PRIJE 140 GODINA…

U vrijeme dolaska dr. Clar bavio se proučavanjem klime pojedinih krajeva istočnog Jadrana, koji se tada nalazio u sklopu Austro- Ugarske Monarhije. Tražio je veće temperature zraka od susjedne obale, s malim kolebanjem vlage i temperature te pronašao otok pogodan za klimatsko lječilište  i zimsko oporavilište. Sin mu se nakon 3 tjedna toliko oporavio da se mogao vratiti kući sa zdravim djetetom.  Dok je boravio na Lošinju, često se sastajao s Ambrozom Haračićem koji mu je pokazivao rezultate svojih meteroloških promatranja započetih 1880.

Šetnja Čikatom početkom 20. stoljeća
arhiva Franka Nereticha

Te je iste godine dr. Clar objavio dragocjen članak o vrlo povoljnim prilikama za klimatsko i morsko liječenje (talasoterapiju) upravo na Lošinju. Iste godine na Lošinj dolazi i dr. Leopold von Schrotter (prof. medicinskog fakulteta u Beču), kako bi proučavao klimatoterapeutske prilike na otoku. Već slijedeće godine sa sobom dovodi doktore i profesore bečkog medicinskog fakulteta, Grubera, Langa i Weinlechnera s namjerom da osnuje više klimatskih lječilišta na obalama Istre, Dalmacije, kao i na Lošinju. 

Čikat 1899., arhiva Franka Nereticha

Velopin 1909. godine, arhiva Franka Nereticha

U isto vrijeme Haračić poduzima s mještanima akcije za osnivanje turističkog društva u Malom Lošinju. Upravo njihovim zalaganjem društvo je osnovano 9. veljače 1886. te spada među najstarije naše turističke organizacije.  Tri mjeseca kasnije, na inicijativu prof. dr. Schrottera osnovano je i Društvo za poljepšavanje i pošumljavanje Malog Lošinja koje je već te iste jeseni zasadilo preko 80 tisuća borovih sadnica i uredilo park Čikat uz obalu. Do kraja 1891. ovo je društvo zasadiloviše od 500 tisuća borovih sadnica na Čikatu i u neposrednoj okolici Malog Lošinja.

Turističko društvo također je radilo na promidžbi Lošinja kao klimatskog lječilišta i kupališta. Tako je prvi vodič o Lošinju pod naslovom „Die Insel Lussin mit den beiden Stadchen Lussingrande und Lussinpiccollo“ (Otok Lošinjs oba gradića Velim i Malim Lošinjm) izašao već 1888. Sastavili su ga ravnatelj Pomorske škole i predsjednik Turističkog društva Eugen jelčić i lošinjski liječnik P. Ghersa, uz predgovor dr. Schrottera.

Vela Riva nekad, arhiva Franka Nereticha

PRVI KOMERCIJALNI SMJEŠTAJ
Prvi hotel 1887. u Malom Lošinju zvao se Vindobona. Iimao je 13 moderno uređenih prostranih soba, a nalazio se na obali – Riva lošinjskih kapetana. Vlasnica je bila Maria Rodinis, a kuhinja je bila njemačka i primorska,  s njemačkom poslugom. Loženje u sobi naplaćivalo se zasebno jer grijanje soba na Lošinju je dotad bila rijetkost i tek se dolaskom stranaca poinju postavljati peći u sobe. Odmah preko puta uređeno je kupalište s posebnim odijeljenjima – za žene i za muškarce. Odmah pored bilo je uređeno i kupalište na otvorenom moru koje je imalo i svog učitelja plivanja. Svako kupanje se plaćalo pa je cijena 12 kupanja iznosila 60 novčića (krajcara). 

Do 1887. u Malom Lošinju je otvoren još jedan hotel (A. Hoffmann), tri pansiona, tri kavane, dvije gostionice i jedna bečka slastičarnica.

1887. kada je sagrađen hotel Vindobona, u Velom Lošinju je sagrađen prvi hotel „K nadvojvotkinji Renati“ po imenu kćerke nadvojvode Karla Stephana, s dvije dvorane i 12 soba, vrlo lijepim parkom i teniskim igralištem. 1889. otvoren je i drugi hotel u Velom Lošinju „Pension Johanneshof“ s 22 sobe, teniskim igralištem, kriketom i kuglanom. Pri svakom dolasku Lloydova roda goste je dočekivao hotelski fijaker. Oba hotela bila su otvorena tijekom cijele godine!

Osim hotela i pansiona, gosti su u Malom i Velom Lošinju imali na raspolaganju i popriličan broj privatnih soba. Najotmjenijom se smatrala kuća obitelji Starčić na obali, zatim vila Premuda i vila obitelji Petra Cara (glasovita zbog palme datulja u vrtu). 

Intenzivna hotelska izgradnja nastavlja se u idućim godinama pa tako Mali Lošinj 1903. raspolaže s 93 zgrade u kojima je bilo 338 soba i 36 kabineta, a Veli Lošinj s 28 zgrada s ukupno 138 soba i 8 kabineta. Ukupno je to 476 soba i 44 kabineta u hotelima, pansionima i privatnim kućama.

Najveća frekvencija turista bila je u zimskim mjesecima, baš kao i na francuskoj i talijanskoj rivijeri. To je bila „turistička moda“ tadašnjih aristokratskih i bogataških krugova u Europi. 

Ljetni se turizam počeo sve više razvijati na Lošinju nakon 1905. kada su već bila izgrađena kupališta, hoteli i pansioni na Čikatu koji je sada već bio ogrnut gustom šumom i čitavom mrežom šetališnih putova (17km).

Turističku privlačnost znatno je povećavala mogućnost mnogobrojnih  zanimljivih izleta do obližnjih, manjih otoka, ali i izleta barkama i jedrilica, baš kao i danas, 140 godina kasnije!

KLIMATSKA LJEČILIŠTA
1889.  jedno bečko društvo sagradilo je i uredilo dječje oporavilište, a 1903. sagrađen je i lječilišni zavod, a nešto kasnije i suvremeni inhalatorij u Malom Lošinju.

Na osnovi Haračićevih rezultata i vlastitih ispitivanja, prof. dr. Leopold von Schrotter i dr. Conrad Clar predložili su da se Veli i Mali Lošinj proglase zimskim klimatskim lječilištima i oporavilištima. U rujnu 1892. tako su i proglašeni zemaljskim zakonom klimatskim mjestima, a cjelokupna lječilišna djelatnost stavljena je pod nadzor i upravu jedne lječilišne komisije. 

Lječilišna je sezona  trajala od 1. listopada do 31. svibnja, a u tom periodu se boravišna pristojba naplaćivala 50 novčića po osobi tjedno, za prvih 16 tjedana boravka. Nakon tih 16 tjedana gosti su bili oslobođeni plaćanja boravišne pristojbe. Naplaćivala se i tzv. Muzička pristojba i to 25 novčića po osobi svakog tjedna. Djeca do pet godina nisu plaćala nikakvu pristojbu, a djeca od pet do deset godina plaćala su polovicu boravišne i muzičke pristojbe. 

Veli Lošinj 1911., arhiva Franka Nereticha

TURIZAM NA LOŠINJU DANAS…

Danas Lošinj sa svojim pripadajućim otocima i manjim mjestima broji ukupno 23 tisuće smještajnih kapaciteta u hotelima, kampovima, privatnom smještaju i drugim oblicima smještaja te 2.250.00 noćenja i 310 tisuća dolazaka godišnje (podaci iz 2024. godine). 

Danas je Lošinj jedna od prvih destinacija na Mediteranu s prestižnim Green Destinations priznanjem te vodeća održiva turistička destinacija s jedinstvenim prirodnim ljepotama i atrakcijama.

Lošinj već 140 godina piše priču o povezanosti čovjeka i prirode. Od proglašenja klimatskim lječilištem do statusa prve zelene destinacije na Mediteranu, naš otok ostaje primjer kako se održivost i razvoj mogu ispreplesti. Danas, kao predvodnici održivog turizma, ponosni smo što svojim gostima možemo ponuditi jedinstvenu kombinaciju prirodnih ljepota, zdravlja i brige za okoliš. Ova obljetnica nije samo podsjetnik na bogatu povijest, već i poziv da zajedno nastavimo čuvati ono što Lošinj čini posebnim – Otok vitalnosti za generacije koje dolaze, navodi direktor Turističke zajednice Grada Malog Lošinja, Dalibor Cvitković.

PROSLAVIMO ZAJEDNO!

Turističko društvo u Malom Lošinju započelo je svoju djelatnost 28. ožujka 1887. kada su članovi dočekali i pratili austrijskog nasljednika prijestolja princa Rudolfa na njegov uspon na Osoršćicu. U spomen tome, 28. ožujka 2025. godine održat će se konferencija o održivom turizmu „Lošinj 140 – priča koja traje; od klimatskog lječilišta do prve zelene destinacije Mediterana“. 

Također u ožujku nas očekuje promocija dokumentarnog igranog filma o profesoru Ambrozu Haračiću – „Zeleni barba“, najzaslužnijem za šumoviti izgled Otoka vitalnosti. 

Proslava obljetnice nastavlja se u svibnju, kada će na malološinjskom gradskom trgu biti izrađivan najveći i najviši krokant ikada napravljen, a riječ je o poznatoj lošinjskog slastici! Također, održat će se promocija monografije „150 godina Puhačkog orkestra Josip Kašman“ i scenski prikaz dolaska cara Franje Josipa na Lošinj (jer upravo su se toga dana Lošinjani prvi put sastali kako bi javno svirali u čast dolaska cara Franje). 

Osim brojnih izložbi, obljetnica i manjih manifestacija, proslavu će u svibnju upotpuniti i koncert poznate hrvatske grupe Parni valjak!

Proslava 140 godina turizma na našem Lošinju prilika je da se prisjetimo svega što je naš otok učinilo svjetski poznatom destinacijom – od prirodnih ljepota i zdravlja do gostoljubivosti koja nas izdvaja. Još od kada je Lošinj proglašen klimatskim lječilištem, naš otok neprestano razvijamo s ljubavlju i vizijom. Ova obljetnica nije samo podsjetnik na bogatu prošlost, već i poziv na odgovornost za budućnost. Naš cilj ostaje jasan – očuvati prirodu i baštinu te nastaviti razvijati Lošinj kao primjer održivog turizma. Zahvaljujem svima – od onih koji su postavili temelje turizma na Lošinju do svih današnjih dionika koji s entuzijazmom rade na njegovom daljnjem razvoju. Ponosni smo na ono što smo postigli i vjerujemo u ono što nas još čeka, izjavila je gradonačelnica Grada Malog Lošinja, Ana Kučić.

Proslavite s nama 140 godina turizma na Lošinju!