni riješili smo veliki broj problematičnih frekventnih lokacija. Od kada imamo mogućnost korištenja reciklažnih dvorišta na području Rijeke i riječkog prstena, situacija je još i bolja, smatra Cvitan Polić.

Kostrenjani uredni

U Općini Kostrena podržavaju odluku Čistoće o uvođenju novčanih kazni te ističu kako su svi dužni pridržavati se pravila i propisa, pa tako i onih koji se tiču odlaganja otpada.

– Kao korisniku zaista mi je teško zamisliti da u današnjem potrošačkom društvu i uz današnju ambalažu netko u četiri mjeseca ne bi imao nikakvog otpada, naravno, osim u onim situacijama kada netko duže vrijeme ili trajno ne koristi nekretninu za stanovanje ili poslovanje, ističe načelnik Općine Kostrena Dražen Vranić te dodaje kako su Kostrenjani vrlo brzo usvojili novi način prikupljanja otpada te kako je po tom pitanju situacija na području Kostrene izuzetno dobra. Sporadično se i dalje otpad pojavljuje na lokacijama gdje mu nije mjesto, ali to ne znači da su u pitanju naši mještani. Inače, nismo primijetili nikakve negativne posljedice uvođenja novog načina gospodarenja otpadom, kaže Vranić.

Da su novčane kazne jedan od alata kojim se može utjecati na svijest neodgovornih pojedinaca, smatraju i u Općini Viškovo.

– U KD-u Čistoća očito su procijenili da je kažnjavanje neodgovornih korisnika jedan od načina da ih se »prisili« na poštovanje Zakona o gospodarenju otpadom. Iako na području naše općine nelegalnog odlaganja otpada i dalje ima, moramo reći da je ono značajno smanjeno u odnosu na razdoblje prije uvođenja individualiziranog odvoza komunalnog otpada. Prema podacima kojima raspolažemo, stopa odvojenog prikupljenog otpada u 2023. godini na području Viškova iznosila je nešto više od 47 posto. Godine 2022. to je bilo 23 posto, a 2021. godine 12 posto. Iz ovih je podataka razvidno da je situacija daleko bolja nego prije uvođenja individualiziranog odvoza otpada, kažu u Općini Viškovo te dodaju kako se, nakon uklanjanja spremnika s javnih površina i prelaska na individualne spremnike, odlaganje glomaznog otpada događa sporadično i u osjetno manjem broju slučajeva nego prije.

– U slučaju upita mještana, upućujemo ih na mogućnost besplatnog zbrinjavanja glomaznog otpada u Reciklažnom dvorištu Viškovo, ističu u Općini Viškovo.

Klana bila prva

Željka Šarčević Grgić, načelnica Općine Klana, jedinice lokalne samouprave koja je prva u riječkom prstenu uvela sustav odvojenog prikupljanja otpada i već drugu godinu zaredom je na vrhu što se tiče prikupljanja odvojenog otpada, kaže kako je situacija u Klani izuzetno dobra.

– Također, imamo i reciklažno dvorište koje radi punom parom, tako da moram pohvaliti svoje sumještane i njihovu ekološku osviještenost. Samim time smatram da kazne koje uvodi Čistoća u Klani neće predstavljati nikakav problem. Za Klanu su puno veći problem divlji deponiji. Budući da imamo veliko područje pokriveno šumom, nerijetko nailazimo na krupni otpad koji se odbacuje u šumu. Uz cestu zna biti odbačenog i komunalnog otpada. Do sada se pokazalo izvidom da to većinom čine stanovnici iz drugih jedinica lokalne samouprave. Žalosno je da na samo dva kilometra od predjela županijske ceste za Brezu imaju reciklažno dvorište u koje besplatno mogu deponirati otpad, ali oni ipak biraju onečišćenje prirode, kaže klanjska načelnica Šarčević Grgić te dodaje kako takve neodgovorne pojedince u njihovim namjernim devastacijama prirode mogu spriječiti samo novčane kazne.

Bakar jedini ima komunalna dvorišta

Gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić kaže kako u potpunosti podržava odluku Čistoće o uvođenju kazni.

– Upravo smo danas imali sastanak s predstavnicima KD-a Čistoća na kojem smo rekli kako podržavamo odluku o kažnjavanju onih koji nesavjesno postupaju s otpadom. Mišljenja smo kako bi se trebali sankcionirati svi korisnici koji nisu predavali otpad već i od dva i više mjeseci zaredom, a što će vjerojatno biti praksa u mjesecima koji slijede, kaže Klarić te dodaje kako se Grad Bakar već godinama bori s divljim odlagalištima otpada koja niču u prirodi, najčešće u šumama i uz glavne prometnice.

– Neshvatljivo je da, unatoč tome što smo osigurali besplatno odvajanje komunalnog otpada, a ujedno Grad Bakar jedini u riječkom prstenu ima komunalna dvorišta namijenjena za odlaganje glomaznog otpada, a to su Hreljin, Zlobin i Krasica, pojedinci još uvijek bacaju otpad u zabranjena područja, smatra Klarić.

Ističe kako Grad Bakar za zaštitu okoliša godišnje izdvaja oko 560 tisuća eura proračunskih sredstava, od kojih 230 tisuća eura samo za odvoz glomaznog otpada i čišćenje komunalnih dvorišta.

– Nakritičnija je situacija trenutno na Hreljinu, Krasicu smo dosta dobro uredili, a najpovoljnija je situacija na Zlobinu. Primijetili smo da otpad u komunalna dvorišta često dovoze ljudi iz drugih općina i gradova u okruženju, pa i iz Rijeke. Na sve načine pokušavamo riješiti taj problem, pa je tako u tijeku javni natječaj za nabavku kamera za videonadzor, kojim ćemo pokriti dobar dio bakarskog područja, posebice kritične lokacije na kojima niču divlja odlagališta otpada. Također, jedno od rješenja problema zasigurno će biti i izgradnja reciklažnog dvorišta koje će se graditi na području Industrijske zone na Kukuljanovu, kod asfaltne baze, a u tijeku je ishodovanje potrebne dokumentacije, kaže Klarić.