INFLACIJA

Blagdanski stol gotovo 30% skuplji od lanjskog. Cijene su sulude, pogledajte izračun

Dražen Katalinić

Foto Matija Habljak/PIXSELL

Foto Matija Habljak/PIXSELL

Rastuće cijene dodatni su pritisak na kućne budžete za Božić i Novu godinu



Tradicionalna blagdanska košarica za tročlanu obitelj ovih će blagdana prema izračunu Nezavisnih hrvatskih sindikata biti gotovo 30 posto skuplja od lanjske i iznosit će čak 540,58 eura, dok je prošle godine iznosila 417,91 eura, i obuhvaća troškove tradicionalne prehrane na Badnjak, Božić, blagdan sv. Stjepana, Silvestrovo i Novu godinu, a riječ je o bogatoj, odnosno obilnijoj košarici, napominju u NHS-u, koja je »potpuno u duhu tradicije«.


Manji normativi


S obzirom na stalni rast cijena, posebice kod prehrambenih proizvoda, nadolazeći blagdani predstavljaju dodatni pritisak na kućne proračune građana, kaže Krešimir Sever iz NHS-a, zbog čega si sve manji broj građana može priuštiti tradicionalne blagdanske obroke uslijed navedenih ekonomskih pritisaka. Stoga su u NHS-u osim bogate uveli srednju i skromnu košaricu koje su također osjetno skuplje u odnosu na prošlu godinu.


Tako će srednja košarica, koja koristi jeftinije proizvode, ovih blagdana biti 24 posto skuplja i iznosit će 218,28 eura (prošle godine 176,44 eura). Srednja košarica može biti još i skromnija odricanjem od još nekih blagdanskih sadržaja stola pa ju je, navode u NHS-u, u vrlo skromnom obliku moguće spustiti i na 121,93 eura (prošle godine 98,22 eura).




Najjeftinija, odnosno skromna košarica također je za 24 posto skuplja nego lani, a po izračunu sindikata iznosi 122 eura. Košarice se razlikuju ne samo po sadržaju, već i po samim normativima jela i pića, koji se smanjuju od bogate prema skromnoj košarici.


– Blagdanska košarica ove je godine drastično poskupjela, s obzirom na kontinuirani rast cijena hrane. Iako inflacija trenutno iznosi 2,8 posto, cijene hrane porasle su 4,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, što kućanstvima predstavlja veliki izazov, rekao je Sever.


Upozorio je na značajnu disproporciju između rasta cijena hrane i niskih plaća jer su, kako kaže, »cijene hrane u Hrvatskoj dosegnule razinu prosjeka Europske unije, dok su naše plaće i dalje na trećini razine razvijenih europskih zemalja.«


Apel na solidarnost


Ni tradicionalna, ni srednja, ni skromna košarica ne obuhvaćaju troškove darova, božićnog drvca, ukrasa i slično, što se uobičajeno kupuje za blagdane, kao ni troškove putovanja na razna odredišta, plaćene novogodišnje dočeke i slavlja (kojih će ove godine zbog osjetnog rasta cijena putovanja, hotelskog smještaja i ugostiteljskih usluga ionako biti manje) i slično te se isključivo temelje na troškovima prehrane i troškovima pića, koji su obuhvaćeni u razumnim količinama.


Unatoč visokim troškovima života, očekuje se da će ove godine građani za blagdane potrošiti rekordnih 3,3 milijarde eura, pa je Sever apelirao na građane da tijekom blagdana ne zaborave na solidarnost s onima koji su najviše pogođeni krizom.


– Ljudi su spremni platiti i 1.000 eura za božićno drvce, kilogram zagorskog purana doseže čak 17,99 eura, bakalar se prodaje između 40 i 80 eura, a cijene janjetine i odojka također su iznimno visoke, naveo je Sever, dodavši kako u Hrvatskoj nema nikakvog opravdanog razloga da cijene hrane budu tako visoke.


Pritom je naglasio da građani sve češće planiraju kupovinu prateći akcije i popuste kako bi smanjili troškove, no i dalje se suočavaju s visokim cijenama osnovnih namirnica.


Ove košarice mogu poslužiti i kao svojevrsna poruka kako bi u jednom društvu bilo normalno i poželjno da si građani mogu priuštiti poštovati tradiciju blagdanskog stola, napominju u sindikatima, što je i dio njihovog identiteta, a ne da se zbog neimaštine čak i te tradicije moraju odricati u većoj ili manjoj mjeri.