Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
povezane vijesti
Nakon Predsjedništva HDZ-a Andrej Plenković komentirao je slučaj Kekin, a najviše ga smeta što iz Možemo! za sve okrivljuju njega, mada on kaže da HDZ i on apsolutno nemaju veze s tim slučajem.
– Oni su u stanju u Saboru na Odboru za zdravstvo puštati generiranu snimku mojeg glasa, generiranu umjetnom inteligencijom, i sad imaju problem s “deep fake newsom”. Pa tko je Mile Kekina tjerao da pije kavu s bilo kim, ne valjda ja? Neka se malo skoncentriraju što rade, neka se urazume, ovo graniči s psihijatrijom sve zajedno, rekao je.
Na pitanje kako će kao predsjedik Vlade zaštititi ljude u Možemo! od pritiska “kontroverznih poduzetnika” kao što su Nikica Jelavić ili Petar Pripuz koji se sastaju s njima, smještajući im klopke, ili im odjednom pišu javna pisma, Plenković je ponovio da sve to zajedno nema nikakve veze s njim.
“Neka se obrate kome trebaju, pa i HAKOM-u, ali ovo nema nikakve veze s nama. Eto, sad vide kako je to kad te netko lažno optužuje i kad si žrtva neistina i govora mržnje”, poručio je Plenković.
Nije želio komentirati kome bi politički mogla odgovarati ova afera, ali zaključuje da je to korisno – za građane.
– Sad građani Zagreba vide tko ih vodi, ljudi koji ne znaju s kim idu na kavu, da li s Perom ili Antom, rekao je.
Upitan je i je li se DORH upleo u predsjedničku kampanju jer je otvorio izvide vezane za predsjedničku kandidatkinju, te treba li DORH izvide i završiti do kraja kampanje 29. prosinca, a začudio se tom pitanju.
– Što vi to mene pitate, ja ne razumijem. USKOK ili DORH nisu vezani predsjedničkim izborima. Meni to nije poznato i tako nije bilo, barem kad sam ja studirao pravo, da se tužiteljstvo rukovodi izborima, rekao je.
Upitan o anketama za predsjedničke izbore, u kojima se razlika između Zorana Milanovića i Dragana Primorca smanjuje, ponovio je teze o Milanoviću kao izolacionistu, koji nema nikakvih postignuća u pet godina.
“Ponuda Vlade sindikatima razumna”Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković poručio je u ponedjeljak da je vladina ponuda sindikatima o povećanju plaća razumna, racionalna i u okvirima onoga što je ekonomski i fiskalno moguće, izrazivši žaljenje što je, za razliku od državnih, sindikati javnih službi nisu prihvatili. „Sindikat državnih službi su prihvatili vladin prijedlog, nažalost u ovoj fazi predstavnici javnih službi nisu dali svoju privolu, nama je to žao, mi smatramo da smo, kada gledamo realno sve skupa, učinili jako puno”, kazao je Plenković novinarima nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a. „Ako su državni prihvatili znači da prijedlog Vlade nije bio loš, zašto su ovi u državnoj službi manje vrijedni od nekoga u javnoj službi, ne vidim kako je ovima 3 plus 2 prihvatljivo a nekome drugome nije prihvatljivo, pogotovo kada su plaće prosječno narasle 32 posto”, dodao je. Istaknuo je da su pregovori sa sindikatima i državnih i javnih službi vođeni u dobroj vjeri, napomenuvši da se osim osnovice pregovaralo i o nesavršenosti nekih koeficijenata i o pravilnicima o ocjenjivanju. Kako je kazao, sindikati su tražili povećanje osnovice 5 plus 5 posto što bi na razni godine bio fiskalni učinak od 600 milijuna eura, a Vlada je smatrala da je taj zahtjev “malo prevelik” s obzirom na realan rast plaća, stanje u privatnom sektoru i sve što radi. Vlada je ponudila povećanja osnovice po formuli 3 plus 2 – tri posto s 1. travnjem i još 2 posto s 1. studenim iduće godine, ali i povećanje naknade za noćni rad, jubilarne nagrade i otpremnina, što su sindikati državnih službi prihvatili a javnih nisu. Fiskalni učinak povećanja je 250 milijuna eura i ta sredstva su osigurana, a kada se dogodine primjeni na svih 12 mjeseci je 420 milijuna eura, što nije malo, naglasio je Plenković. Pritom je podsjetio da su plaće u državnom i javnom sektori prosječno porasle za 32 posto ako se usporedi 1. travnja 2024. s 1. travnjem 2023., te da je osnovica za vrijeme njegove Vlade rasla 40 posto, a za vrijeme SDP-ove nula. Napomenuo je da pravilnici o ocjenjivanju, koji se donose na razini svakog resora i koji bi trebali potaknuti izvrsnost u javnom sektoru, trebaju stupiti na snagu 1. siječnja 2026. kako bi se ostavilo razdoblje za prilagodbu. (Hina) |
