U nazočnosti Marije Kapitanović, izvanredne i opunomoćene veleposlanice Republike Hrvatske u Rumunjskoj, izaslanice predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, u Nacionalnom muzeju suvremene umjetnosti (MNAC) u Bukureštu je nedavno otvorena izložba »Paralelne linije/Visoki modernizam u Hrvatskoj 1949. – 1998.« iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a radi se o premijernom predstavljanju hrvatske likovne umjetnosti u Rumunjskoj, u impozantnom galerijskom prostoru od 1500 četvornih metara na prvome katu Palače parlamenta, u kustoskoj koncepciji Branka Franceschija, ravnatelja NMMU-a.

Raznolikost produkcije

Izložba predstavlja 188 umjetničkih djela koja odražavaju raznolikost likovne produkcije u Hrvatskoj od 1948. godine i Rezolucije Informbiroa koja je označila odvajanje Jugoslavije od sfere utjecaja SSSR-a i estetike socrealizma, do 1998. kada su reintegrirana posljednja hrvatska područja okupirana tijekom Domovinskog rata.

Pojam linije izveden je iz tekstova povjesničara i teoretičara umjetnosti Ješe Denegrija, koji je sintagmom »umjetnost druge linije« obuhvatio široki raspon umjetničke produkcije i prakse koja se suprotstavljala socijalističkom modernizmu, odnosno institucionalno podržavanoj umjetnosti pretežno usmjerenoj prema apstrakciji ili ekspresivnoj figuraciji. Te su dvije dominantne pozicije koegzistirale i natjecale se kroz dijalog, sučeljavanja, javne prijepore i rasprave, a istovremeno utjecale i nadopunjavale jedna drugu u stvaranju permisivne, vibrantne i plodne kulturne scene.

Dominantne tendencije

Prostorne mogućnosti velike izložbene dvorane MNAC-a omogućio je predstavljanje paralelizma dominantnih tendencija visokog modernizma u Hrvatskoj, koje se danas promatraju kao dva lica jednog značajnog kulturnog razdoblja.

Izložba »Paralelne linije/ Visoki modernizam u Hrvatskoj 1949. – 1998«. iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, koja u Nacionalnom muzeju suvremene umjetnosti (MNAC) u Bukureštu ostaje otvorena do 13. travnja 2025. godine, realizirana je uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Bukureštu, a održava se pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog sabora.

Brojni umjetnici

Umjetnici zastupljeni na izložbi su Kosta Angeli Radovani, Vojin Bakić, Petar Barišić, Peruško Bogdanić, Jagoda Buić, Boris Bućan, Ivo Deković, Vlasta Delimar, Boris Demur, Josip Diminić, Braco Dimitrijević, Juraj Dobrović, Slavomir Drinković, Ivo Dulčić, Dušan Džamonja, Joško Eterović, Jadranka Fatur, Eugen Feller, Zvjezdana Fio, Ivo Friščić, Goran Fruk, Mladen Galić, Ivo Gattin, Vladimir Gašparić (Gapa), Oton Gliha, Tomislav Gotovac, Stjepan Gračan, Grupa Šestorice autora, Krsto Hegedušić, Željko Hegedušić, Hrvoje Šercar, Ljubo Ivančić, Sanja Iveković, Vlado Jakelić, Đorđe Jandrić, Stanko Jančić, Božidar Jelinić, Anto Jerković, Željko Jerman, Marijan Jevšovar, Dean Jokanović Toumin, Vasilije Jordan, Ivo Kalina, Ksenija Kantoci, Zlatko Kauzlarić-Atač, Nives Kavurić-Kurtović, Albert Kinert, Željko Kipke, Josip Klarica, Julije Knifer, Eugen Kokot, Slavko Kopač, Zlatko Kopljar, Kuzma Kovačić, Ivan Kožarić, Vladimir Kristl, Vatroslav Kuliš, Ferdinand Kulmer, Rudolf Labaš, Milena Lah, Željko Lapuh, Branko Lepen, Vlado Martek, Dalibor Martinis, Valerije Michieli, Antun Motika, Marijana Muljević, Edo Murtić, Sofija Naletilić Penavuša, Jelena Perić, Ordan Petlevski, Ratko Petrić, Ivan Picelj, Srećko Planinić, Vesna Popržan, Oton Postružnik, Zlatko Prica, Vanja Radauš, Dubravka Rakoci, Božidar Rašica, Ante Rašić, Vjenceslav Richter, Arsen Roje, Igor Rončević, Branko Ružić, Edita Schubert, Đuro Seder, Damir Sokić, Aleksandar Srnec, Miljenko Stančić, Sven Stilinović, Mladen Stilinović, Goran Trbuljak, Matko Trebotić, Jasenka Tućan, Josip Vaništa, Zlatan Vrkljan, Goranka Vrus Murtić, Miro Vuco, Šime Vulas, Fedor Vučemilović, Đurđica Zanoški-Gudlin, Mirko Zrinščak, Ivo Šebalj, Ljerka Šibenik, Šime Perić, Miroslav Šutej te Vlasta Žanić.