Većina ljudi će priznati da se život prilično promijenio u proteklih nekoliko godina, a posebno da su mnoge stvari poskupjele. Samo s obzirom na visoke cijene namirnica i kredita, postoji mnogo opravdanih razloga zašto mlađe generacije odbijaju raditi prema donedavno ustaljenim praksama.

Uostalom, koja im je svrha raditi ako se sami ne mogu iseliti, ma koliko se trudili? Nadalje, zašto raditi za tvrtku koja nudi malo zauzvrat ili koja bi vas svakog trenutka mogla odbaciti?

Iako se boomeri, generacija X i milenijalci možda vole žaliti na nedostatak radne etike generacije Z, postoji mnogo razloga zbog kojih mladi ljudi gube interes za korporativni svijet o kojima se ne govori dovoljno.

1. Nema fleksibilnosti

Prvi razlog zbog kojeg mlađe generacije odbijaju raditi je taj što nemaju nikakvu fleksibilnost. Neki to mogu zaboraviti, ali mlađe generacije imaju svoje živote o kojima moraju brinuti.

Bilo da nastavljaju visoko obrazovanje ili imaju posla s bolesnim članom obitelji, većini ljudi je potrebno malo fleksibilnosti na radnom mjestu. Anketa Future Foruma pokazala je da 94 % zaposlenika želi veću fleksibilnost kada rade.

Nažalost, mnogi poslodavci danas nemaju dovoljno razumijevanja za pružanje bilo kakve fleksibilnosti, ostavljajući mlađu generaciju u nezgodnoj situaciji. Preskaču li tog dana posao unatoč krutim očekivanjima svog šefa? Ili, svejedno dođu na posao?

Mlađi sve više traže i hibridne modele rada tako da se može kombinirati rad od kuće i rad iz ureda, što je starijim generacijama jednostavno – nepojmljivo.

2. Prekovremeni bez plaće

Većina ljudi u starijim generacijama prepoznat će ovu škakljivu poziciju. Rade do kasno u uredu samo da bi im šef prišao i rekao da moraju završiti dugačak projekt. Iznutra su frustrirani jer vjerojatno ne žele raditi prekovremeno. Ali većinu vremena ti će isti pojedinci to potisnuti i ostati duže, iako im to oduzima dragocjeno osobno vrijeme.

Međutim, mlađe generacije su drugačije pa odbijaju raditi jer se od njih očekuje prekovremeni rad bez plaće.

Prema istraživanju SHRM 2024, 44 % Amerikanaca već je doživjelo “burn out” na poslu. Kao rezultat toga, daljnje rastezanje kada su već gurnuti do svojih granica ne dolazi u obzir.

Zbog te činjenice mlađe generacije polako odustaju s posla, ostavljajući poslodavce frustriranima. Ali, mlađe su generacije shvatile da njihov rad treba biti pravilno plaćen te da “ostani jer su svi ostali”, neće platiti račune.

Foto: Pexels

3. Ne žele se baviti toksičnom radnom kulturom

Sljedeći razlog zašto mlađe generacije odbijaju raditi je taj što su već iskusili toksično radno okruženje. Mnogi podcjenjuju koliko njihov posao utječe na njih. Prema studiji iz 2021., toksično radno okruženje često dovodi do manjeg angažmana djelatnika. Osim toga, uzrokuje širenje više negativnosti, a istovremeno dovodi do stvari kao što su stres, izgaranje, depresija i anksioznost.

Zbog toga mlađe generacije odbijaju raditi jer se ne žele nositi s otrovnom kulturom rada. Ipak, umjesto da se korporativni svijet odluči promijeniti i biti bolji, oni to objašnjavaju time da je generacija Z prezahtjevna i s njom se teško nositi.

Je li previše tražiti poštovanje i obzir u radnom okruženju? Uostalom, postoje zemlje koje pružaju dobre primjere, poput Islanda gdje su ljudi koji su smjeli raditi 35-36 sati tjedno bez smanjenja plaće izjavili da su zadovoljniji i jednako produktivni.

Dakle, umjesto da o tome razmišljaju kao o problemu generacije Z, možda bi svi trebali razmišljati o tome kako korporativni svijet odbija učiniti bolje, piše YourTango.

4. Plaća ne odgovara troškovima života

Većina ljudi može se složiti da su troškovi života ogromni. Budući da je stanarina (i kredit) viša no ikad, a namirnice svakim danom sve skuplje, mnogi pripadnici mlađih generacija odbijaju posao jer im plaća ne odgovara troškovima života.

Tvrtke moraju shvatiti da si ljudi ne mogu priuštiti da rade za sitnicu. S plaćanjem automobila, stanovanja, računa i hrane, minimalna plaća ili nešto više od nje neće riješiti njihove životne probleme.

Nažalost, previše poslova koji se danas nude nedovoljno su plaćeni. Znajući to, mlađe generacije odbijaju biti iskorištavane.

Umjesto toga, Svjetski ekonomski forum izvijestio je da petina mladih ljudi nije zaposlena, pokazujući koliko su zabrinuti za tržište rada i njegova nerealna očekivanja.

Foto: Pexels

5. Mikroupravljanje nadređenih

Neugodno je imati šefa mikromenadžera koji lebdi iznad ramena jer, ne samo da ometa sve u uredu nego je i neproduktivno. Jedna studija iz 2019. godine otkrila je da se produktivnost povećava za 13 % kada su zaposlenici ugodni i sretni. Ipak, većina šefova mikromenadžera ne mari za udobnost svojih zaposlenika. Ovi će šefovi neprestano kritizirati svaku sitnicu koju rade u ime savršenstva.

Takav stil upravljanja uzrokuje jedino da zaposlenici krenu pakirati torbe jer odbijaju raditi za šefa koji im otežava radni život više nego što bi trebao.

Spisateljica Annie Dillard rekla da je prosječno vrijeme provedeno radeći tijekom nečijeg života oko 90 000 sati. Mogu li starije generacije doista kriviti mlađe generacije što žele opuštenije radno okruženje kada ono čini tako velik dio njihova života?

6. Nedostatak pokretljivosti prema vrhu

Nakon nekoliko godina rada u tvrtki, očekuje se da će se ljudi polako penjati na korporativnoj ljestvici i kao rezultat toga vidjeti povećanje svoje plaće. Nažalost, nedostatak uzlazne mobilnosti samo je još jedan razlog zašto mlađe generacije odbijaju raditi.

Budimo iskreni: nepravedno je da netko naporno radi godinama i još uvijek je u istoj poziciji kao kad je tek počeo. S godinama iskustva, visokim obrazovanjem i boljom radnom etikom iza sebe, ljudi bi pomislili da su barem malo napredovali.

Međutim, mnoge tvrtke ne žele pošteno plaćati svoje zaposlenike i zbog toga svoje zaposlenike godinama drže u istom položaju.
Ne samo da je ovo izravno iskorištavanje, već je i obeshrabrujuće.

Prema istraživanju Američkog psihološkog društva iz 2024., oko 23 % Amerikanaca nije zadovoljno svojim prilikama za rast i to je jedan od glavnih razloga zašto daju otkaz ili pronalaze novi posao, piše YourTango.

Znajući to, mogu li se korporacije doista šokirati što mlađe generacije ne žele raditi? Uostalom, kakav im poticaj uopće daju u ovom trenutku?

Foto: Pexels

7. Sustav korporativne hijerarhije

Još jedan razlog zašto mlađe generacije odbijaju raditi je taj što im se ne sviđa sustav korporativne hijerarhije. Sviđalo se to vama ili ne, šefovi uvijek imaju ljubimce. Nismo jednom svjedočili da određeni ljudi koji negdje rade imaju poseban tretman kada je u pitanju bolovanje i predaja zadataka.

S druge strane, mlađe generacije su ostavljene da se bore jer njihov nedostatak favoriziranja uzrokuje da se moraju dokazivati ​​preko svake mjere. Čak i ako daju sve od sebe, nije im uvijek zajamčeno mjesto za stolom.

Zbog toga mlađe generacije osjećaju “burn out” i nemotivirane su za rad u tvrtki koja ne tretira pravedno sve svoje zaposlenike.

8. Dosta im je nerealnih očekivanja

Svatko je na svom poslu morao ispuniti očekivanja za koja nisu bili sigurni hoće li moći. Bilo da se radilo o teškom zadatku ili projektu, ova nerealna očekivanja jedan su od razloga zašto mlađe generacije odbijaju raditi.

Korporacije moraju shvatiti da mlađe generacije nemaju problema s napornim radom. Ako se s njima postupa pošteno i ako se dobro plaćaju, više su nego voljni dorasti prilici. No, nažalost, te se stvari ne događaju, a kao rezultat toga, mlađa generacija više se ne osjeća motiviranom da bude na visini zadatka i ispuni nerealna očekivanja.

Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, zaposlenici pod stresom skloni su puknuti. Primjećuju da stres obično uzrokuje da zaposlenici postaju sve više odsutni i kasne, što rezultira njihovim napuštanjem posla.

Dakle, ako tvrtke žele potaknuti zaposlenike na trud, onda moraju početi realizirati svoja očekivanja. U suprotnom, zaposlenici neće ostati, a kao rezultat toga, profit tvrtke će početi padati.

Foto: Pexels

9. Nisu zadovoljni zastarjelim mogućnostima obuke i razvoja

Sljedeći razlog zašto mlađe generacije odbijaju raditi je taj što nisu zadovoljne zastarjelim mogućnostima obuke i usavršavanja. Poslodavci često zaboravljaju da većina ljudi koji su tek završili fakultet treba obuku da bi znali raditi svoj posao. Zaposlenici nisu čitači misli koji će znati obaviti složene zadatke jednim pucketanjem prsta.

Ipak, većina poslodavaca je previše nestrpljiva da bi odvojili vrijeme za obuku svojih novih pripravnika ili zaposlenika. Umjesto toga, radije će zaposliti iskusne zaposlenike i platiti ih sitno, umjesto da ojačaju radnu snagu.

Kao rezultat toga, mlađe generacije ne dobivaju ponude za posao. Još gore, od njih se očekuje da već imaju godine radnog iskustva, unatoč tek završenom fakultetu, piše YourTango.