Priče o brodovima i članovima posada koje se pamte i prepričavaju, ostaju zapisane u vječnosti

Uzrečica kaže - čovjek snuje, a Bog određuje

povezane vijesti

Nekom sretan, nekom nesretan kraj godine… Sretan, možda, emigrantima koji su stigli u Argentinu, brodaru koji je primio novi brod, a nesretan onim brodovima i članovima posada koji su tog dana stradali…

Potapanje parobroda »Quinto«

Ujutro 31. prosinca 1940. godine parobrod »Quinto« pod zapovjedništvom kapetana duge plovidbe Maria Stiglicha iz Rijeke plovi bez pratnje iz Trsta za albansku luku San Giovanni di Medua s teretom benzina u bačvama, kada je napadnut od grčke podmornice »Katsonis« (zapovjednk kapetan korvete Athanasios Spanised) južno od Bara.

Zbog posebne gradnje »Quinto« (most i dimnjak na krmi) identificiran je kao tanker od 8.000 tona nosivosti (osam puta više od stvarne nosivosti). Prva dva torpeda prošla su ispod trpa bez da eksplodiraju zbog malog gaza broda, a onda je podmornica odlučila granatirati brod.

Nakon drugog pogotka posada je napustila brod, ali se čamac prevrnuo i cijela posada od deset članova je stradala: Giuseppe Balassi, upravitelj stroja iz Pule, Antonio Belančić iz Brseča (Mošćenička Draga), Casimiro Scopaz, noštromo iz Labina, Giuseppe Michelini, mornar iz Pule, Giuseppe Nappi, ložač iz Pule, Mario Siglich, zapovjednik z Rijeke te ostali iz Italije.

No, potapanje je imalo neke posljedice: jugoslavenske vlasti pronašle su ostatke čamca oštećenog granatiranjem. Talijanske vlasti su optužile podmornicu za napad u jugoslavenskim vodama, a grčke vlasti za ratni zločin. Grčke vlasti su tvrdile da podmornica nikad nije izravno gađala čamac.

Istaknuto je da u to doba Jugoslavija još bila neutralna, pa je izbio međunarodni incident.

Brodolom drvenog broda »Raša«

Posljednjeg dana 1961. godine, navečer, u plovidbi iz Paga za Portorož s teretom od 200 tona soli, po jakom jugu i slaboj vidljivosti, drveni motorni brod »Raša« (Lošinjska plovidba), udario je o hrid i potonuo u Paškom kanalu deset metara od obale između Vidasova i Borovića stanova.

Izgradnja broda započela je 1944. godine u brodogradilištu S.A. Cantiere Navale I.S.T.R.I.A. u Kopru za tvrtku Societa Armamento Pugliese iz Trsta. Gradnja je obustavljena zbog ratnih djelovanja, a dovršena je 1948. u brodogradilištu Koprske Ladjedelnice u Kopru za riječku Jadroliniju kao motorni putnički brod male obalne plovidbe.

Godine 1952. prepušten je Obalnoj plovidbi Rijeka i preinačen za prijevoz tereta. U flotu Lošinjske plovidbe ušao je 1958. godine.

Porinuća, nesreće i odlazak u rezalište

Potopljen je kod Zadra, 31. prosinca 1943. godine putnički parobrod »Nazario Sauro« pod njemačkom upravom. Izgrađen je 1898. godine u Trstu kao »San Giusto« za Societa Cittadina di Navigazione iz Kopra.

Istog dana 1931. godine izgubljen je u nevremenu tegljač »Teseo« (Regia Marina). Izgrađen je 1910. godine kao »Herkules« (Imperial & Royal AUH Navy) u brodogradilištu Bergudi Yard of Danubius Shipyard & Machine Work Co. Ltd., Rijeka. Od 1920. godine postao je brod za spašavanje podmornica.

Brod »Regent« napušten je 31. prosinca 1998. godine u luci Douala zbog oštećenja stroja. Izrezan je tek u travnju 2004. u indijskom rezalištu Alang. Pod tim imenom krije se brod izgrađen 1977. »Pola de Laviana« u Gijonu. godine 1985. kupuje ga Prekookeanska plovidba iz Bara koja mu daje ime »Ulcinj«.

»Pola de Laviana«

Početkom rata i uvođenjem sankcija, 1992. godine postaje »Nipe« (Lovćen Overseas Shipping Ltd. pod upravom crnogorskog brodara). Prodan je 2004. kad postaje »Regent«.

Parobrod za opći teret »Koločep« (Atlantska plovidba, Dubrovnik) 31. prosinca 1968. godine predan je za rezanje rezalištu Brodospasa u Svetome Kaji. Izgrađen je 1944. godine kao »Rivercrest« u brodogradilištu Lithgows Ltd. u Port Glasgowu (Crest Shipping Co. Ltd.,Glasgow).

Brod »Rivercrest«

U travnju 1959. u Malmou ušao je u sastav Atlantske plovidbe (kupljen putem bare boat chartera od tvrtke Maritenia Shipping Co.Ltd., Schaan).

U Šibeniku je 31. prosinca 1964. godine Atlantska plovidba iz Dubrovnika parobrod »Mljet« predala Prekookeanskoj plovidbi iz Bara koja mu je dala ime »Kolašin«.

Izgrađen je 1943. godine kao »PierreL’Enfant« (tip Liberty) u brodogradilištu Bethlehem-Fairfield Shipyards Inc., Baltimore za US War Shipping Administration, Washington (manager Polarus Steamship Co., New York).

Od 1946. nosi ime » Atlantic Wave«, a u dubrovačku flotu ušao je u listopadu 1961. godine u Hamburgu. Parobrod se 21. siječnja nasukao u Crnom moru te je napušten i proglašen potpunim konstruktivnim gubitkom.

Slučaj »Dubrovnik«

Posjednjeg dana 1996. godine ušao je u flotu riječke Jadrolinije motorni feribot velike obalne plovidbe »Dubrovnik«. Kupljen je ranije iste godine, ali je bio upisan na tvrtku Morrison Ship Trading Co. iz Monrovije (Liberija), ali je matična luka bila Rijeka.

Izgrađen je 1979. godine kao »Connacht« (British & Irish Steam Packet Co. Ltd., Dublin) u irskom brodogradilištu Verolme Cork Dockyards Ltd. u Corku. Od 1988. »Duchesse Anne« (S.A. de Economie Mixte d’Equipment Navale, Saint Malo).

Motorni feribot velike obalne plovidbe »Dubrovnik«

Jadrolinija ga je 2023. godine prodala grčkom brodaru A-Ships iz Pireja te je postao »Prince«. Već 2024. godine postaje »Akdeniz« i vije zastavu Tanzanije. Zanimljivo je da je turska NGO IHH Humanitarian Relief Foundation u travnju odlučila da kupi tri broda i pošalje ih u konvoju s humanitarnom pomoć u Gazu nazvavši ih Freedom Flotilla.

Kupljeni su brodovi »Anadolu« (bivši »Dalya H.«), »Vicdan« (bivši »The Majestic«) i »Akdeniz« (bivši »Prince«). No, stvari su se zakomplicirale: brodu »Akdeniz« zabranjena je plovidba. Krajem travnja vlasnik je kontaktirao Guinea Bissau International Ship Registry, zatraživši pregled broda.

Inspektor je stigao navečer, a sljedećeg dana je upisnik izbrisao dva broda iz Flotille, među njima i brod »Akdeniz« te je morao spustiti zastavu te zemlje… Od 29. travnja bivši »Dubrovnik« je bio privezan u luci Tuzla, a posljednje poznato putovanje završilo je osmog prosinca ove godine u turskoj luci Tasucu gdje je doplovio iz Bejruta.

Punih deset dana, od 21. do 31. prosinca 1987. godine, posada broda »Bilice« (Slobodna plovidba, Šibenik) pod zapovjedništvom kap. Gorana Belamarića odolijevala je napadima lokalnih pljačkaša na sidrištu luke Sandakan na Borneu.

Slučaj »HMS Goombron«

Prema raspoloživim podacima, 31. prosinca 1945. brod »HMS Goombron« je demobiliziran i dodijeljen Odjelu pomorskog transporta (Sea Transport Division) te 1947. izrezan. Izgrađen je kao »Ferencz Ferdinand« (Royal Hungarian Sea Navigation Co. Adria Ltd., Rijeka) 1914. godine u brodogradilištu Clyde SB & Eng. Co. Ltd. u Port Glasgowu (Castle Works). Za vrijeme Prvog svjetskog rata služi kao pomoćna krstarica.

Od 1919. je plovi pod savezničkom zastavom (Adria S.A. di Navigazione Marittima, Rijeka) kao »Adria«.

Parobrod »Adria«

Od 1924. je u floti Lloyd Triestino iz Trsta. Iz nekog razloga 1935. mijenja ime u »Pilsna« na kratko vrijeme, a onda mu je vraćeno ime »Adria«. Od 1937. plovi na liniji Trst-Rijeka-Massawa-Djibouti, a 12. veljače 1941. u plovidbi Kisimayo-Madagascar zarobljen je od »HMS Ceres«, proglašen ratnim plijenom te pripada Ministry of War Transport pod upravom British India Steam Navigation Co. Ltd., Mombasa i tu služi kao brod-kasarna.

Drugog rujna 1942. ulazi u flotu Royal Navy pod imenom »HMS Goombron«, 29. siječnja 1943. zadužen je za pratnju tankera u prolazu Hormuz. Od 12. travnja 1944. stacioniran je u Basri, od travnja 1945. u Bombaju, od svibnja u bazi Trincomalle na Cejlonu te nakon toga u Rangoonu (Burma).

Pukli na dva dijela

Kad je parobrod »Comitas« (A. Ravano, Genova) naletio na minu 21. prosinca 1939. godine u Wielingenu bio je teško oštećen. Oteglio ga je nizozemski tegljač u Flushing i konačno je nasukan na Schone Waardin. Posada je spašena, teret je spašen (nadgledao gradonačelnik Vlissingena, Flushing).

Posljednjeg dana 1939. godine brod je puknuo na dva dijela, dokrajčili su ga Nijemci, zajedno s obližnjom gostionicom na nasipu. Izgrađen je 1909. godine u brodogradilištu Robert Stephenson & Co., Hebburn-on-Tyne.

Brod je nakon promjena više imena (»Grelben«, »Deemster«, »Briarwood«) 1928. godine zaplovio pod imenom »Orebić« za Parobrodarsko akciono društvo Progres, Sušak. Prodan je 1935. godine (»Orminster«), a »Comitas« postaje 1936. godine.

Na dva dijela je puknuo i brod »Srdj« (Dubrovačka parobrodarska plovidba, Dubrovnik) 31. prosinca 1937. godine nakon što se 29. prosinca sudario sa švedskim brodom »Haga« na rijeci Scheldi u plovidbi Morphou Bay-Antwerp s teretom pirita. Stradala su tri člana posade.

Na dva dijela je puknuo i brod »Srdj« 31. prosinca 1937. godine

Izgrađen je 1905. godine u brodogradilištu John Readhead & Sons Ltd., South Shields kao »Srgj« (Navigazione a Vapore Unione, Dubrovnik). Promijenio je 1937. godine ime u »Srdj«.

Brod »Treći maj«

Posljednjeg dana 1955. godine u riječkom brodogradilištu »3. maj«, obavljeno je porinuće motornog broda »Treći maj« koji se gradio za riječku Jugoliniju. Gradnja je dovršena u lipnju 1957. godine.

Cijeli svoj vijek proveo je u floti Jugolinije, a 18. veljače 1986. završio je u rezalištu u Splitu. Bio je to prvi brod Jugolinije koji je u kolovozu 1957. uplovio u kineske luke (Shanghai i Dairen).

»Žilavi« parobrod »Bakar«

Putnički parobrod male obalne plovidbe »Bakar« (Jadrolinija), jedini brod odlikovan Ordenom narodnog oslobođenja, prodan je za rezanje splitskom Brodospasu i 31. prosinca 1965. godine predan rezalištu u Svetome Kaji.

Parobrod »Bakar«

No, to nije bio njegov kraj: u veljači 1966. proglašen je brodom-spomenikom te je zabranjeno njegovo rezanje. Nakon više potonuća i vađenja,1982. godine, dijelovi broda dopremljeni su u Split i smješteni u muzeju na Gripama.

Izgrađen je 1931. godine u brodogradilištu J. Samuel White & Co. Ltd. u East Cowesu za Jadransku plovidbu d.d., Sušak.

1924.

U Buenos Aires doplovio parobrod »Belvedere« s emigrantima. Među njima bili su Mihovil Barbalić iz Baške, Francesco Blacovich iz Pazina, Matteo Blacovich iz Kršana, Toma Bruketa iz Bakarca, Toma Čandrlić iz Bakarca, Katarina i Margareta Mavrić iz Grižana, Francesco Zicovich iz Kršana i Ivan Nenadić iz Krka.

1859.

Bark »Descovich« (austrijska zastava) nasukao se kod Gallipolija (Otomansko carstvo) u plovidbi Odessa-London.

1841.

Pelig »Lussignano fortunato«, kap. Zarevich, zbog iznenadnog udara vjetra pri isplovljavanju iz Venecije morao sidriti, jer je vjetar rasparao jedro kod Malamocca. Zapovjednik odlučio odrezati jarbol kako bi spasio brod.

1888.

Rođen Dimitrije Konjović, zapovjednik austrougarske hidroplanske postaje u Kumboru. Potopio je hidroplanom francusku podmornicu »Foucault« 15. rujna 1916. godine pred Bokom.