DOPIS

Pučka pravobraniteljica preporučuje obilježavanje grobova ustaša. Što će odlučiti Tomašević?

Dražen Ciglenečki

Foto Davor Kovačević

Foto Davor Kovačević

Ta je preporuka ključan dio dopisa što ga je pučka pravobraniteljica 10. prosinca uputila i na adresu gradonačelnika Zagreba



Čini se da će, nakon višegodišnjeg zastoja, biti obilježeni grobovi ustaša i domobrana na zagrebačkom Mirogoju, a presudna bi mogla biti preporuka pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter gradskim vlastima da to naprave. Ta je preporuka ključan dio dopisa što ga je pučka pravobraniteljica 10. prosinca uputila i na adresu gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića, a riječ je o njezinom odgovoru na pritužbu Zajednice žrtvoslovnih udruga koja joj se obratila godinu dana ranije.


I Nijemci i Talijani


Zajednica koja okuplja šest udruga žalila se pučkoj pravobraniteljici jer je Gradska skupština 2021., s obrazloženjem da nema novca, obustavila realizaciju odluke tog tijela iz 2019., kada je još vladao Milan Bandić, o obnovi i uređenju groblja vojnika oružanih snaga NDH.





Tena Šimonović Einwalter nije prihvatila argumentaciju Zajednice da je u ovom slučaju prekršen Zakon o suzbijanju diskriminacije, s obzirom na to da se istovremeno uređuju grobovi njemačkih i talijanskih vojnika poginulih u Drugom svjetskom ratu na prostoru Hrvatske, ali je dala spomenutu preporuku. Gradonačelnik Tomašević već je reagirao i pozvao je na sastanak predstavnike Zajednice žrtvoslovnih udruga.


S Njemačkom od 1997., a s Italijom od 2001., Hrvatska ima bilateralne sporazume o održavanju ratnih grobova. Jedno takvo njemačko vojno groblje na Mirogoju je tik do ledine s koje su po završetku Drugog svjetskog rata nove vlasti uklonile nadgrobne spomenike pripadnika oružanih snaga NDH.


Točno se zna gdje su čiji posmrtni ostaci, pa tako i, primjerice, brata Miroslava Ćire Blaževića, koji je kao ustaša život izgubio u 17. godini. Na tom je prostoru i nekoliko spomen-obilježja, pa na jednom piše da je postavljeno »u spomen i slavu poginulim i umrlim ovdje sahranjenim pripadnicima hrvatske vojske 1941. – 1945. uz nezaboravno sjećanje jer su s nama«.


Nisu, međutim, označena grobna mjesta oko 550 ustaša i domobrana. U tu je svrhu u Bandićevo vrijeme, uz pozitivno mišljenje Ministarstva hrvatskih branitelja na čelu s Tomom Medvedom, odlučeno da će se iz gradskog proračuna izdvojiti novac potreban da se uredi to groblje.


Čeka se Tomašević


Osigurane su sve dozvole, izrađeno arhitektonsko rješenje, ali Tomašević i njegova većina u Gradskoj skupštini su to zaustavili. Tena Šimonović Einwalter nema nikakvih simpatija za bilo što vezano za NDH, ljetos je, recimo oštro reagirala na masovno javno pjevanje »Evo zore, evo dana« u Imotskom. Ali, u svom očitovanju na pritužbu Zajednice ona ističe da »poginuli i umrli pripadnici svih vojski trebaju imati primjereno obilježeno grobno mjesto«.


– Dostojanstven tretman mrtvih duboko je ukorijenjen u različitim društvima i tradicijama, a članovi njihovih obitelji trebali bi znati za sudbinu svojih preminulih i lokaciju posmrtnih ostataka, a grobove bi trebalo obilježiti i održavati. Temeljem međunarodnog prava, sukladno Ženevskim konvencijama i Dodatnim protokolima strane u oružanim sukobima obvezne su osigurati da se grobovi poštuju i propisno održavaju te je zabranjeno rušenje groblja, što je počinjeno 1945. godine, naglašava pučka pravobraniteljica.


Ona je, u sklopu priprema odgovora Zajednici žrtvoslovnih udruga, tražila Tomaševićevo očitovanje, slala mu i požurnicu, ali gradonačelnik ju je ignorirao. Zaključila je ipak da Grad Zagreb ne diskriminira ustaše i domobrane pokopane na Mirogoju jer u protekle tri i pol godine nije obnovljeno niti jedno vojno groblje, pa nije bilo različitog postupanja ni prema kome.


Iako ne smatra da je riječ o diskriminaciji temeljem Zakona o suzbijanju diskriminacije, pučka pravobraniteljica smatra da je, slijedom uništavanja ovog (dijela) groblja 1945. godine, sada već 79 godina dug izostanak obilježavanja grobova potrebno riješiti, uvažavajući da svaka osoba treba imati dostojno obilježen grob, kao i da obitelji trebaju znati gdje su pokopani njihovi bližnji te da dolaskom na grob mogu čuvati sjećanje na njih.


– Iako prema Zakonu o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja nije posve jasno u čijoj je nadležnosti uređenje vojnih groblja, no imajući u vidu da je Odlukom o grobljima Grada Zagreba propisano da Gradska groblja uređuju i održavaju vojne dijelove groblja te da se sredstva osiguravaju u gradskom proračunu, Gradu Zagrebu preporučujemo da u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja te u dijalogu sa svim ključnim dionicima, pristupi primjerenom uređenju ovog vojnog groblja, bez isticanja natpisa kojima se slavi ili veliča NDH ili njezina vojska, uzimajući u obzir Izvorišne osnove Ustava RH, piše u odgovoru pučke pravobraniteljice na pritužbu Zajednice koju čine Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Hrvatski domobran, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Hrvatski obredni zdrug Jazovka, Žrtve za Hrvatsku i Udruga za promicanje istine o hrvatskoj povijesti.


Imena i datumi prihvatljivi


Predsjednik Saveza antifašističkih boraca Franjo Habulin je prije tri godine burno prosvjedovao protiv mogućnosti da se uredi groblje ustaša i domobrana koje bi se tamo nazvalo – hrvatska vojska. No, nije mu problematično da se na parceli na Mirogoju na kojoj su oni pokopani postave ploče ili križevi s njihovim imenima i datumima rođenja i smrti.