RIJEKA – Nema tog sveučilišnog studijskog programa Sveučilišta u Rijeci čija diploma ne garantira pronalazak radnog mjesta. Tako barem tvrde Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja za 2025. godinu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Svake godine na temelju Uredbe Vlade o praćenju, analizi i predviđanju potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima, te izradi i uzimanju u obzir preporuka za obrazovnu upisnu politiku, područne službe i uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, uz koordinaciju Središnjeg ureda, provode analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim zvanjima, te izrađuju preporuke za obrazovnu upisnu politiku.

Bitna razlika

Ovogodišnja prognoza bitno je različita od svih dosadašnjih, jer popis deficitarnih zanimanja, onih gdje treba povećati upisne kvote ili uvesti nove studijske programe, nikad nije bio duži, dok onih studijskih programa u kojima treba smanjiti upisne kvote zbog suficitarnosti na tržištu rada u Primorsko-goranskoj županiji uopće nema. Godinama je preporuka Zavoda za zapošljavanje glasila da treba smanjiti upisne kvote studijskih programa iz područja ekonomije, međutim ove godine ni ekonomista na primorsko-goranskom tržištu rada nema na pretek.

Nikad veći popis zanimanja potrebnih primorsko-goranskom tržištu rada preporuča povećanje upisnih kvota za medicinu, strojarstvo ili proizvodno strojarstvo i to za smjerove Konstruiranje i razvoj proizvoda, Logistika proizvoda, Inženjerstvo materijala. Zatim za strojarske tehnologije, računarstvo ili primijenjeno/poslovno računarstvo, elektrotehniku ili elektrotehniku i informacijsku tehnologiju, građevinarstvo, socijalni rad, socijalnu pedagogiju, rehabilitaciju, farmaciju i logopediju. Nastavničkih zanimanja kronično nedostaje, jer na popisu su fizika i matematika, matematika i informatika, biologija i kemija, geografija, glazbena pedagogija i kineziologija. Nedostaje čak i učitelja te nastavnika hrvatskog jezika i književnosti, profesija koje su godinama bile suficitarne u školskom sustavu. Primorsko-goransko tržište rada potkapacitirano je u i brodogradnji, ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, informacijskim znanostima, bibliotekarstvu i knjižničarstvu, geodeziji i geoinformatici, arhitekturi, medicinsko laboratorijskoj dijagnostici, a nema ni psihologa, kao ni onih sa završenim stručnim studijima primaljstva i sestrinstva.

Prenapregnuti kapaciteti

Navodeći kako preporuke jasno ukazuju da nema sveučilišnih studija, ali gotovo niti stručnih, u kojima bi trebalo smanjivati kvote, odnosno gdje postoji izazov za zapošljavanje studenata, rektorica Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Snježana Prijić Samaržija kao izvrsnu vijest ističe da je time potvrđeno da više nema prijetnje za nezaposlenost studenta, ako žele ostati u Primorsko-goranskoj županiji.

– Primjećuje se velika potreba za kadrovima u različitim područjima za koje postoje studiji na Sveučilištu u Rijeci, posebice u području biomedicine, građevine, računarstva, psihologije, ranog i predškolskog odgoja ili psihologije. Na svim navedenim studijskim programima kvote se popune već u ljetnom roku. Na tim sastavnicama kapaciteti su već prenapregnuti i kvote više ne možemo povećavati bez novog zapošljavanja, ali i povećanja prostornih kapaciteta. Ulaganja u novu znanstvenu infrastrukturu se ovog trena pokazuju najvećim izazovom koju već neko vrijeme, nažalost bezuspješno, adresiramo resornom ministarstvu.

Strateški prioriteti

Potreba postoji i za farmaceutima i logopedima gdje ćemo uskoro imati i prve diplomirane studente. Na Logopediji prva generacija diplomanata izlazi već ove godine, nakon čega ćemo kontinuirano moći udovoljavati velim potrebama društva za ovim profilom, objašnjava rektorica.

Drugi su izazov, dodaje, koji se kontinuirano ističe, studijski programi koji spadaju u takozvanu kategoriju deficitarnih struka, a za kojima je interes manji pa i postojeće kvote ostaju nepopunjene.

– Radi se o studijima nastavničkih smjerova matematike, fizike, informatike, ali i brodogradnje, strojarstva, hrvatskog jezika i književnosti. Već smo komunicirali da razlog vidimo u neatraktivnosti i statusu poslova nastavnika za mlade ljude, ali i u percepciji rizika za brodogradnju koja više nije realna. Postoji i nešto deficitarnih stručnih profila za koje ne obrazujemo na Sveučilištu u Rijeci, poput kineziologije, glazbene pedagogije ili arhitekture gdje smo u fazi testiranja interesa i kapacitiranje kroz strateške mikrokvalifikacije i poslijediplomske specijalističke studije. Nastavit ćemo s ovom praksom i za neke druge programe kojih još nemamo, a koji su navedeni jer pokretanje novih studijskih programa traži velike kadrovske i prostorne kapacitete, ali i dobro istraživanje interesa i dugoročne potrebe. Također, takve odluke su dugoročni strateški prioriteti, a ova je uprava bila fokusirana poglavito na pokretanje dva velika programa, Logopediju i Farmaciju, ističe prof. dr. Prijić Samaržija.

Kronični nedostatak i struka sa srednjoškolskim obrazovanjem

Među programima u kojima treba smanjiti upisne kvote zbog zasićenosti tržišta rada nema više ekonomista s diplomom, ali i dalje ima onih sa srednjom stručnom spremom.

Četverogodišnji srednjoškolski programi ekonomist i upravni referent jedini su srednjoškolski programi u kojima prema mišljenju Zavoda za zapošljavanje upisne kvote treba rezati.

S druge strane i u srednjoškolskom sustavu popis programa za koje se preporuča povećanje upisne kvote sve je duži. Tako primorsko-goranskom tržištu rada nedostaju: tesari, vozači motornog vozila, zidari, armirači, monteri suhe gradnje, kuhari, konobari, CNC operateri, instalateri grijanja i klimatizacije, mesari, zavarivači, soboslikari, keramičari, automehatroničari, pekari, stolari, fasaderi, automehaničari, vodoinstalateri, elektroinstalateri, autoelektričari, slastičari, limari, krovopokrivači, autolimari, prodavači i frizeri. Sve su to dvogodišnji ili trogodišnji srednjoškolski programi.

Među četverogodišnjim programima tržištu rada nedostaju medicinske sestre opće njege, tehničari geodezije i geoinformatike, zdravstveno-laboratorijski tehničari, farmaceutski tehničari te dentalni asistenti.

Ključno ukloniti administrativne
prepreke za upis stranih studenata

Rektorica Snježana Prijić Samaržija kaže da je važno uočiti još jednu činjenicu koja se nameće, a o kojoj je Gospodarski savjet Sveučilišta u Rijeci izdao priopćenje i o kojem je u nekoliko navrata i ona sama govorila.

– U cijeloj Hrvatskoj, a ne samo u Primorsko-goranskoj županiji, jasan je nastupajući trend nedostatka visoko obrazovanih ljudskih potencijala koji već sada ne zadovoljavaju potrebe društva, što je djelomično vidljivo iz ovih preporuka. Osim ulaganja u infrastrukturu i kadrove u deficitarnim područjima, ključno je rješavanje administrativnih prepreka za upis stranih studenata iz trećih zemalja. Internacionalizacija više nije tema prestiža za sveučilišta, već postaje nužnost za društvo. Veliki sustavi poput njemačkog ili onog Ujedinjene Kraljevine, imaju više od četvrtine, a negdje i polovine kvota popunjenih međunarodnim studentima čime zadovoljavaju potrebe društva za visoko obrazovanim stručnjacima. Kod nas je došlo do otvaranja ulasku niskokvalificirane radne snage, ali su restrikcije za upis studenata iz trećih zemlja velike i zainteresirane studente usmjeravaju prema drugim zemljama EU-a, zaključuje rektorica Prijić Samaržija.

PREPORUKA ZA POVEĆANJE
UPISNIH KVOTA

– medicina

– strojarstvo

– računarstvo

– elektrotehnika

– informacijska tehnologija

– građevinarstvo

– socijalni rad

– socijalna pedagogija

– rehabilitacija

– farmacija

– logopedija

– brodogradnja

– rani i predškolski
odgoj

– informacijske znanosti, bibliotekarstvo i knjižničarstvo

– geodezija i geoinformatika

– arhitektura

– medicinsko-laboratorijska dijagnostika

– psihologija

– primaljstvo i sestrinstvo

– nastavnička zanimanja: fizika i matematika, matematika i informatika, biologija i kemija, geografija, glazbena pedagogija, kineziologija, hrvatski jezik i književnost