Hrvatska je duže vrijeme izrazito useljenička zemlja, a u prilog tome govore podaci da je prema Popisu stanovništva iz 2021. imala 13,2 posto stanovnika rođenih u inozemstvu u odnosu na prosjek EU koji iznosi tek 8,5 posto. Ovu je statističku činjenicu iznio prof. dr. sc. Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu na jučer održanom okruglom stolu o imigraciji pod nazivom »Kako Hrvatska dočekuje useljenike?« u organizaciji Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i portala Ideje.hr.

Inercija društva

Uvodno kontrirajući uopćenom mišljenju da je useljavanje stranaca noviji trend, Bagić je napomenuo da je promjena u tome što sada imamo tzv. vidljive useljenike, s jezičnim i kulturološkim razlikama, pa i najočitije razlike, primjerice, po boji kože. Bagić je pledirao da se u javnosti otvori suvisla javna rasprava o položaju stranih radnika u Hrvatskoj, važnosti njihovog kvalitetnog uključenja u zajednicu i opasnosti koje mogu proizaći zbog inercije društva i države te neprimjerenog narativa pojedinih političara protiv stranaca, posebno u izbornim kampanjama.

– Iako je Hrvatska jako dugo useljenička zemlja, sama sebe nije tako percipirala. Nije promišljala useljeničku i intregracijsku politiku niti razvijala mjere i politike prihvata i useljavanja. Iako znanstvena istraživanja migracija na ovim područjima imaju dugu tradiciju, ona su bilo orijentirana na fenomen iseljavanja jer je to bio dominantan proces i problem. Institut za istraživanje migracija je i osnovan da bi se primarno bavio tim problemom, radnicima na privremenom radu u inozemstvu, »gastarbajterima« kako ih se nazivalo u doba socijalizma. No, ta tema je i u akademskog zajednici pomalo zamrla pogotovo tijekom devedesetih, naveo je Bagić.

Moderatorica okruglog stola novinarka Jasmina Popović podsjetila je da je prije nekoliko mjeseci grupa znanstvenika uputila javni apel za izgradnju otpornog i uključivog društva u kojem će domicilno i novo stanovništvo imati jednake šanse za život i napredak, ravnopravnost pred zakonom, pravo na jednake plaće, prava na socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu i obrazovanje.

Tranzicijske prakse

Jedna od potpisnica apela je znanstvenica dr. sc. Saša Poljanec Borić s Instituta Ivo Pilar. Napomenula je kako će se situacija oko useljavanja radikalizirati narednih godina, odnosno da će strani radnici dolaziti u društvo koje nije konsolidirano u svojim tranzicijskim praksama.

– Najnovija je opaska Europske komisije da Hrvatska nema nikakav službeni integracijski program i nema nikakav integracijski zakon za novo stanovništvo. Mi smo institucionalno i javnosektorski nepripremljeni za tranzicije s kojima se suočava društvo, upozorila je dr. Poljanec Borić.

Krešimir Sever, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća, napomenuo je kako se temi useljavanja stranih radnika pristupa jako površno i ne govori se o razlozima zašto je do toga došlo.

– Sve se usko gleda u potrebama poslodavca kojem strani radnici trebaju, no ti radnici dolaze u novo društvo a poslodavca u najvećoj mjeri za radnika nije briga. Nije ih ni briga kakav je odraz dolaska tih ljudi u hrvatsko društvo. Jednom kada strani radnici odluče u državu dovesti i svoje obitelji, shvatit će ono što domicilno stanovništvo već zna, a to je da se s tom plaćom u Hrvatskoj ne može živjeti, upozorio je Sever.

Većina građana prepoznaje da stranci imaju pravo na zaštitu od diskriminacije

Prema preliminarnim rezultatima istraživanja »Stavovi prema strancima i manjinama u hrvatskom društvu u 2024. godini: prijetnja, susret, suživot? bilježi se porast predrasuda hrvatskih građana prema strancima uz pozitivan općeniti trend da većina domicilnog stanovništva želi zaštitu stranih državljana od diskriminacija. Autori istraživanja su sociolozi dr. Drago Župarić-Iljić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Sara Lalić iz Centra za mirovne studije (CMS), a provela ga je agencija Ipsos na uzorku od 978 građana Hrvatske. Prema podacima, 42 posto ispitanika izražava bojazan da će porastom useljavanja stranaca život promijeniti nagore, dok je to vrijedilo za 36 posto ispitanika 2017. godine, odnosno za 27 posto ispitanika 2013. godine. Nadalje, 39 posto ispitanika smatra da Hrvatska treba u potpunosti zatvoriti granice za izbjeglice, dok je isto smatralo 29 posto ispitanika 2017. godine.

Prema konkretnim skupinama najviše građana kao prijetnju vide Arape, muslimane, tražitelje azila i Palestince, pri čemu je postotak takvih građana porastao u odnosu na 2013. i 2017. godinu za prve tri skupine koje su ispitivane u dvije promatrane godine. Istovremeno, i dalje više od 50 posto građana zna kako te skupine ne donose prijetnju. Istraživačima nadu pobuđuju i drugi podaci. Većina građana prepoznaje kako stranci u Hrvatskoj moraju imati pravo na zaštitu od diskriminacije (58 posto) ili pravo na jednaku plaću za jednak posao kao i građani RH (56 posto), iako je i u pogledu pristupa pojedinim pravima uočen restriktivniji stav građana.