Prema službenim statistikama, BDP po glavi stanovnika u Hrvatskoj po paritetu kupovne moći dosegnuo je 76 posto prosjeka Europske unije i taj se indeks uobičajeno uzima kao pokazatelj životnog standarda, odnosno razine blagostanja u pojedinoj državi, no on nije jedini takav pokazatelj. Indeks koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima, a koji Europski statistički ured (Eurostat) sve više koristi, je indeks stvarne individualne potrošnje po stanovniku SIP, tj. europski program usporedbe cijena i BDP-a. I dok smo po BDP-u per capita stali uz bok Poljskoj i Mađarskoj, koje su na 77 posto prosjeka razvijenosti EU-a, po SIP-u smo na samom dnu ljestvice, u društvu s Estonijom i Bugarskom, a zanimljivo je da nam i taj pokazatelj iznosi 76 posto, kao i BDP po glavi stanovnika.

Različite cijene

Ekonomski analitičar dr. Petar Vušković pojašnjava da je BDP ekonomski pokazatelj koji nam govori o ekonomskoj aktivnosti pojedine zemlje. Međutim, on nam sam po sebi nije dovoljan da bismo vidjeli pravu ekonomsku sliku pojedine članice Europske unije zbog različitih cijena na tržištu, napominje.

– Zbog toga se uzima SKM (standard kupovne moći) koji uspoređuje ekonomsku aktivnost zemalja članica izjednačavajući kupovnu moć različitih nacionalnih valuta i pretvara ih u stvarni ekonomski obujam. Zapravo pokazuje stvarnu ekonomsku aktivnost na zajedničkom cjenovnom nivou. Stvarna individualna potrošnja (SIP) odnosi se na sva dobra i usluge kupljene od strane domaćinstva. Kolokvijalno rečeno, koliko iz ekonomskog rasta možemo stvarno kupiti dobara i usluga. To je ono što na kavi znamo reći, »ne osjećam« taj ekonomski rast, pojašnjava Vušković i dodaje da je to pitanje našeg stvarnog standarda, a ne statistike.

Komentirajući činjenicu da po jednom indeksu Hrvatska stoji odlično, a po stvarnoj individualnoj potrošnji očajno, Vušković kaže da »hrvatska ekonomija u zadnje vrijeme izgleda kao bodibilder iz teretane, ima lijepe mišiće oblikovane steroidima, ali je stvarna snaga upitna«.

Ekonomska lokomotiva

– Primjerice, mi smo uz Maltu imali jednu od najvećih ekonomskih aktivnosti gledajući rast BDP-a. Uz procijenjenu stopu ekonomskog rasta od 3,8 posto možemo reći da smo u 2024. godini bili ekonomska lokomotiva Europe. S druge strane, Hrvatska je u skupini zemalja s najnižom razinom SIP-a po stanovniku. U razredu smo s Grčkom, Slovačkom, Bugarskom, Mađarskom. Naš raspon je 20 do 30 posto ispod prosjeka 27 članica EU-a. Ukoliko Hrvatska želi pripadati boljem razredu, za što ima potencijala, treba raditi veće ekonomske skokove, poručuje Vušković, dodavši da će se kontinuirani rast BDP-a s vremenom pretvoriti u ekonomski razvoj. Bio bih zadovoljan da iduće godine prijeđemo 80 posto prosjeka ekonomskog razvoja 27 članica EU-a gledajući paritet kupovne moći, kaže Vušković.

Da je hrvatsko gospodarstvo bodibilder, ali s pravim mišićima, smatra posebni savjetnik premijera Plenkovića za ekonomiju dr. Zvonimir Savić. Za indeks stvarne individualne potrošnje (SIP) po stanovniku kaže da je dobar pokazatelj procjene stvarne potrošnje i materijalnog blagostanja, no ističe da Hrvatska kontinuirano bilježi rast SIP-a u odnosu na druge članice Europske unije, koji je ubrzao u zadnjih šest godina.

Individualna potrošnja

– Tako smo 2018. po SIP-u bili na 65 posto prosjeka EU-a, 2019. na 66 posto, 2020. na 68 posto, da bismo 2021. skočili za čak četiri posto, na 74 posto, na koliko smo bili i 2022. godine, a u 2023. porasli smo na 76 posto prosjeka razvijenosti Unije. Istaknuo bih da je 2020. samo jedna država bila ispod Hrvatske po SIP-u, iduće godine bile su tri države ispod nas, a prošle godine četiri. Takav uzlazni trend nemaju sve članice Unije, naglašava Savić i dodaje da je u prošloj godini samo 12 zemalja EU-a, uključujući Hrvatsku, imalo rast indeksa stvarne individualne potrošnje, dok se rastom od dva i više posto u 2023. godini može pohvaliti samo osam članica.

– Isto tako, u zadnjih šest godina samo dvije članice EU-a i Hrvatska bilježe kontinuirani uzlazni trend rasta SIP indeksa. Irska i Malta, primjerice, ne spadaju među te tri zemlje jer su jedne godine zabilježile rast od čak pet posto stvarne individualne potrošnje, a iduće godine pad za čak čak pet posto. Hrvatska ne bilježi padove u stvarnoj individualnoj potrošnji, osim stagnacije tijekom 2021. i 2022. kada smo dvije godine zaredom bili na 74 posto, navodi Savić i zaključuje da je u Hrvatskoj te u još dvije članice zamjetan nastavak ubrzanja rasta SIP-a, dok su ostale 24 članice EU-a u zadnjih šest godina barem jednom zabilježile pad.

Hrvatska je tako po stvarnoj individualnoj potrošnji stanovnika za 24 posto ispod prosjeka EU-a, u skupini s Grčkom, Slovačkom, Estonijom, Latvijom, Bugarskom i Mađarskom, čiji se rasponi kreću od 20 do 30 posto ispod prosjeka EU-a; na razini prosjeka su Italija i Cipar, a daleko najveću individualnu potrošnju građana ima Luksemburg od čak 137 posto prosjeka Europske unije.