ČABAR – Nedavno u Čabru organizirano gledanje u sunce priređeno u okviru tribine »Svjetlosno onečišćenje i astroturizam« donijelo je onima koje zanimaju tematike spomenute u nazivu tribine i mogućnost upoznavanja sa slovenskim astronomom Andrejom Moharom, članom udruge Tamno nebo Slovenije. Mohar je odličan sugovornik o temi o svjetlosnog onečišćenja, kao i o mogućnostima Gorskog kotara vezanim uz zvjezdani turizam. Potencijali su, smatra Mohar, veliki.

Svjetlosno onečišćenje

– Imate fantastičnu prirodu i zemljopisno ste poprilično udaljeni te planinama zaštićeni od velikih gradova kao što su Rijeka, Trst, Zagreb i Ljubljana. To je jedna prednost. S druge strane sve veći broj turista više ne traži beton i tehnologiju, već prirodu, čisti zrak i šume, a uz to ide i zvjezdano nebo. A baš sve to postoji u Gorskom kotaru i zato mislim da tu postoji prilika za razvoj astroturizma. Uz to jedna opća slika suvremenog čovjeka danas je takva da se običan život većine ljudi svodi na odlazak u ured, rad na računalima, povratak kući i gledanje TV-a.

Andrej Mohar, slovenski astrolog

Time se poremećuje prirodni ritam. Jer čovjek ne radi ono što je potrebno i prirodno, a to je ići u prirodu, tijekom dana uživati u suncu, noću ako je moguće pod zvijezdama. Sve to Gorski kotar nudi i sve to je najzdravije što može biti, od fizičke pa još više do psihičke stabilnosti i mira, govori Mohar.

Ni blizu toliko optimističan Mohar nije kad je riječ o opasnostima od svjetlosnog onečišćenja.

– Moj je dojam da je u Hrvatskoj sve gore kad se radi o količini svjetlosnog onečišćenja. Godinama sam išao na Mali Lošinj u hotel u kojem ste noću mogli otvoriti prozor i uživati u mirisima noći i tami. Nažalost, posljednjih godina je sve toliko rasvijetljeno i osvijetljeno da smo morali navlačiti rolete ako smo željeli spavati. Po meni to nije dobro. I zato više ne idem u Mali Lošinj već na Lastovo i neke druge manje otoke gdje je ljetna noć zaista noć. No, nije to problem samo Malog Lošinja. Lokalne samouprave su krenule u ofenzivu osvjetljavanja svega i svačega. Osvjetljuju se šetnice i najmanje ulice. Čemu? Očigledno je to financijski interes nekih krugova. Poslovi te vrste nude se posvuda, postoje i dobre financijske subvencije pa se mnogi čelnici gradova i općina tome okreću jer, na koncu, mogu stanovnicima pokazati da su nešto radili. No, tolika količina osvjetljavanja nije dobra. Svjetlo nam treba u velikim gradovima, ali ne i u manjim naseljima, a pogotovo nikako ne u prirodi.

Svjetlosne barijere

Poseban su problem autoceste, obilaznice te ulazi i izlazi s autocesta koje su sve osvjetljenije. U Hrvatskoj auto- ceste i obilaznice imaju udio od čak 20 posto ukupnog svjetlosnog onečišćenja! To je zaista puno, tim više što, primjerice, obilaznice i autoceste u Njemačkoj i Austriji nisu jako osvijetljene, a u Mađarskoj gotovo nikako. Tamo se, očigledno je, o tome vodi briga, a u Hrvatskoj su, izgleda, u pitanju neki drugi kriteriji. Za svjetlosno onečišćenje najviše je kriva država. Jer kad oni počnu pričati o sigurnosti rada i pakiranja, o nužnosti što većih osvijetljenih površina te sufinancirati poslove osvjetljavanja, onda je logično da se mnogi tome okreću. Mislim da se na te poslove troše milijarde eura koje bi se dale iskoristiti na puno bolji način, smatra Mohar.

Astroturizam, odnosno turizam vezan uz promatranje zvijezda, mogao bi u Gorskom kotaru biti zanimljiv mnogima

Govoreći o lošim stranama svjetlosnog onečišćenja Mohar kaže kako se prevelikom količinom neprirodne svjetlosti ugrožava priroda i svi njeni normalni ciklusi.

– Pojačanim rasvjetljavanjem se fragmentira priroda, stvaraju se svjetlosne barijere koje bitno utječu na život i ponašanje životinja, općenito na prirodu. Možda su najbolji primjer one manje životinje, primjerice kukci. Njih noću privlači svako svjetlo, pa ako počnete osvjetljavati sve oko sebe, događa se da oni stradaju u tom svom približavanju svjetlu. Time se, koliko god to nekome izgledalo sitno, narušava prirodna ravnoteža. Jer, manji broj kukaca znači manje hrane za one kojima su oni hrana… i tako se ciklus narušava. Pretjerano osvjetljavanje je opasno. Mi iz Lastova za vedrih dana možemo vidjeti svjetlosna onečišćenja iz Rima, a osvijetli li se jako u budućnosti Lastovo, ta svjetlost moći će se kao dio svjetlosnog onečišćenja izmjeriti ne samo u Splitu, već i u Zagrebu! O toj problematici svjetlosnog onečišćenja upozorava se godinama kroz niz stručnih članaka, ali do promjena ne dolazi jer je u igri, očigledno, jako puno novaca. Naravno da je osvjetljene potrebno, ali nikako u ovoj mjeri u kojem ga imamo danas, zaključio je Andrej Mohar.

Zvjezdarnica

Razviti astroturizam, bar na prvi pogled, nije komplicirano. Temelj je imati lokaciju s koje se noću može promatrati nebo te, logično, tu lokaciju opskrbiti potrebnom tehnikom, ponajprije teleskopima. Sasvim dobar teleskop vrijedan je, rekao nam je Mohar, oko 6.500 eura, a tolika je i cijena jedne suvremene sijalice! Naravno, ne same sijalice, već cjelokupnog postupka njenog postavljanja, a to znači dokumentacijsko osiguravanje lokacije, izgradnja mreže, postavljanje rasvjetnog stupa… Dojam je da je astroturizam povoljniji te nedvojbeno korisniji. U Čabru već imaju plan po kojem bi u staroj školi u Hribu, ako je moguće uz novac iz EU fondova, uredili zvjezdarnicu koja bi bila temelj budućeg astrocentra. Već ove godine krenut će u realizaciju prvih koraka tog projekta, najavio je čabarski gradonačelnik Antonio Dražović.