RIJEKA – Nakon što je u javnost izašla namjera Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci da od ove godine za sve kandidate koji misle upisati sveučilišni integrirani studij Medicina uvede eliminacijski test situacijske prosudbe, koji se trebao sastojati od motivacijskog razgovora i dva fizička testa, testa hodanja naprijed-nazad i testa rolanja papira, uprava fakulteta odustala je od prvotne ideje te je konačna odluka zadržana samo na provedbi motivacijskog razgovora.

Razlog odustajanja su prozivke da su dva planirana fizička testa diskriminacijska za studente s invaliditetom, jer tko ih ne prođe, taj studij ne može upisati, a sudeći prema iskustvima pravobranitelja za osobe za invaliditetom Darija Jurišića, riječki Medicinski fakultet u praksi koju je namjeravao uvesti nije usamljen.

Razumna prilagodba

– Tijekom prošle godine svim smo sveučilištima i visokim učilištima uputili preporuku upravo vezanu uz upise na studij i naglasili da svako isključivanje, odnosno zapreka upisa na temelju invaliditeta, predstavlja diskriminaciju. O istom smo izvještavali i u godišnjim izvješćima o radu koje podnosimo svake godine Hrvatskom saboru te ćemo se i ove godine ponovo osvrnuti na postojanje zdravstvenih kriterija kao izlučnog kriterija prilikom upisa na studije najčešće zdravstvenih struka, naglašava Jurišić.

Ujedno ističe da je zaprimio odgovor Medicinskog fakulteta u Rijeci u kojem je obaviješten da će se tijekom upisa na Medicinski fakultet u Rijeci za sve pristupnike, odnosno sve kandidate za upis, provoditi samo motivacijski razgovor.

– Ne možemo unaprijed pretpostavljati da će motivacijski razgovor biti nekog manipulativnog karaktera. Motivacijski razgovor bi trebao biti usmjeren na stvarno propitivanje jačih strana svih kandidata bez diskriminacije i konstruiran na način da se doista propita i ocijeni motivacija kandidata kroz strukturirani intervju koji će se ocjenjivati prema objektivnim kriterijima. Smatramo da sve mlade osobe, pa tako i mlade osobe s invaliditetom, trebaju zadovoljiti postavljene formalne uvjete upisa na studij, pri tome ne mislimo i na zdravstvene kriterije koje držimo diskriminatornim, kao i provjere znanja i sposobnosti kada su dio upisnog postupka, ali i tijekom studiranja postavljene ishode učenja.

Profesionalno usmjerenje

Pri tome osobama s invaliditetom mora biti osigurana potrebna razumna prilagodba u cilju izjednačavanja uvjeta, kako upisa na studij, tako i samog studiranja. Jednako tako predlagali smo ukidanje postojećih zdravstvenih kriterija kao kriterija kojima se zapriječi upis upravo najčešće osobama s invaliditetom te predlagali upravo ispitivanje potrebnih sposobnosti za obrazovanje na određenom studiju u svrhu obrazovanja i svladavanja ishoda učenja, a ne budućeg rada, naglašava pravobranitelj.

Dodaje da je mišljenja kako bi postupak profesionalnog usmjeravanja za sve kandidate koji žele upisati medicinu ili neki drugi studij trebao biti pod jednakim uvjetima, a uz osiguravanje razumne prilagodbe za kandidate s invaliditetom bio primjeren.

– Međutim i prilikom profesionalnog usmjeravanja smatramo da je potrebno voditi se načelom nediskriminacije na temelju invaliditeta i provjeriti sposobnosti koje su potrebne u odnosu na zahtjeve studija. Svako isključivanje na temelju invaliditeta predstavlja diskriminaciju, kao i nejednako postupanje prema osobama s invaliditetom u odnosu na ostale kandidate. Potrebne vještine i sposobnosti za obrazovanje za određena zanimanja mogu se provjeriti kroz uvođenje prijemnih ispita za sve pristupnike umjesto diskriminatorne pretpostavke da osobe s invaliditetom zbog svog invaliditeta te vještine i sposobnosti nemaju, što prema našem mišljenju predstavlja diskriminaciju na osnovi invaliditeta. Pojedini fakulteti imaju prijemni ispit kroz koji ispituju znanja određenih predmeta te jednako tako smatramo da se može uvesti i ispit kojim će provjeriti sve one sposobnosti koje se smatraju bitnim za obrazovanje, a što se na pojedinim studijima željelo postići diskriminatornim isključivanjem na temelju zdravstvenih zahtjeva i invaliditeta, objašnjava Jurišić.

Upozorava i da postoji mogućnost da i svako takvo ispitivanje može biti usmjereno upravo isključivanju osoba s invaliditetom te naglašava kako je potrebno mijenjati percepciju sposobnosti osoba s invaliditetom kroz njihov invaliditet i pristupati im kao i svim drugim kandidatima za upis na studij, a kasnije i kandidatima za radno mjesto i ispitivanju bitnih sposobnosti za studij ili rad.

Prošle godine kandidatu zbog invaliditeta odbijen upis suprotno aktima visokog učilišta

Iz prošlogodišnjeg izvješća Ureda pravobranitelja vidljivo je da su se pritužbe studenata s invaliditetom na hrvatskim sveučilištima najčešće odnosile na podrške koje su potrebne da bi osobe s invaliditetom kvalitetnije pristupile tercijarnom obrazovanju kao što su prilagođeni prijevoz, stipendije, osobna asistencija u studentskom domu, rad preko student-servisa te upis na studij. Ured pravobranitelja opisuje slučaj jednog visokog učilišta kao slikoviti primjer diskriminacije i postojanja predrasuda da osobe s invaliditetom zbog invaliditeta nemaju sposobnosti za obrazovanje i rad, a zbog čega je u okviru nadležnog postupanja Ured pravobranitelja podnio i prijavu za diskriminaciju DORH-u.

Radilo se o odbijanju upisa kandidatu s invaliditetom, iako to prethodno nije bilo određeno aktima sveučilišta ili visokog učilišta te natječajem za upis u prvu godinu studija. U izvješću pravobranitelj podsjeća da je zapošljavanje i odabir odgovarajućeg kandidata za rad dužnost i pravo poslodavca, a ne obrazovnog sustava, tako da obrazovni sustav ne bi trebao ulaziti u tu domenu i pretpostaviti da će se zapošljavanje odvijati samo na temelju diplome, bez ocjene i utjecaja drugih karakteristika u odnosu na vrstu poslova unutar zvanja, a posebno s naglaskom na uvjete i organizaciju konkretnog radnog mjesta. Obrazovni sustav treba voditi računa o svladavanju postavljenih ishoda učenja, a koji su određeni sukladno zahtjevima tržišta rada ili bi trebali biti usklađeni.