RIJEKA – Jedinstvene Filmske mutacije: festival nevidljivog filma, iza kojega stoji filmologinja i filmska kustosica Tanja Vrvilo, ove će se godine u svojemu 18. izdanju održati od 27. do 29. siječnja u Art-kinu uz bogat filmski i diskurzivni program, koji zadobiva strukturu esejističkog programa duljeg trajanja, programskog filma eseja.

Esejistička moć slike

Kako ističu organizatori, »prošireni filmsko-izložbeni program radili smo serijski, za nekoliko blokova koji se upotpunjuju, pod radnim naslovom TOČKA OMEG«, a u »žarištu je esejistička moć zaustavljene slike, prekinutog filma, prvih i posljednjih slika, kratkih filmskih opusa, radikalnih politika krajolika, osiromašenih gdje u svakom kadru ima vatre, ukratko, suočavanje sa stanovitom samoćom i stanovitim unutarnjim egzilom, kako kaže Victor Erice za svoj rad filma«, a organizatori ističu da preuzimaju njegov »uvid za mutacijsko suočavanje s unutarnjim egzilom slika«.

Prvi je na programu 27. siječnja u 17 sati, veteran španjolske kinematografije Victor Erice, odnosno njegov kultni film »Duh košnice« (1973.), koji se smatra jednim od remek-djela španjolske i svjetske kinematografije. Smješten u poslijeratnu Španjolsku, film prati mladu Anu kroz priču koja istražuje djetinjstvo, fascinaciju hororom »Frankenstein« (1931.), ali i suptilne refleksije o životu pod Francovom vlašću.

Priča o nestanku glumca

Istog dana kasnije, u 19 sati, putem videopoziva održat će se razgovor s redateljem Ericeom, koji će moderirati filmolog dr. sc. Tomislav Brlek, a na kraju će se večeri, u 20 sati, održati projekcija njegovog najnovijeg filma »Zatvori oči«, premijerno prikazanog na filmskom festivalu u Cannesu 2023. godine. Ovo trosatno djelo, strukturirano kao film-unutar-filma, donosi dirljivu priču o nestanku poznatog španjolskog glumca, a redatelj istražuje teme sjećanja, identiteta, kao i moći filmskog medija.

Drugi dan, 28. siječnja, Art-kino donosi dvije dokumentarne poslastice – u 17 sati prikazuje se nagrađivani film Wanga Binga »Tri sestre« (2012.), koji prati tri djevojčice iz zabačenog sela kineske regije Yunan, a u 20 sati publika može uživati u dokumentarnom prvijencu »Usamljena poslijepodneva« (2024.) katalonskog vizualnog i izvedbenog umjetnika i stalnog autora festivala Alberta Serre, koji donosi portret aktivne zvijezde borbi s bikovima Andrésa Roca Reya.

Intimno iskustvo toreadora

Serrin film istražuje složen odnos između tradicije, estetike i opasnosti u borbama s bikovima, a gledatelju omogućuje razmišljanje o intimnom iskustvu toreadora koji preuzima rizik suočavanja s bikom kao osobnu dužnost iz poštovanja prema tradiciji i kao estetski izazov koji stvara oblik prolazne ljepote kroz materijalnu i nasilnu konfrontaciju između ljudske racionalnosti i brutalnosti divlje životinje.

Zadnji dan, 29. siječnja, program u 17 sati započinje blokom kratkih filmova Irene Vrkljan i Haruna Farockija, a prikazat će se četiri filma Irene Vrkljan (»Posveta jednoj kući«, »Faroghi snima«, »Berlin nije na prodaju«, »Berlin«) te dva filma Haruna Farockija (»Faroqhi snima«, »Jean-Marie Straub i Daniéle Huillet rade film prema romanu Franza Kafke ‘Amerika’«).

Također će se u nastavku održati razgovor s redateljem Alexandrom Horwathom, čiji se dokumentarni film »Henry Fonda za predsjednika« premijerno prikazuje u 20 sati, a u samome razgovoru sudjeluju i kustosica Regina Schlagnitweit te filmski kritičar Bert Rebhandl, filmski kritičar i esejist te suosnivač i urednik časopisa Cargo, uz moderiranje Tanje Vrvilo. Horwathov film istražuje kinematografsku »Amerikanu« kroz lik i djelo Henryja Fonde, spajajući političku komediju, arhivske materijale i analizu filmskog medija. Prvi je to Horwathov »film u užem smislu«, monumentalna kompozicija filma detalja, političke komedije, arhivističke strasti i inteligencije filmskog stroja.

Inovativne filmske prakse

Projekt o politikama filmskog kustostva pod naslovom Filmske mutacije: festival nevidljivog filma pokrenula je 2007. godine Tanja Vrvilo s autorima propulzivne korespondencije Alexanderom Horwathom, Nicole Brenez, Raymondom Bellourom, Jonathanom Rosenbaumom, Adrianom Martinom i Kentom Jonesom, objavljenih u časopisu Trafic 1996., s namjerom stvaranja lokalnog prostora za istraživanje odnosa i kretanja među inovativnim filmskim praksama unutar širokog područja manjinske, manje vidljive povijesti filma. Programe Filmskih mutacija od prvoga izdanja 2007. godine osmišljava se na temelju filmoloških, teorijskih ili filozofskih uvida o praksama filma i pokretnih slika koje potiču znanja i nadahnuća o različitim pozicijama kritičkog i umjetničkog mišljenja.