Premda batoglavac naraste do 35 centimetara i može težiti pola kilograma, prosječna lovna težina za ovu vrstu ne prelazi 0,06 kilograma. Iako zalazi i do 500 metara dubine u našem ga moru nalazimo na dubinama od 5 do 80 metara i to nad obraslim, pjeskovito ljušturastim dnom…
povezane vijesti
Jako je malo riba koje se pohlepnošću mogu mjeriti s batoglavcem.
Svojim velikim ustima gotovo uvijek u potpunosti usisa naješkanu udicu tako da je kontra gotovo nepotrebna i služi uglavnom samo kao potvrda samokačenja.
Divlji arbun, bokador, okan ili surać su tek neki od brojnih narodnih naziva koji prate ovu ribu pri čemu su svi ti nazivi vrlo opravdani.
A bokadorom ga zovu jer uistinu ima zlatasta usta (tal. bócca di oro – zlatna usta), okanom jer uistinu ima veliko oko premda ga ne treba brkati s rumencem okanom koji je druga vrsta, suraćom ima upravo onu neodređenu ‘suru’ boju, a divljim arbunom jer izgleda baš kao križanac bugve i arbuna.
Naravno sve je to jedna riba, batoglavac (Pagellus acarne, Risso, 1826).
Premda u Mediteranu i Atlantiku zalazi i do 500 metara dubine u našem ga moru nalazimo na dubinama od 5 do 80 metara i to nad obraslim, pjeskovito ljušturastim dnom, s tim da samo nedorasli primjerci prilaze plitkom uzobalnom moru.
Mrijesti se krajem ljeta, a spolnu zrelost postiže sa 16 centimetara duljine.
Iako batoglavac naraste do 35 centimetara i može težiti pola kilograma, prosječna lovna težina za ovu vrstu ne prelazi 0,06 kilograma.
Ima izduljeno bočno spljošteno tijelo s vidljivom i pravilno položenom bočnom prugom koja se pruža od škržnog zaklopca do repa.
Oko mu je veliko i istaknuto, a peraje su skladne i dobro razvijene crvenkasto-sivkaste boje.
Tijelo mu je crvenkasto-smećkasto-sive boje, prema trbuhu srebrno.
Batoglavac je tipična riba bentosa što znači da je sa svim životnim navikama i potrebama vezan uz morsko dno.
Mediteranskom uredbom je ova vrsta u zakonskoj zaštiti zbog čega se svi primjerci kraći od 17 centimetara moraju neozlijeđeni vratiti u more.
