Digitalna zbirka Gradske knjižnice Bakar, “Bakarski uminal”, sadrži digitaliziranu građu koja je u svom fizičkom obliku u vlasništvu Knjižnice, a pohranjena je u zbirci Rara, Zavičajnoj zbirci, Zbirci Vladislović te dijelom i u Općem fondu.

U bakarskoj se knjižnici razvija od 2024. godine u sklopu Zavičajne digitalne knjižnice Primorsko-goranske županije, koja okuplja digitalne zbirke narodnih i školskih knjižnica. Digitalna zbirka sadrži knjižničnu građu vezanu uz povijest Grada Bakra, među kojom i neka djela sa statusom kulturnog dobra, kao i vrijednu građu originalnih grafika i arhivskih fotografija.

Kako ističu u Knjižnici, vrijednost Digitalne zbirke primarno je u očuvanju kulturne baštine, koja u svom digitalnom obliku postaje dostupna i pristupačna svima.

– Zbirka nosi naziv “Bakarski uminal” (Uminal, fotografija Miljenka Šegulje), što je bakarski naziv za krovnu kućicu s prozorom, karakterističnu za arhitekturu grada Bakra, a koja metaforički simbolizira otvorenost i pogled u svijet.

Savjetodavnom pomoći i poticajem voditeljice Županijske matične službe, knjižničarske savjetnice Ljiljane Črnjar, građa iz ostavštine Matije Mažića, bakarskog publiciste i kroničara te raritetna građa tiskana do 1850. godine iz Zbirke Vladislović, dobila je svojstvo kulturnog dobra.

Naime, 2023. godine bakarskoj je Knjižnici obitelj Čedomila Šimića darovala dio nasljeđa koji se odnosi na originalne uratke Matije Mažića. Riječ je o rukopisnoj knjizi o narodnoj književnosti i običajima bakarskim Bakarske starinske pjesme u savezu sa narodnim starim običajima pisanoj u Bakru 1915. godini te likovnoj mapi bakarskih grbova Stare plemenite porodice Grada Bakra: Prilog aristokratskoj povjestici bakarskoj, Bakar, 1920. godine.

Iz Zbirke Vladislović kao kulturno dobro registrirani su časopis Kolo: članci za literaturu, umetnost i narodni život (1/1842.) i knjiga Lado horvatski, iliti Sibilla zverhu mnenja dojdučeh pripetčenj na devet vil razlučena, ističu u Gradskoj knjižnici Bakar te dodaju kako, osim spomenute građe, repozitorij sadrži i ostale zbirke: Iz prošlosti grada Bakra, Kartuline z Bakra, stare razglednice Bakra te Vedute Bakra, originalne grafike Vladimira Kirina.

Digitalizacija raritetne građe potpomognuta je sredstvima osnivača, Grada Bakra te je sufinancirana od strane Primorsko-goranske županije. “Ova je vrijedna građa digitalizacijom očuvana i zaštićena, dok je istodobno dostupna svima, u cilju istraživanja i korištenja u proučavanju povijesti. Digitalna zbirka “Bakarski uminal” oslikana je starim razglednicama Bakra i fotografijama mjesnog fotografa Miljenka Šegulje.

Digitalizirani sadržaj Knjižnice registriran je i u sustavu e-Kultura: Digitalizacija kulturne baštine, čija je svrha okupljanje digitalne kulturne baštine u Republici Hrvatskoj.

Podaci uneseni u sustav e-Kultura bit će objavljeni i na Europeani, koja okuplja europsku digitalnu kulturnu baštinu. “Bakarski uminal” čuva i promovira naše bogato kulturno-povijesno nasljeđe i vrijedan je dio nacionalne, europske i svjetske povijesne baštine”, kažu u bakarskoj Gradskoj knjižnici.