Inflacija u prosincu je nastavila ubrzavati te je prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku iznosila 3,4 posto u odnosu na prosinac 2023., što je najveća stopa inflacije od svibnja prošle godine kada je iznosila 3,3 posto. Potrošačke cijene dobara i usluga tako ubrzavaju već treći mjesec zaredom jer su nakon usporavanja rasta od lanjskog travnja do rujna ponovno počele ubrzavati od listopada prošle godine, kada je njihov rast iznosio 2,2 posto, a u studenom 2,6 posto na godišnjoj razini. Na mjesečnoj razini, cijene u prosincu su u odnosu na studeni neznatno porasle za 0,1 posto. Inflacija je tako na razini cijele 2024. iznosila tri posto.

Prema projekcijama

Kao i tijekom cijele prošle godine, ubrzavanju inflacije u prosincu najviše su pridonijele cijene usluga, s rastom od 5,6 posto, te hrane, pića i duhana kod kojih se bilježi rast cijena od 4,8 posto u odnosu na prosinac 2023. Cijene energije porasle su za 1,6 posto, a industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije za 0,7 posto.

Ipak, rast cijena hrane donekle usporava jer je nakon ljetnog tromjesečnog ubrzavanja, inflacija cijena hrane u studenom usporila na 5,1 posto s 5,2 posto koliko je iznosila u listopadu te na 4,8 posto u prosincu. I rast cijena usluga usporava – u listopadu je iznosio 7,5 posto, u studenom 7,1 posto, a u prosincu prema prvoj procjeni DZS-a 5,6 posto.

Ministar financija Marko Primorac jučer je izjavio da je kumulativna stopa inflacije od tri posto u 2024. godini u skladu s projekcijama Ministarstva financija te da u ovoj godini očekuje njezino daljnje snižavanje, odnosno »smanjenje inflatornih pritisaka«.

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

– Normalne stope inflacije koje osiguravaju gospodarski rast su oko dva posto, mi dakle imamo blago povećanu stopu inflacije, ona će se smanjivati, trend je dobar, međutim to neće biti onom dinamikom i onom brzinom kakvu bismo svi željeli, a to je da u što kraćem roku inflacija bude na oko dva posto, rekao je Primorac, dodavši da Vlada po pitanju inflacije može određenim mjerama makroekonomske politike osigurati situaciju u kojoj ne pridonosi rastu inflatornih pritisaka, poput držanja deficita pod kontrolom, odnosno obuzdavanjem (državne) potrošnje utjecati na smanjenje potražnje za dobrima i uslugama na tržištu, što Vlada čini posljednjih godina, jer cijene rastu zbog povećane potražnje.

Gospodarski rast

Kao jedan od razloga umjerene inflacije u Hrvatskoj naveo je i robustan gospodarski rast, nekoliko puta veći od prosjeka Europske unije. Osim negativnih utjecaja na inflaciju, takav gospodarski rast, nastavio je ministar, istovremeno osigurava visoku zaposlenost, porast plaća i općenito životnog standarda.

Također je podsjetio da je inflacija fenomen monetarne prirode zbog čega je, kaže, monetarna politika ta koja može svojim mjerama djelovati na kretanje inflacije kao makroekonomskog fenomena, dok Vlada svojim mjerama može ne poticati dodatno inflaciju te administrativnim mjerama ograničiti cijene pojedinih proizvoda.

Stoga je ministar gospodarstva Ante Šušnjar jučer poručio da su pri kraju analize kojima bi se proširila lista proizvoda kojima je Vlada ograničila rast cijena, te da će idućih tjedana biti modificirana, gdje bi neki proizvodi mogli ispasti s nje zbog cijene, kao što su jabuke. Također je pozvao građane na kažnjavanje trgovaca koji neopravdano dižu cijene.

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

– Stoga koristim i ovu priliku da naše potrošače pozovem na odgovornost i da sankcioniramo one koji neopravdano podižu cijene. To je najbolji mehanizam za regulaciju cijena, rekao je Šušnjar. Ustvrdio je da je Vlada poduzela niz mjera kako bi smanjila inflatorne pritiske, kao što je smanjivanje stope PDV-a na hranu.

Ubrzanje u listopadu

– Nažalost, puni efekt te mjere nije postignut, jer su neki ostavili razliku tih iznosa u svojim profitima i maksimalizirali ih nauštrb građana, rekao je Šušnjar, dodavši da javno dostupni podaci pokazuju jako visoke profite, od pekara do trgovaca.

Inflacija u Hrvatskoj ne samo da ubrzava u posljednja tri mjeseca, nego je i najveća u cijeloj zoni primjene zajedničke europske valute. Prema jučer objavljenoj prvoj procjeni Eurostata, godišnja stopa inflacije u prosincu mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj je iznosila 4,5 posto, što je najviša stopa inflacije od svih zemalja članica eurozone. Nakon Hrvatske, najvišu inflaciju je zabilježila Belgija, 4,4 posto, Estonija, 4,1 posto i Nizozemska, 3,9 posto. U cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u prosincu iznosila je 2,4 posto. Daleko najblaži rast cijena u eurozoni bilježila je na kraju prošle godine Irska, gdje su uvećane za jedan posto. Slijede Italija i Luksemburg gdje su porasle za 1,4, odnosno za 1,6 posto.

Hrvatska narodna banka još je u rujnu upozorila da bi zbog Vladine odluke o povećanju cijena plina i struje, najprije za 6,5 posto u listopadu i studenome, a od Nove godine za još 3,5 posto, inflacija krajem godine mogla ubrzati, no ubrzala je već u listopadu, čime je prekinut šestomjesečni trend usporavanja inflacije započet lanjskog travnja, no cijene energije s rastom od 1,6 posto, za razliku od cijena hrane i usluga, ipak nisu značajnije utjecale na stopu inflacije jer su subvencionirane od strane države. Guverner HNB-a Boris Vujčić nekoliko je puta ponovio da je uvođenje eura pridonijelo inflaciji od 0,2 do 0,4 postotna poena, ali i dodao da su u zemljama poput Poljske, Češke, Mađarske ili Rumunjske cijene rasle brže nego kod nas, što znači da su drugi faktori, a ne samo euro, glavni pokretači inflacije.

Primorac: Nema lijeka za inflaciju

Komentirajući mogućnost uvođenja poreza na ekstraprofit, za koji je rekao da se zaziva u »medijsko-političke svrhe«, kao jednog od načina obuzdavanja cijena u maloprodaji, ministar financija Marko Primorac je rekao da »nema lijeka za inflaciju«, posebno ne u rukama Vlade.

– Povećane cijene nas brinu, ne doživljavamo to olako, sve instrumente koje imamo na raspolaganju smo upogonili, i ne treba nitko nasjedati na nekakve političke floskule ili ideje da postoji instant lijek koji bi se mogao primijeniti da bi onda situacija bila riješena, rekao je ministar, dodavši da nema razloga za paniku i pesimizam. Naveo je da se ipak radi o malim stopama inflacije, jer ako je nešto prije godinu dana koštalo 100, kaže Primorac, sada košta 103.

Poručio je da moramo biti svjesni činjenice kako je inflacija nažalost »tu da ostane za neko vrijeme, odnosno jedno duže razdoblje, po blago povećanim stopama«, a s obzirom i na sve okolnosti u Europi i svijetu, uslijed geopolitičkih promjena, ruske agresije na Ukrajinu i rasta cijena energenata.

RAST CIJENA
U PROSINCU

+ 5,6% usluge

+ 4,8% hrana, pića i duhan

+ 1,6% energija

+ 0,7% industrijski neprehrambeni proizvodi