RIJEKA “Privatizacija zdravstva: kako odljev novca iz javnog u privatno zdravstvo stvara redove, dugove i nejednakosti” jučerašnja je riječka tribina platforme Možemo! čiji se sudionici slažu u ideji da bi društveni dogovor o zdravstvu i zdravlju trebao biti nadstranački.

Zdravlje je za njih postalo roba i narušeno je ustavno pravo na zdravlje kao i cjelokupan Štamparov model čiji je sustav urušen samodeklariranim pravom na sve kao i neprirodnim spojem državnog i privatnog sektora koji nema jasne smjernice.

No, kao akutni problem u ovom trenutku, sudionici su u prvom redu isticali urušavanje primarne zdravstvene zaštite (PZZ).

– Prvi i osnovni problem jest da je ideologija zagadila upravljanje zdravstvom, a ideologija koja tako zagađuje sustav uvijek će ići linijom manjeg otpora i pokušati pridobiti glasove nudeći neostvariva prava, ali će pokušati sakriti obaveze pacijenata.

Mi smo tako i u sustavu zdravstva i njegovog korištenja izokrenuli stvari – svi imaju pravo, a nitko nema obaveze, smatra Leonardo Bressan, predsjednik Odbora za zdravstvo Skupštine PGŽ-a i član izvršnog odbora KoHOM-a.

Prema njegovim riječima, zdravstveni radnici stavljeni u položaj da moraju sve pružiti, iako druga strana ne ispunjava obaveze.

– Sad smo došli do toga kada se prava više neće moći koristiti, dodao je Bressan, koji kao jedno od rješenja vidi smanjenje ovlasti Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Posjetitelji tribine održane u organizaciji platforme Možemo!/ Foto M. GRACIN

Prema njegovim riječima, HZZO zadnjih desetak godina pretvara se u regulatora sustava što je nedopustivo.

– To nije uloga HZZO-a, oni osiguravaju sredstva za funkcioniranje sustava, no oni preuzimaju ulogu i zadatke Ministarstva zdrava i donose odluke. Mi svaki dan na poslu vidimo koliko je to loše, a sada to osjećaju i pacijenti.

Trenutno u PZZ-u gubimo tjedno oko dvije ordinacije i tijekom ove godine to će krenuti eksponencijalno i nije poznato gdje će pacijenti moći ostvariti svoja prava.

U red je potrebno dovesti HZZO, ali i napraviti rekonstrukciju resornog ministarstva, ističe Bressan koji o trenutnim standardima u PZZ-u kaže kako i on ima uvjete za mirovinu, ali nema ga tko zamijeniti te će raditi dok bude mogao.

– Najstarije naše kolege su osamdesetogodišnjaci, a olakšavajuća okolnost za zdravstvenu administraciju jest da osjećamo odgovornost prema općem dobru. To nije planiranje sustava, to je improvizacija i igra na sreću.

Moramo smanjiti pripadajući broj pacijenata po ordinacijama jer nam je populacija ostarjela i sve je više ljudi koji zahtijevaju sve veću pažnju i koncentraciju. A kada bismo to učinili, onda bismo vidjeli da nedostaje još više ordinacija, rekao je Bressan.

Leonardo Bressan, Morana Lekan, Goran Palčevski, Ivana Kekin i Hana Paleka / Foto M. GRACIN

Saborska zastupnica Možemo! Ivana Kekin dotaknula se PZZ-a kroz uspješnost liječenja onkoloških bolesti ističući da uspješno onkološko liječenje podrazumijeva rano otkrivanje kad je liječenje jeftino, a to je nemoguće bez primarne zdravstvene zaštite.

– Educirani liječnik primarne zdravstvene zaštite prati svoje pacijente gledajući ih cjelokupno i većinu njegovih potreba rješava u svojoj ambulanti i može dobro procijenti treba li ga slati dalje.

Kada vi to nemate, a mi već sada nemamo, jer je polovica liječnika tek došla s fakulteta i ne usude se donositi velike zaključke, liječnik bez iskustva svakog pacijenta šalje na pretrage jer se boji i želi se osigurati.

To znači da su naše liste čekanja direktna posljedica neulaganja u PZZ. Kada imate tako oblikovane liste čekanja, oni kojima stvarno treba takva pretraga ne mogu doći na nju na vrijeme, istaknula je Kekin, koja smatra da HZZO i Ministarstvo zdravstva samo kozmetički rješavaju liste čekanja slanjem u privatni sustav, a na taj se način odlijeva novac, ali i zdravstveni kadar u privatni sustav.

Istodobno se, prema njezinim riječima, privatnim poliklinikama poput Medikola osigurava monopol u pretrazi PET/CT-om kojem je na temelju te pretrage, kako je izračunala Kekin, država dosad isplatila više od 133 milijuna eura, dok sami uređaji koštaju osam milijuna eura.

– Dok je tako, bit ćemo u vrhu smrtnosti, liječenje raka koje trenutno plaćamo više od prosjeka EU-a, plaćat ćemo još skuplje i bit će skupo i loše, rekla je Kekin, koja misli da je potreban ministar zdravstva koji će se prihvatiti revitalizacije PZZ-a, što je zadatak čiji se rezultati sigurno neće vidjeti u jednom mandatu.

Slično razmišlja i riječki zamjenik gradonačelnika Goran Palčevski koji je podsjetio je da je urušavanje PZZ-a započelo još devedesetih.

– Osobno mislim da ova država još nije odredila svoj odnos prema privatnom sektoru. Tu se ne radi o jasno definiram pravima i obavezama. Normalno je da privatnik neće usmjeravati svoj novac prema preventivi koja nije isplativa. Duboko sam uvjeren da privatnom zdravstvu nije u interesu pružanje jeftinih usluga.

Privatnom sektoru cilj je liječiti što kasnije, kako god to zvuči, da se koristi što skuplje lijekove i što skuplju dijagnostiku.

Nažalost, ljudi u tim trenucima ne brinu o preventivi, a to državno zdravstvo s ovakvim konceptom ne može pružiti, a sve ono što se dešavalo zadnjih tridesetak godina zahtijeva nadstranački pristup i konsenzus te barem dva do tri izborna ciklusa jer će trebati gotovo jednako toliko vremena da se sustav nanovo izgradi.

Fokus definitivno treba biti na PZZ-u jer je to i ulaz i izlaz iz zdravstvenog sustava, poručio je Palčevski.