Medicinski fakultet u Rijeci izvijestio je o objavi izvornog znanstvenog rada pod naslovom “Neuronal-ILC2 interactions regulate pancreatic glucagon and glucose homeostasis” u prestižnom časopisu Science. Prvi autor spomenutog znanstvenog rada je doc. dr. sc. Marko Šestan iz Rijeke. Tisak rada biti će objavljen sutra, u petak, 17. siječnja 2025. Međutim, embargo je trajao do danas do 20:00 sati kada je rad publiciran online.

U radu je istraženo kako različiti organski sustavi, živčani, imunosni i endokrinološki, međusobno komuniciraju s ciljem održavanja normalnih koncentracija glukoze u krvi.

Medicinski fakultet u Rijeci organizirat će stoga sutra, u petak, s početkom u 10:00 sati konferenciju za medije u Knjižnici za biomedicinu i zdravstvo Medicinskog fakulteta u Rijeci (na adresi Braće Branchetta 20, Rijeka).

Regulacija koncentracije glukoze u krvi

Langerhansovi otočići gušterače, koji predstavljaju endokrinu žlijezdu, reguliraju koncentraciju glukoze u krvi otpuštanjem hormona inzulina i glukagona. Gladovanje ili sportske aktivnosti dovode do smanjenja koncentracije glukoze u krvi. Posljedično dolazi do oslobađanja glukagona od strane Langerhansovih otočića gušterače koji potiče stvaranje glukoze u jetri i njezino lučenje u krv, čime se održava koncentracije glukoze u krvi normalnom. Danas je poznato da osim endokrinog sustava (gušterače) i drugi organski sustavi sudjeluju u održavanju normalnih razina glukoze u krvi. Npr. vrlo važnu ulogu u tom procesu ima i živčani sustav. Međutim, do sada nije bio poznat mehanizam kako živčani sustav sudjeluje u održavanju normalnih razina glukoze u krvi. Također, nije bilo poznato da li i sam imunološki sustav sudjeluje u navedenom procesu.

“Korištenjem miševa kojima nedostaju urođene limfocitne stanice tipa 2 (ILC2), otkrili smo da isti imaju smanjenu koncentraciju glukoze u krvi što je posljedica smanjenih razina glukogona. Otkrili smo da se ILC2 stanice nalaze u Langerhansovim otočićima te da njihovi čimbenici (citokini) potiču proizvodnju glukagona. Ono što je bilo najviše interesantno jest da tijekom gladovanja dolazi do porasta broja ILC2 stanica u gušterači, te da te iste stanice migriraju iz crijeva u gušteraču. Sama migracija stanica uvjetovana je živčanim sustavom. On oslobađa neurotransmitere (adrenergičke) koji uvjetuju navedenu migraciju. Dakle, rezultati naše studije pokazuju da u uvjetima smanjenih razina glukoze (kao npr. tijekom gladovanja), živčani signali aktiviraju imunološke stanice koje utječu na endokrinu funkciju gušterače što doprinosi održavanju normalnih razina glukoze u krvi”, poručuju s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Značaj studije

“Naša studija je po prvi put pokazala da niske koncentracije glukoze u krvi aktiviraju neuro-imunološku komunikaciju koja djeluje na endokrinu kontrolu glukoze u krvi. U ovom radu je otkriven novi mehanizam interakcije između živčanog, imunološkog i endokrinog sustava u regulaciji glukoze u krvi, a koja je ovisna o energetskom statusu organizma. Ovo otkriće doprinosi boljem razumijevanju fizioloških procesa u našem organizmu koji će se u budućnosti moći iskoristiti za prevenciju različitih metaboličkih bolesti kod ljudi poput dijabetesa ili masne bolesti jetre”, piše u priopćenju Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Lisabonsko-riječki tim

Ovaj rad napravljen je na Champalimaud centru za nepoznato u Lisabonu, u Portugalu, ali i na Zavodu za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, Hrvatska. Prvi autor na radu je doc. dr. sc. Marko Šestan koji je započeo i proveo većinu navedenih istraživanja tijekom poslijedoktorskog usavršavanja u Lisabonu u grupi prof. Henrique Veiga-Fernandesa, eminentnog znanstvenika u području neuro-imunoloških interakcija, a završio ih je na Zavodu za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Na konferenciji će govoriti prof. dr. sc. Goran Hauser, dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci,  prof. dr. sc. Bojan Polić – predstojnik Zavoda za embriologiju i histologiju, izv. prof. dr. sc. Felix Wensveen i doc. dr. sc. Marko Šestan – prvi autor rada.