Osnivačica i čelnica udruge Žene za otok, Krčanka Jovana Čutul, po mnogočemu lijepom i uspješnom sjećat će se završnice 2024. godine. Uz sve ostalo lijepo što joj se u tim danima događalo, Čutul je proglašena osobom godine otoka Krka, i to u akciji koju već gotovo desetljeće i pol organiziraju predstavnici Multimedijalne udruge Krčka beseda i internetskog portala otok-krk.org.

Malo prije no što je saznala da je predložena za taj laskavi naslov – za koji je u konkurenciji bio još i otočni fotograf, pjesnik, pisac, kreativac i humanitarac Ivica Brusić Brujo – Čutul je doznala da ju je organizacija Croatian Women’s Network ili Mreža hrvatskih žena uvrstila u prestižan krug petnaest ovogodišnjih dobitnica nagrade Utjecajne hrvatske žene. Između tih priznanja – zasluženih vrijednim, sadržajnim i u široj zajednici prepoznatim društvenim angažmanom – Jovana Čutul svoju je, u poslovnom, društvenom i privatnom smislu, iznimno uspješnu i plodonosnu godinu okrunila majčinstvom, donošenjem na svijet svoje druge kćeri.

To da je izabrana za osobu godine Jovana je doznala na božićno jutro, koje je redovito trenutak objavljivanja imena laureata, najotočanke ili najotočanina. Prošlogodišnji laureat Marijan Orlić Senkić, sopac i graditelj sopela nagradu joj je, po običaju, uručio na nedavnoj svečanosti u malinskarskom Intrepretacijskom centru maritimne baštine DUBoak. Tako je Čutul postala četrnaesta po redu osoba godine otoka Krka. Od pristiglih glasova dobila ih je 59,2 posto, dok je Ivica Brusić Brujo osvojio preostalih 40,8 posto glasova, u anketi koja se provodila od 15. prosinca.

Društveni angažman

Najotočanka 2024. godine je 36-godišnja Krčanka za koju su njeni predlagači konstatirali, a svi koji su za nju glasali i potvrdili, da svojim stručnim znanjem i angažmanom značajno doprinosi razvoju lokalne zajednice.

U opisu razloga zbog kojih je bila kandidirana za izbor osobe godine otoka Krka stajalo je: »Jovana Čutul iznimno je osjetljiva na društvene teme, a posebice nepravdu, prepoznavanje koje je, kažu njezini dobri poznavatelji, jednostavno tjera na reakciju. Izuzetno je društveno angažirana i vjeruje da možemo poboljšati sustav i odnose u društvu. Na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti stekla je široko znanje i zvanje magistre politologije, ali i brojna vrijedna iskustva i poznanstva koja je i danas usmjeravaju u radu. Po završetku akademskog dijela obrazovnog puta vratila se na Krk i odradila stručno osposobljavanje u Općini Malinska-Dubašnica. Trenutno radi kao viša stručna suradnica u Lokalnoj akcijskoj grupi Kvarnerski otoci, a široj je javnosti vjerojatno najpoznatija kao osnivačica i predsjednica udruge Žene za otok. Čutul je k tome i predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Primorsko-goranske županije te vijećnica Gradskog vijeća Grada Krka. Završila je i osposobljavanje za voditeljicu odnosa s javnošću. Njezina područja interesa obuhvaćaju unapređenje života na otoku, promicanje ravnopravnosti, zdrav način života i razvoj aktivnog građanstva i solidarnosti. Osim profesionalnih postignuća, Jovana je i strastvena aktivistica, majka, te zaljubljenica u fitness. Kroz bogato iskustvo u pisanju projekata, u vođenju odnosa s javnošću i digitalnom marketingu pruža ključnu podršku inicijativama koje unapređuju kvalitetu života na otoku. Jovana pomaže osmisliti i prijaviti neke manje projekte, organizirati razna događanja, promocije, piše sadržaje za društvene mreže i novinske članke. Voli učiti i razvijati se tako da stalno uči i upisuje nešto novo. Svestrana Krčanka piše i blog Island girl, u kojem se trudi promovirati otočni ali i ‘neki svoj’ zdrav način života«.

Ponosna sam

Prije no što joj je nagrada uručena, s njom smo stigli ugodno poćakulati i tako doznati više o tome kako doživljava to vrijedno priznanje.

– S obzirom na to da moja beba upravo danas, dok razgovaramo, puni svojih prvih mjesec dana života ne libim se priznati da mi je pažnja proteklih tjedana bila usmjerena nekim drugim temama. Ipak, to što su mi u samo nekoliko tjedana stigle vijesti najprije o nagradi Mreže hrvatskih žena, a potom i ovoj našoj otočnoj nagradi, definitivno smatram ponošenja vrijednim ostvarenja kojima se nisam nadala. Sretna sam i naravno počašćena, ali se istovremeno svim tim na neki način osjećam zaduženo, ali i »pozvanom« da se takvim nagradama i priznanjima ne zanosim. Nagrade su lijep i dobrodošao podstrek, no i podsjetnik na potrebu daljnjeg rada.

Držeći se one da je najteže biti prorok u vlastitom selu, tako je i meni, na neki način, ovo priznanje iz vlastitoga dvorišta posebno drago, jer mi ukazuje da zajednica u kojoj živim i nastojim djelovati ipak prepoznala nešto od onoga što sam kroz svoj angažman nastojala postići. Prepoznavanje rada i truda kojeg ulažem u svoj društveni angažman, posebice kroz rad udruge Žene za otok, drago mi je i zbog toga što sve što radim izvan svog profesionalnog angažmana u LAG-u, radim volonterski, rekla je Čutul.

Govoreći o svom društvenom angažmanu iz vremena prije osnutka udruge Žene za otok, napomenula je da je i kao studentica aktivistički duh gradila sudjelovanjem u volonterskim aktivnostima organizacija kao što su GONG, Amnesty International ili udruge studenata fakulteta koji je pohađala.

Prepoznata udruga

– Povratkom na otok angažirala sam se oko udruge, posebice organizacije predavanja koja su zakotrljala kasnije aktivnosti, a kojih danas na sreću i ponos svih nas angažiranih u Ženama za otok, ima napretek. Predavanja koja sam počela organizirati prije više godina bila su povezana s temama kao što su autizam, problematika života osoba s invaliditetom i sličnim temama, po meni vrijednim životnim pričama koje nas nečemu uče.

Kako su žene počele dolaziti na predavanja i kako smo se kroz njih komunikacijski otvarale i povezivale, iskristalizirala se potreba za pokretanjem niza novih tematskih predavanja i radionica, onih povezanih s poduzetništvom. Uz tematiku poduzetništva, posebice »ženskog«, počela nam se »otvarati« i tematika otoka odnosno njegove kulturne i prirodne baštine, održivosti i sličnog. Danas je udruga, ili bolje rečeno ono što sve mi koje se u njoj angažiramo i djelujemo, prepoznata i cijenjena i u izvanotočnim krugovima, nastavlja Čutul.

Prisjećajući se početaka svog društvenog angažmana, Čutul je priznala da on nije uvijek bio lagan, ni »zahvalan«.

– Često je u počecima odziv otočana na predavanja koja sam organizirala bio poprilično slab, unatoč gostovanjima brojnih velikih, poznatih i »jakih« imena, ljudi koji su svoja znanja, iskustva i sposobnosti bili voljni predstavljati, ne tražeći ništa zauzvrat. Ipak, takva me iskustva nisu obeshrabrila, pa sam nastavila umrežavati, motivirati i poticati ljude iz svog okružja na sudjelovanje u projektima koje sam organizirala, a što je s vremenom donijelo ploda, objasnila je.

Posvuda slični izazovi

Tome je dodala da se s vremenom počela stvarati široka i brojna baza otočana, posebice otočanki, koje su željele obogatiti svoja znanja i spoznaje o brojnim temama, ali i onih koje su pristajale podijeliti neka svoja znanja, vještine i iskustva s ljudima iz svog okruženja.

– Tako stvoreni zametak rastao je i razvijao se, te se s vremenom protegnuo u udrugu koja je bivala zamijećena, najprije na našem otoku, a s vremenom i izvan njega. Posebno sam sretna i ponosna što su upravo slijedom naših iskustava, pa i postignuća, i žene s nekih drugih otoka počele iskazivati interes za naš rad, te što su se nerijetko i same počele organizirati, nastojeći pridonijeti sadržajnosti i kvaliteti svakodnevice zajednica na svojim otocima.

Iako su okolnosti u kojima živimo mi na Krku uvelike različite u odnosu na obilježja svakodnevice života stanovnika brojnih drugih otoka – posebice uzmemo li u obzir infrastrukturu i materijalne mogućnosti – izazovi i problemi povezani s manjkom društvenih sadržaja, čak i svojevrsnog otuđenja ljudi koji sve više »svi žive svoje živote«, posvuda su slični. Svjesne da i ondje gdje ima infrastrukture prečesto nedostaje sadržaja koji će je ispuniti i učiniti je smislenom i korisnom, sve smo počele dijeljenjem svojih ideja i iskustava pridonositi boljitku sredina u kojima živimo. Bilo osmišljavanjem novih programa, bilo okretanjem idejama i aktivnostima koje za cilj imaju očuvanje ili promoviranje baštine.

Obogaćenje i sadržajno oplemenjivanje odnosa unutar naših zajednica pustilo je korijenje ne samo na Krku, već slijedom našeg primjera i na brojnim drugim otocima, posebice na Pašmanu, na Pagu, na nekim dalmatinskim otocima… Slijedom našeg primjera angažirale su se, povezale i pokrenule i žene s područja Gorskog kotara. Vidimo da nam upiti o našim iskustvima s ciljem pokretanja sličnih inicijativa sada dolaze i s Cresa, s »obalnih« dijelova Hrvatskog primorja, čak i s dubrovačkog područja, ali i iz Slavonije, opisala je Čutul, sa svojim kolegicama ponosna što se ono što Žene za otok čine prepoznaje kao svojevrsna platforma za oživljavanje lokalnih zajednica.

Uključivanje muškaraca

Otkrila je da se dio novih, odnosno budućih aktivnosti udruge osmišljava i priprema i s nakanom snažnijeg uključivanja muškaraca u takva njihova nastojanja.

– Imamo odlične primjere projekata i iskustava na našem otoku iza kojih stoje muškarci, primjere znanja i iskustva kojeg najprije mi sami moramo naučiti više cijeniti i vrednovati, te koje – baš kao što smo činili s postignućima otočnih žena – moramo učiniti svima poznatima i dostupnima. I to ne zbog njihova kopiranja, već kao dobre uzore i primjere dobre prakse. Putem aktivnosti na kojima smo se kroz udrugu do sad angažirale, nastojale smo, i smatram uspijevale, osvijestiti ljude da jedni drugima u sredinama kao što je ova otočna nismo niti trebamo biti konkurencija, već da oni najbolji i najuspješniji među nama mogu i trebaju ljudima u svojoj okolini biti inspiracija i motivacija za njihovo vlastito napredovanje.

Da zajedno možemo više putem onoga što činimo i postižemo kroz udrugu, nije floskula već istinsko pravilo kojeg potvrđuje praksa. Vidi se to i osjeća i na primjerima koje ostvarujemo kroz djelovanje udruge, a koji potvrđuju da ljudi zajedničkim snagama uvijek mogu više i bolje no što mogu sami. To je na neki način najveća vrijednost ovog što kroz udruge činimo. Drago mi je što upravo to prepoznaju i svi oni koji nastojanja slična našima nastoje pokrenuti kroz inicijative osnutka i djelovanja udruženja sličnih našem, a kojih ima sve više, zaključila je čelnica udruge Žene za otok.

Posebno vrijednom i zanimljivom Čutul prepoznaje i praksu posjećivanja njihovih konferencija, tematskih predavanja i radionica, i od žena iz velikih gradova poput Rijeke ili Zagreba. Dakle iz sredina čiji žitelji zasigurno imaju neusporedivo veće mogućnosti ostvarenja i zadovoljavanja svojih društvenih i edukacijskih potreba od stanovnika malih sredina, kao što je otok Krk.

Univerzalne vrijednosti

– Vrijednosti ideja koje zastupamo tako potvrđuju svoju univerzalnost i »upotrebljivost« u svim sredinama i društvenim zajednicama, što me posebno veseli i ispunjava, zaključuje najotočanka.

Upitana o svom političkom angažmanu, sudjelovanjem u radu Gradskog vijeća Grada Krka, ustvrdila je da joj je taj dio društvenog angažmana ipak manje drag.

– Istovremeno, i takav je angažman, posebice sa ženskog aspekta potreban i koristan. Politika, pa tako i ona na lokalnoj razini ima potrebu za sudjelovanjem žena. Ženski pogled na teme i probleme svake zajednice, kao i na mogućnosti njihova rješavanja, neizostavan je i nezamjenjiv. Neke teme poput održivosti ili pak zdrave hrane, društvene odgovornosti i brige o slabijima na neki su način bliže ženskom senzibilitetu nego muškom, pa ih tako često više potenciraju i aktualiziraju upravo žene u politici. Stoga i svoj politički angažman smatram vrlo bitnim, koliko god mi ovaj drugi, društveni i aktivistički, donosi više sreće i zadovoljstva, objasnila je.

Čutul kaže da je, unatoč svojoj povezanosti s nekim većim gradskim sredinama, i dalje ponajprije otočanka te da će to sasvim sigurno ostati cijelog svog života.

– Boravak u Zagrebu, u kojem sam studirala, nedvojbeno me obogatio i izgradio, formirao kao osobu, te bez gradova kao što su Zagreb ili Rijeka, ne mogu. No Krk jest i ostat će moja sredina i moj zavičaj, na neki način okosnica onoga što jesam i što radim, zaključila je.

Skromni i samozatajni, veliki i uspješni ljudi

Naš razgovor je Jovana Čutul zaključila konstatacijom da je tijekom cijelog svog života i društvenog angažmana imala sreću i zadovoljstvo biti okružena brojnim ljudima koji su pametniji od nje, koji su je gradili i obogaćivali, i kao mentori i kao suradnici.

– Njima zahvaljujem za sve što su mi dali, što su podijelili sa mnom i prenijeli mi djelić svojih znanja. Veliku većinu takvih ljudi krasi skromnost i samozatajnost, pa mi je ujedno veliko zadovoljstvo kroz ono što činim upravo te i takve ljude činiti »vidljivijima«, rekla je, ustvrdivši da dobar dio zasluga za sve ono po čemu je i ona osobno, ali i udruga Žene za otok prepoznata, nose upravo takvi tihi i skromni, veliki i uspješni ljudi.