ZAGREB Svestrani riječki umjetnik, nagrađivani pisac Zoran Žmirić, čija su djela prevođena na engleski, talijanski, poljski, slovenski i ukrajinski upravo je u izdavačkoj kući Hena com objavio novi roman »Putovanje desnom hemisferom«.

Žmirić je široj književnoj javnosti najpoznatiji po svom izuzetno dojmljivom antiratnom romanu »Blockbuster« (2010.), koji ga je svrstao među finaliste T-portalove književne nagrade za najbolji roman te mu donio nagradu »Književno pero« Hrvatskog književnog društva i onu Grada Rijeke za stvaralački rad i posebna dostignuća u kulturi, ali i ono što je piscu nemjerljivo važno, čitatelje izvan prostora razumljivog nam jezika.

Uoči predstavljanja novog romana Zorana Žmirića razgovaramo o »Hemisferi«, ali i o položaju pisca, budući da se autor, koji je trenutačno nezaposlen, sada može profesionalno posvetiti pisanju, no ta bi odluka bila pravi egzistencijalni harakiri.

– Nisam, nažalost, profesionalni pisac, jer da jesam živio bih od toga, a to kao i većina mojih kolega – ne mogu. Mehanizam naše književne scene ne omogućuje piscima da žive samo od pisanja, svi se oni bave još  nečim; rade, pišu za portale ili novine, kolumnisti su, bave se redakturama, drže tečajeve pisanja, pokušavaju svojom prozom dobaciti do drugih medija; filma i pogotovo kazališta, a sve kako bi unovčili svoj rad i namaknuli novaca za plaćanje računa – konstatira nezavidno stanje na književnoj sceni Zoran Žmirić, koji je iz takve svakodnevice desnom hemisferom otputovao u neke izmaštane, bolje predjele.

Ugodna iskustva

– Radi se o doista posebnom romanu, kojemu je teško naći literarne srodnike; i po poetici, i po načinu pripovijedanja, i po konceptu romana čiji se puni krug zatvara u završnom poglavlju, na posve neočekivan način o kojem ne smijem govoriti da ne uskratim čitateljima užitak koji je i mene tamo »dočekao« i dodatno oduševio – priznaje Vujčić ne skrivajući zadovoljstvo da je »Putovanje desnom hemisferom« stiglo baš na njen urednički stol, jer je suradnja sa Žmirićem, otkriva, bila je jedno od njenih najljepših uredničkih iskustava.

Ljubav je čini se obostranom, jer i autor naglašava da je bio poseban užitak raditi s urednicom Marinom Vujčić.

– S neviđenom je lakoćom ušla u neka moja stanja koja su posijana kroz rukopis i pritom mi kao autoru donijela spokoj, što kod ovakvih oblika suradnje nije baš čest slučaj – navodi autor, čija se opuštenost i rasterećenost osjećaju i u rukopisu.

– Kombinirao sam mističnu atmosferu potrage s neopterećenim, zaigranim humorom; igrao se riječima, stvarao anagrame i njima imenovao pojedine lokacije i likove, stavljao stvarne povijesne osobe u izmaštane situacije i obrnuto – objašnjava Žmirić ne zabravljajući pohvaliti i suradnju s riječkom dizajnericom Martinom Perkušić.

Putovanje

– Likovna oprema knjige je sjajna, naslovnica je izvrsno pogodila atmosferu, no njezina genijalnost će doći do izražaja tek nakon što se pročita posljednja stranica romana. Tada će se pred čitateljem ukazati jedna potpuno druga, do tada nevidljiva stvarnost – gotovo marketinški vješto poziva autor čitatelje u nadi da će ih ovo štivo »zabaviti, ali i da će iz njega ponešto naučiti.

Roman je podijeljen u četrnaest poglavlja, a u svakom od njih glavni junak otisne se na neko putovanje.

– S njim ćemo putovati geografskim i metafizičkim pejzažima – prugama, karavanama, brodovima – zateći se u egzotičnim okruženjima i u mističnim situacijama s osobenjacima, mudracima i umrlima koji i dalje žive, i pritom u manuskriptima i zapisima drevnih civilizacija, ali i u ljudima i u prirodi, otkrivati odgovore na pitanja o slobodi, odanosti, vječnosti, bogatstvu, prolaznosti, istini, ali i o sebi samima – otkriva Vujčić, osvrćući se i na autorovu posvetu kultnom strip-junaku koja nimalo ne sužava recepciju ovoga romana.

– Iako je roman svojevrsna posveta Cortu Malteseu, pustolovu kojega je stvorio talijanski crtač stripova Hugo Pratt, može se čitati neovisno o tome pa poznavanje fiktivne biografije Corta Maltesea nije preduvjet za čitanje »Hemisfere«. Pripovijedanje je nevjerojatno smireno, melodično i ritmično, kao da Žmirić-glazbenik Žmiriću-piscu zadaje takt teksta koji iz proze naginje u melodiju. I to je jedna od velikih vrijednosti romana, da djeluje umirujuće, kao da nam želi poručiti da na sva pitanja možemo naći odgovor; samo ga treba potražiti, kao što to čini Žmirićev junak na svojim putovanjima – zaključuje Vujčić i u tom kontekstu efektno preporučuje roman.

– Uzmite Žmirićev roman kao literarni apaurin. Ne samo da ćete uživati u sjajnoj prozi, nego ćete saznati puno i o vlastitim dubinama ili ograničenjima, a možda, tko zna, kao i Corto Maltese koji je na svom dlanu urezao liniju koju mu sudbina nije namijenila, otkriti neku novu trasu razmišljanja o svojoj budućnosti – poziva urednica čitatalje da zarone u »Putovanje desnom hemsferom«.