Predsjednički kandidat Mosta i sinjski gradonačelnik Miro Bulj govori o razlozima za kandidaturu i što namjerava napraviti ako postane predsjednik.

– Kandidiram se prije svega da bih vratio nadu ljudima. Prije svega mladima. I da budem pravi pučki pravobranitelj tako da bi bilo i viška ovlasti kada bi mene izabrali. Svi drugi kandidati cvile da predsjednik ima premalo ovlasti. Bio bih glasnogovornik običnog malog čovjeka, a ne interesnih skupina, i borio bih se za hrvatske interese kao i dosad. Prije svega bih se bavio stvarima koje su osnovne ovlasti predsjednika Republike. A to su diplomacija, to je sigurnost i vojska. Sve to ima predsjednik Republike. On u svojim ustavnim ovlastima ima i pokretanje referenduma. U programu predviđam pet referendumskih inicijativa. Referendum je najviši oblik izražavanja volje birača. To dosad nije pokušao ni jedan predsjednik. I to iz jednog osnovnog razloga. Jer da je pokrenuo bilo kakvu referendumsku inicijativu, u slučaju da ona ne prođe, morao bi podnijeti ostavku. Meni to neće biti nikakav problem. Kandidirao sam se iz razloga da je u Hrvatskoj na djelu demografski slom. Da dolazi do zamjene stanovništva, da imamo granice koje su šuplje. Da je uvođenje eura koje je dovelo do inflacije izdajnički čin. Cijene su zbog toga katastrofalne. Sada se uvodi i porez na nekretnine, na našu djedovinu i na naše iznajmljivače. Umjesto da se oporezuju strane multinacionalne kompanije kao što su to trgovački lanci koji imaju najveću dobit. Kao što su telekom operateri koji također nikada nisu imali veću dobit nego sada. A zaposleni u njima u Hrvatskoj imaju tri puta manje plaće nego u zemljama odakle dolaze te kompanije. Banke također nikada nisu imale veću dobit.

Zaštita granica

Koje su to referendumske inicijative?

– Prva je ona o slanju vojske na granicu. Vidimo da Italija i Poljska, kao i neke druge države članice EU-a, to rade. Vrlo je bitna sigurnost naših građana. O tome sam već prije govorio, ali su se sa mnom izrugivali i premijer i predsjednik i puno drugih. Govorili su da zazivam seoske straže, a ja sam samo tražio da institucije rade svoj posao. I da zaštite našu granicu i sigurnost naših građana. Vojska bi išla na granicu kako bi zaustavila ilegalne migracije. Predvidio bih i ograničavanje uvoza stranih radnika. U ustavnim ovlastima predsjednika sve je jasno naznačeno pa se čudim da neki predsjednički kandidati govore o tome da predsjednik ima male ovlasti. Da ne može sazvati sjednicu Sabora ili inicirati referendum. Predsjednik Republike može inicirati referendum i postaviti referendumsko pitanje. S tim da za to mora dobiti supotpis Vlade. Naravno, u slučaju da Vlada ne bi željela supotpisati, bila bi pod pritiskom mogućeg velikog broja prikupljenih potpisa. Predsjednikova inicijativa za referendum imala bi legitimitet. Tako bi zaustavili i ilegalne migrante koje nam zapadne zemlje sada vraćaju vidimo na koji način. Snažno bih se zauzimao da se svi migranti koji nam se vraćaju tajnim letovima, među kojima ima i terorista, da se odmah deportiraju. Jer granica je Ustavom točno opisana. I nitko nema pravo suspendirati granicu Republike Hrvatske.

Koji bi bili preostali referendumi?

– Drugi referendum bi bio o ukidanju poreza na nekretnine i uvođenju jednog vrlo bitnog zakona. A to je Zakon o podrijetlu imovine. Moramo znati da je Hrvatska država i društvo potonulo na pljački i tajkunizaciji. Evo i danas sam bio na sudu u vezi s jednim takvim slučajem. Tajkuni su uništili i naše javno dobro. Kada bi se uveo Zakon o podrijetlu imovine svatko bi trebao dokazati kako ju je stekao. I tu ne bi bilo nikakve zastare. To će biti ključno pitanje. Vrlo je važna i zabrana javnog financiranja udruga i medija koji blate temelj Hrvatske i krše Deklaraciju o Domovinskom ratu koja je, usput budi rečeno, donesena za vrijeme Ivice Račana. Time bi se onemogućile etnobiznismenske Pupovčeve Novosti koje blate Hrvatsku i Domovinski rat, a financiraju se do prije dvije godine od hrvatskih kuna, a sada od eura koji im se plaćaju iz državnog proračuna. Predložit ću i ograničavanja mandata manjinskih zastupnika kako bi prestala trgovina tim mandatima na koje su izabrani pod posebnim uvjetima. Zbog toga manjinski zastupnik kojem je zagarantiran mandat ne bi trebao birati premijera. Vidimo da danas Vlada ne može funkcionirati bez Milorada Pupovca. To nije pitanje srpske nacionalne manjine i ostalih manjina. Nego da manjinski zastupnici ne budu vaga i tako u kontinuitetu odlučuju tko je na vlasti.

Prije nekoliko dana na zadnjem glasanju prije zimske stanke HDZ i DP ubacili su između dva čitanja u Zakon o registru stanovništva koji bi trebao vrijediti od 2026. Međutim, za pripadnike nacionalnih manjina taj bi Zakon trebao vrijediti tek od 2033. godine, a za njega bi se trebao trebao koristiti popis stanovništva iz 2031. kako bi svi oni sačuvali zagarantirane dogradonačelnike, dožupane i saborske mandate. Ja sam dao amandman. I temeljem tog amandmana je povučen taj Zakon. Bilo im je vjerojatno jako neugodno to donijeti pa ga je koalicija manjina, HDZ-a i DP-a povukla.

Ratne misije

Prije nekoliko dana u međunarodnoj su se javnosti pojavile informacije da bi u slučaju primirja NATO mogao u Ukrajinu poslati oko 100.000 pripadnika mirovnih snaga. Biste li kao predsjednik Republike dopustili da hrvatski vojnici budu među njima?

– Protiv sam toga da Hrvatska vojska ide u bilo kakve ratne misije. Mi smo jedina članica NATO saveza koja je za vrijeme rata u Ukrajini izravno napadnuta dronom. Pitao sam o tome zamjenika glavnog tajnika NATO-a Rugea prilikom njegovog nedavnog posjeta Hrvatskoj na saborskoj sjednici Odbora za vanjske poslove što je s izvješćem o tom napadu. On je meni potvrdio da je prije tri godine izvješće poslano hrvatskoj Vladi. A premijer Plenković i dalje govori da tog izvješća nema. Prema tome, ne znam kome je za vjerovati. Ili se Ruge rugao s nama ili premijer laže. Da sam predsjednik države ne bih s jedne strane govorio da Hrvatska vojska ne može ići u ratne misije, a onda na samitu pred Bidenom i ekipom da mi maca popapa jezik. Moj stav je jasan. Hrvatska vojska ne može ići u ikakve ratne sukobe. Nego joj je isključiva dužnost, i tako mora biti, obrana i sigurnost hrvatskih granica.

Susjedna BiH zemlja je s kojom imamo granicu dugu preko tisuću kilometara. U njoj živi i veliki broj Hrvata koji imaju status konstitutivnog naroda. Kakvu biste politiku vodili prema susjednoj BiH u slučaju da budete izabrani za predsjednika Republike?

– Hrvatski je narod u BiH konstitutivan samo na papiru. Kad postanem predsjednik moj prvi posjet bit će Hrvatima u BiH. Hrvati u BiH iako imaju konstitutivan status u lošijem su položaju nego manjine u Hrvatskoj. Mi ih moramo zaštititi. BiH je država u kojoj žive Hrvati. Tu bih snažno branio hrvatske interese. To je pokušao i Milanović kada je rekao – tko digne ruku za proširenje NATO-a na Švedsku i Finsku da će zastupnike koji budu za to proganjati kao đavao. Međutim, to je bilo za javnost unutar Republike Hrvatske. A kada je otišao na samit NATO-a nije ni beknuo o tome. Prema tome tu trebamo imati jasan stav da treba stati uz Hrvate u BiH i zaštititi ih kako bi ostali na tim područjima. Treba svakako osigurati konstitutivnost, jednakopravnost Hrvata na području cijele BiH. I na području Federacije i na području Republike Srpske. Međutim, oni nažalost imaju manja prava nego nacionalne manjine u Hrvatskoj. I tu je Hrvatska jako zakazala.

Nema napretka sa Srbijom dok se ne riješi popis nestalih u ratu

Kakva će biti vaša politika prema jugoistočnoj Europi gdje se događaju velike promjene, a od kojih je jedna i to da se zadnjih godina Srbija jako dodatno naoružava.

– Hrvatska ne smije provoditi politiku koju je provodio premijer Plenković koji se stavio na čelo rata u Ukrajini. Ja ne govorim da mi ne trebamo humanitarno pomoći Ukrajini. Ali on istovremeno dovodi u Dubrovnik četnika Vučića da onda tamo iskrivljuje istinu o Domovinskom ratu. I da usred Dubrovnika negira srpsku agresiju. Grada koji je heroj i koji je zamalo došao pod okupaciju. I koji je od velikosrpske agresije podnio velike žrtve. Tu treba napomenuti tri vrlo bitne stvari na kojima ću ja inzistirati kada je u pitanju Srbija. Kao prvo to je popis svih nestalih tijekom Domovinskog rata. Dok se ne riješi popis svih nestalih iz Domovinskog rata ne može biti nikakvog napretka u odnosima dviju zemalja. To je obećala i Kolinda Grabar-Kitarović dok je bila na funkciji predsjednice Republike. Pa je na kraju prostrla crveni tepih pred noge Vučiću. Tada sam ga na Markovu trgu upitao kada će ponovo doći u hrvatsku Glinu. Drugo što je tu vrlo bitno je pitanje ratne štete. I treće je pitanje hrvatske nacionalne manjine za koju moramo tražiti da ima ista prava kao i srpska u Hrvatskoj.