Centar za divlje zvijeri u Staroj Sušici, Glazbena staza u Kamačniku, Risja staza u Golubinjaku..., samo su neki od projekata kojima Javna ustanova »Priroda« nastoji pridonijeti boljoj valorizaciji goranskog prirodnog bogatstva
Ostvari li se plan aktivnosti Javne ustanove »Priroda« vezan uz turističku valorizaciju prirodne baštine u Gorskome kotaru, Gorani bi nakon ove godine trebali imati niz novih i zanimljivih sadržaja koji će pojačati, ne samo turističku ponudu ovog dijela Primorsko-goranske županije, već i pridonijeti očuvanju prirode i jačanju ekološke svijesti. Naime, na goranskom području planiraju se realizirati projekti vezani uz Posjetiteljski centar za velike zvijeri u Staroj Sušici, Panovu staza u Kamačniku te Risju staza u Golubinjaku.
Najobimniji i najzahtjevniji projekt nedvojbeno je Posjetiteljski centar za velike zvijeri u Staroj Sušici.
– Gorski kotar jedna je od rijetkih mikroregija u Europi u kojoj još uvijek obitavaju tri velike zvijeri – medvjed, vuk i ris, ističe ravnateljica JU Priroda Sonja Šišić dodajući da na području Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske danas ne postoji centar u kojem se sustavno i na primjeren način promiču velike zvijeri, pa je u cilju valorizacije prirodne baštine te uspostave sustavnog vrednovanja i korištenja zaštićenih vrsta, Primorsko-goranska županija još 2014. godine pokrenula aktivnosti na osmišljavanju Centra za velike zvijeri.
Novi oblici turizma
– Centar je zamišljen kao prostor koji bi na inovativan i zanimljiv način, primjenjujući model multimedijalnog postava, približio posjetiteljima specifičnosti i vrijednosti očuvanog goranskog kraja u kojem obitavaju medvjed, vuk i ris. Projekt nije direktno vezan uz određeno zaštićeno područje, nego za čitavo područje Gorskog kotara koje je proglašeno sastavnim dijelom europske ekološke mreže Natura 2000, upravo radi očuvanja i održavanja populacije velikih zvijeri u optimalnom broju. No, projekt svakako može pružiti mogućnosti za daljnji razvoj i popularizaciju problematike zaštite prirode, kao i stvaranje novih održivih oblika selektivnog turizma, ekoturističkih proizvoda i sličnih aktivnosti kojima se neka destinacija može promovirati.
Kao optimalna lokacija za smještaj Posjetiteljskog centra za velike zvijeri, prepoznat je kompleks Stara Sušica u Općini Ravna Gora, a u vlasništvu je Primorsko-goranske županije.
U sklopu kompleksa predviđena je rekonstrukcija stare kamene kuće tlocrtne površine 170 m2 s prizemljem i visokim potkrovljem. Predmetna zgrada izgrađena je kao slobodno stojeća, dvostrešnog je krovišta, kamenih zidova, ukupne visine do sljemena oko 9 metara, no u ovom je trenutku zgrada dotrajala, neodržavana i djelomično urušenog krovišta. Na pripremi Posjetiteljskog centra u Staroj Sušici radi se već duže vrijeme, a do sredine ovog mjeseca projekt će biti prijavljen na natječaj iz Strukturnih fondova – Konkurentnost i kohezija, mjera 6.c.2.2. Promicanje održivog korištenja prirodne baštine.
Pripremu dokumentacije u iznosu od 432.500 kuna Ustanovi financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, objašnjava Sonja Šišić dodajući da potrebna projekta dokumentacija podrazumijeva projekt za rekonstrukciju i prenamjenu stambene zgrade u Posjetiteljski centar za velike zvijeri, zatim studija izvodljivosti, koncept projekta i projekti multimedijalnog postava.
Goranski bestijarij
– Osim uređenja zgrade, njenog opremanja i postavljanja multimedijalnog postava, u sklopu projekta je predviđeno i osmisliti prototipove suvenira, izraditi didaktičke igre za djecu na temu velikih zvijeri, osmisliti i otisnuti dvojezičnu slikovnicu/bojanku, istražiti priče i legende o velikim zvijerima u Gorskom kotaru i tiskati ih u takozvanom Goranskom bestijariju, izraditi plan upravljanja posjetiteljima, ali i provesti raznovrsne edukacije budućih zaposlenika (vodiča) u Posjetiteljskom centru (o velikim zvijerima, prirodnoj baštini, storytellingu, šumskoj pedagogiji i slično) te se javnosti predstaviti na specijaliziranim sajmovima.
Uzimajući u obzir prenamjenu prostora i zadane vanjske gabarite nekretnine, nova dispozicija prostora projektirana je u cilju dobivanja optimalnog i multifunkcionalnog prostora koji zadovoljava prezentacijsko-edukativni aspekt građevine.
U prizemlju je osim sanitarija, malog spremišta i info pulta projektirana i dvorana za smještaj izložbenog postava (70 m2), a na katu u visokom potkrovlju dvorana za predavanja, radionice i edukaciju za smještaj do četrdeset sjedećih mjesta (45 m2). Stoga bi Posjetiteljski centar u budućnosti trebao djelovati i kao specifičan oblik edukativno-izložbenog prostora otvorenog za posjetitelje, kako bi se na jednom mjestu upoznali s navedenim životinjskim vrstama, njihovim staništem i načinom života u stoljetnom suživotu s goranskim stanovništvom. Ukupna procijenjena vrijednost projekta je oko 7 milijuna kuna.
Ukoliko projekt bude odobren za sufinanciranje iz Strukturnih fondova te ukoliko se bude poštovala u ovom trenutku planirana dinamika odobravanja, financiranja i realizacije projekta, Posjetiteljski bi centar prve posjetitelje mogao primiti u 2019. godini., najavljuje Šišić dodajući da će zanimljiva biti i Panova staza u Kamačniku – atraktivna pješačko-planinarska staza čije je uređenje u znatnom dijelu već privedeno kraju.
Na upit zašto se JU »Priroda« i PGŽ okreću ovakvim oblicima »suradnje s prirodom«, ravnateljica JU Prirode Sonja Šišić objašnjava da, unatoč tome što Primorsko-goranska županija ima stoljetnu turističku tradiciju i obiluje biološkom raznolikošću, prirodna baština i autohtone vrste flore i faune još uvijek predstavljaju nedovoljno iskorišten turistički resurs.
– S obzirom na bogato nasljeđe flore i faune, Primorsko-goranska županija ima dobru osnovu i perspektive za snažniju i intenzivniju održivu turističku valorizaciju prirodne baštine, odnosno autohtonih vrsta, pa je u posljednjih nekoliko godina Javna ustanova »Priroda« pokrenula nekolicinu projekata kojima je cilj valorizacija i prezentacija vrijedne prirodne baštine Primorsko-goranske županije.
U aktivnostima turističke valorizacije prirodne baštine, u županijskoj Javnoj ustanovi »Priroda« se poseban naglasak stavlja na osnivanje centara za posjetitelje u kojima se kroz atraktivnu prezentaciju pojedinih autohtonih vrsta značajno može doprinijeti promidžbi određene destinacije i stvaranju novih i specifičnih oblika turističke ponude, te s druge strane i na osmišljavanje i realizaciju interaktivnih i didaktičkih poučnih staza za koje se inspiracija pronalazi upravo u prirodnoj baštini i/ili autohtonim vrstama koje obitavaju na području Primorsko-goranske županije, rekla je Šišić.
Glazbena staza
– Realizacija je počela tijekom prošle godine u Značajnom krajobrazu Kamačnik. Zbog relativno blagog uspona pješačke staze, šetnica u kanjonu Kamačnik pristupačna je velikom broju posjetitelja i predstavlja idealno izletište za obitelji s djecom, škole u prirodi i slično. U svijetu je već duže vrijeme prisutan trend izrade poučnih, tematskih staza koje sadrže umjetničke instalacije kojima se pojačavaju i/ili stvaraju zvukovi originalno nastali u prirodi te koje na taj način postaju audio-vizualna atrakcija u prostoru.
Ovakav tip glazbene staze još nije ugrađen u nijedno zaštićeno područje u Republici Hrvatskoj te se u ovom slučaju radi o pilot-projektu, objašnjava ravnateljica Javne ustanove »Priroda« objašnjavajući da se »Panova staza« temelji na osmišljavanju i instalaciji niza jednostavnih glazbala koja će koristiti energiju vjetra ili vode za stvaranje ili pojačavanje već postojećih zvukova u prirodi te dobivanje jednostavnih, neobičnih i atraktivnih tonova koristeći akustiku prostora.
Upravo je zato kao cilj projekta »Panova staza« postavljena izrada i montaža pet tematskih, relativno jednostavnih, a efektnih glazbala većih dimenzija, što će biti instalirana uz postojeću šetnicu, a riječ je o gongu, zvonima s notama, ksilofonu, rogu i potočnim orguljama.
Područje Gorskoga kotara obiluje vrijednom i zaštićenom prirodnom baštinom, a na njegovom se području, od ukupno 31 zaštićenog područja u Primorsko-goranskoj županiji, danas nalazi njih devet. To su redom: strogi rezervat Bijele i Samarske stijene, nacionalni park Risnjak, posebni rezervat Debela Lipa Velika Rebar, park-šume Japlenški vrh i Golubinjak, značajni krajobrazi Kamačnik, Vražji prolaz-Zeleni vir, spomenici prirode špilja Lokvarka i izvor Kupe, spomenik parkovne arhitekture Park kod dvorca Severin na Kupi te pojedinačni zaštićeni primjerak stare tise u Međedima.
– Sukladno planu, prošle su godine na »Panovoj stazi« postavljena četiri instrumenta – gong, zvono s notama, ksilofon i rog. Realizacija staze nastavlja se i ove godine pa u proljeće očekujemo postavljanje posljednjeg instrumenta – potočnih orgulja. Nakon toga stazu ćemo predstaviti posjetiteljima, a svakako treba reći da su Grad i Turistička zajednica Grada Vrbovsko, na čijem se području nalazi Kamačnik, pružili podršku Javnoj ustanovi »Priroda« u provedbi ovog projekta te su dijelom sufinancirali izradu instrumenata, govori Sonja Šišić najavljujući i poseban projekt vezan uz Park šumu Golubinjak.
Putevima risa
Riječ je o tzv. Risjoj stazi u Golubinjaku koja bi trebala biti uređena uzduž prve etape postojeće iznimno lijepe i atraktivne Staze spilja što prolazi uz Golublju i Ledenu spilju. Tematska staza o risu približit će ovu tajnovitu životinju posjetiteljima te aktualizirati potrebu zaštite risa i njegovog staništa, smatra Sonja Šišić ističući da je plan što više zanimljivosti o risu i informiranje šire javnosti o njegovoj ugroženosti predstaviti na zabavan i interaktivan način, kako bi se zadržala pažnja najmlađih i zainteresirali stariji posjetitelji.
– Koncept Posjetiteljskog centra za velike zvijeri u Staroj Sušici, uz individualne posjetitelje, vezan je i uz stalnu edukaciju djece raznih dobnih skupina, i to osmišljavanjem i provođenjem inovativnih programa i radionica (škola u prirodi, škola mladih biologa i slično) kojima bi se djeca uključivala u provođenje programa istraživanja i zaštite velikih zvijeri i prirodne baštine Primorsko-goranske županije. Centar bi navedene programe mogao provoditi samostalno ili u suradnji s ostalim institucijama i centrima u Primorsko-goranskoj županiji i Hrvatskoj ili udrugama koje se bave edukacijom ili drugim aktivnostima vezanim uz očuvanje i promidžbu vrijedne prirodne baštine koja nas okružuje, rekla je Sonja Šišić.
– Sadržaj tematske staze stoga je podijeljen u sadržajne cjeline: uvodne informacije o risu, njegovoj rasprostranjenosti i ugroženosti, zatim slijedi interpretacija zanimljivosti o risu na temu kako ris čuje, kako ris živi, što ris jede, kako ris vidi i spretan kao ris. Sadržaji i informacije na ovoj novoj didaktičkoj stazi biti će prilagođeni predškolskom i školskom uzrastu, a glavni sadržajni elementi biti će periodički nanizani uz stazu prema prirodnim datostima pojedinih etapa.
Predviđeno je da zone sa sadržajima osiguraju prihvat većeg broja posjetitelja (od 15-30). Teme na stazi bit će prikazane na interaktivan način s naglaskom na poticanje razvoja grube i fine motorike i znatiželje, a u realizaciju uređenja ove zanimljive staze planira se krenuti čim to dozvole prilike, zaključuje Šišić.
