Jubilarna 10. smotra pčelarstva Primorsko-goranske županije Riječki medenjak 2024. održana je danas  u vijećnici Grada Kastva. Ovogodišnja smotra održana je u obliku niza predavanja za pčelare i građanstvo, a koji su imali prilike čuti nešto više o temama izrade kvalitetnog propolisa, povijesti pčelarenja u Primorju i Gorskom kotaru te zaštiti izvornosti hrvatskih medova.

U uvodnom dijelu okupljene u Kastvu, ali i one koji su se u praćenje uključili on-line, pozdravili su prof. dr. sc. Dražen Lušić, koji je održao i predavanje o tome što donosi zaštita izvornosti hrvatski medova, te Nedeljko Mrakovčić, predsjednik Udruženja pčelarskih udruga Primorsko-goranske županije.

Predavanje o povijesti pčelarenja na području PGŽ održala je povjesničarka dr. sc. Tea Perinčić koja je ukazala kako su istraživanja o ovoj temi u samom začetku. Međutim, iz povijesnih izvora dalo se iščitati niz zanimljivih detalja koji potvrđuju važnost pčelarstva na ovim područjima kroz povijest.

Prvi konkretni zapisi koji govore o držanju pčela, reći će dr. sc. Perinčić, vezani su uz komunalne statute od kojih je jedan od najstariji Vinodolski zakonik iz 1288. U njemu se reguliraju odnosi između feudalnih gospodara i kmetova, a uz ostalo spominju i kazne za krađu košnica.

– Samim time možemo pretpostaviti da je pčelarenje bilo vrlo važno, ali i unosno. To možemo potkrijepiti i činjenicom kako se jako puno meda, ali naročito voska izvozilo preko bakarske i riječke luke. Vosak je nekad bio u širokoj upotrebi te se koristio ne samo za izradu svijeća, već i za hermetičko zatvaranje, poboljšanje izolacije, oblaganje posuda, za izradu kalupa, u konačnici i pečatiranje važnih dokumenata. S time da se, primjerice, svijeće od voska u pravilu koristilo u crkvama , dok je običan puk koristio lojanice i voštanice, pojasnila je ova povjesničarka. Inače, zanimljiv je podatak kako su najteže kazne za krađu košnica zabilježene u Riječkom statutu iz 1530. u kojem je za krađu deset i više košnica propisana smrtna kazna.

Prof. dr. sc. Lušić je, pak, govoreći o zaštiti izvornosti hrvatskih medova ukazao kako je u desetak godina Hrvatska uspjela što na europskom, to na nacionalnoj razini, zaštiti sedam medova.

– To znači jako puno i za kulturu trošenja meda, ali ujedno i jačanje brenda kraja iz kojeg med dolazi. Jasno ove oznake jamče i kvalitetu, a u konačnici i postizanje veće cijene na tržištu, kazao je prof. dr. sc. Lušić. U okviru jučerašnjeg 10. Riječkog medenjaka predavanje je održala i doc. dr. sc. Irena Brčić Karačonji koja je govorila o kvaliteti propolisa.