Sabor je jesensko zasjedanje završio u petak glasanjem o paketu izmjena poreznih zakona, kao i o Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada prema kojem će vlasnici koji stanove daju u kratkoročni najam trebati pribaviti suglasnost dvije trećine suvlasnika.

O tom reformskom paketu zakona, u trokutu prostorna politika, porezna politika i turistička politika, na dan njegova izglasavanja u Saboru, referirao se ministar turizma i sporta Tonči Glavina prilikom svog boravka u Istri, u naselju Žugani, na svečanosti dodjele nagrade u sklopu ovogodišnjeg izdanja projekta Najiznajmljivač, u akciji Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma i sporta, pod medijskom provedbom Novog lista.

Indeksi razvijenosti

– Ovaj paket zakona sveobuhvatan je pristup da odgovorimo na najveće izazove koje imamo i po pitanju turizma, ali naravno i turizma u onom dijelu koji se tiče kvalitete života, odnosno priuštivog stanovanja.

U odnosu na inicijalne prijedloge napravili smo određene korekcije koje su bile na tragu i onoga što su strukovne udruge tražile. Građanska inicijativa koja se izdvojila iz udruge malih iznajmljivača, ima nastup koji ima za cilj zastrašivanje velikog broja malih iznajmljivača, plasiranje dezinformacija, netočnih i nepotpunih informacija kojima se stvara određeni strah kod ljudi koji se bave tim poslom, a za koji apsolutno nema nikakve potrebe, komentirao je ministar Glavina i dodao kako se za velik broj iznajmljivača apsolutno ništa ili vrlo malo mijenja.

Ministar je naglasio da ono što će se promijeniti za dobar dio iznajmljivača, ali čak ne ni sve, to je da će plaćati nešto veći porez kroz porezni paušal koji su plaćali i do sada. Taj paušal izračunat je tako da se u odnos stavilo broj popunjenosti dana i prihode po krevetu, i taj se porez sada diže u minimalnim iznosima, s 2 posto na nekih 4,5 posto.

Konačne iznose paušala po krevetu, podsjetio je, donose gradovi i općine, ne država. Ona propisuje samo tzv. razrede koji su sada prvi put dodatno prilagođeni i napravljeni, mišljenja je ministar, poštenijim zato jer su uvedeni indeksi turističke razvijenosti.

– Objekt koji radi 65 dana nije isto kao objekt koji radi 50 dana. Sukladno tome napravili smo indekse i propisali minimume, a za sve ostalo odluku donosi jedinica lokalne samouprave, ali kao što se može vidjeti iz dosadašnjeg iskustva, jako mali broj njih išao je na neke velike iznose, posebice na maksimalne.

Ti maksimalni iznosi koji su sada bili na razini 200 eura su propisivali recimo uži centar grada Dubrovnika, Splita, grad Zagreb… Dakle u tom smislu moja poruka prema svim pružateljima usluga u domaćinstvu je da apsolutno nemaju nikakvih razloga za strah.

Da bez problema svoje objekte mogu staviti i na kalendare, otvoriti i staviti na tržište zato što će se u tom poreznom smislu njima nešto jako malo mijenjati. U ukupnoj cijeni usluge koja se prodaje, noćenja ako govorimo o sobi, apartmanu ili o vilama za odmor, taj udio poreza koji plaćaju je iznimno, iznimno mali.

Uopće nema razloga da to bude nekakav poseban razlog za nestavljanje kapaciteta na tržište, poručio je Glavina.

Kratkoročni najam

Ministar se posebno referirao na masovnu kategorizaciju apartmana u stambenim zgradama što je, kazao je, poseban problem. Vlada je vrlo jasno obrazložila zašto to ne želi. Kao turističku strategiju donijela je strategiju razvoja održivog turizma što podrazumijeva, između ostaloga, kvalitetu života.

Kvaliteta života u stambenim zgradama u kojima se masovno pružaju usluge kratkoročnog najma nije kvaliteta života koju ljudi žele. Pored toga, tu su i negativne strane turizma koje se referiraju na način da se zbog masovnog ulaganja u zgrade s ciljem kratkoročnog najma čija je popunjenost svega šezdesetak dana u godini, masovno grade stambene zgrade, konzumira se prostor, ono najvrednije.

Nešto što je posebna vrijednost hrvatskog turizma polako devalvira ako se taj prostor, taj resurs, koristi nekontrolirano. U godinu dana na tržište je stavljeno više od 43.000 novih ležajeva.

Veliki dio toga je realiziran i u stambenim zgradama i to je nešto što se želi zaustaviti, da stambene zgrade budu za stanovanje, odnosno ako se koriste za kratkoročni najam, da suvlasnici imaju prilike reći je li im to prihvatljivo.

– Taj fenomen kratkoročnog najma u stambenim zgradama nije samo prouzročio značajan rast cijena “kvadrata” koji je sada praktički nepriuštiv stanovnicima, posebno mladim obiteljima, nego se također zbog tog opadanja kvalitete života, događa masovno iseljavanje.

Prednost hrvatskog turizma uvijek je bila jako dobra integracija gostiju s domaćim stanovništvom. Nije se gradilo turističku priču na izdvajanju ili resortima, nego na suživotu turizma i domicilnog stanovništva i to je uvijek bila strateška prednost.

Ako se sada ne reagira, polako će se to gubiti. Gradovi će postajati napuštene kulise i ne samo gradovi, nego i manja turistička mjesta. Ovo što se sada radi, radi se s ciljem da se reflektira horizontalno na sve destinacije i da se pomogne da se to ne dogodi, kazao je ministar Glavina.

Dodao je da će se, ako se ne reagira na vrijeme i ne naprave ozbiljne promjene, i kod nas za tri do pet godina događati situacije kakve se događaju diljem Europe.

– Tihe većine sada nema, nije na ulicama, ne prosveduje, ali ne dao Bog da nam se dogodi da tiha većina prosvjeduje protiv turizma i turista. To je nešto što bi stvorilo strahovito veliki problem koji bismo mi kao mala turistička zemlja puno teže prebrodili nego recimo jedna Španjolska.

Cijeli niz gradova u Europi uvodi niz radikalnih mjera zabrane, zato jer im je problem toliko eksplodirao i ljudi su toliko nezadovoljni da moraju sada radikalno ići na zabrane. Mi nigdje ne uvodimo zabrane. Sa svim novim zakonskim izmjenama nema nikakvih zabrana bilo kome.

Što se tiče stambenih zgrada, za sve pružatelje usluga postoji rok od pet godina za prilagodbu, odnosno samo za osiguravanje potpisa sustanara. Više je to nego dovoljno vremena da se pokaže suvlasnicima stambenih prostora da se brinu za svoje goste, da nema problema, da nema buke, te im, ako je tome tako, ne bi trebao biti problem dobiti njihov potpis, uvjeren je ministar.

Porezni paušal

Osvrnuo se i na podizanje poreznog paušala te rekao da je on samo malo korigiran u odnosu na prijašnje iznose. Realno je to, kazao je, nešto što je trebalo biti korigirano puno ranije ako se uzme u obzir da bilo koja druga djelatnost u Hrvatskoj plaća dvostruki ili trostruki porez.

– Sada, postoji li opravdani razlog da to još uvijek bude nekakva privilegirana porezna kategorija, retoričko je pitanje. Dok je bio cilj države da poveća smještajne kapacitete, da stvori uvjete za boravak u destinaciji, apsolutno je bilo opravdano.

Ali u Hrvatskoj je sada otprilike 125.000 objekata u kratkoročnom najmu, na nekakvim granicama, zato što svi ti objekti rade otprilike ispod 60 dana godišnje, kazao je ministar te podsjetio na prethodnu strategiju do 2020. godine i na aktualnu strategiju do 2030. godine, koja jasno definira ovaj segment kao jedan od deset ključnih izazova hrvatskog turizma u kojem teba napraviti iskorak.

– Mi sada upravo to radimo. Provodimo strategiju razvoja održivog turizma koju smo praktički konsenzualno donijeli u dva vremenska razdoblja kroz dvije različite vlade. Podsjetit ću da je prethodna strategija donesena u vrijeme kada je bila parlamentarna većina SDP-a i IDS-a, i IDS-ov ministar turizma ju je donosio.

Moramo je provoditi zbog velike odgovornosti koju imamo prema ovoj predivnoj gospodarskoj aktivnosti koja se zove turizam.

Dakle, precizna analitika, promjene koje su nužne da napravimo iskorak prema održivom turizmu i da smanjimo napad nove gradnje na prostor, da smanjimo napad na stambene zgrade s ciljem isključivo kratkoročnog najma i da između ostalog, provođenjem strategije razvoja održivog turizma, utječemo pozitivno i doprinesemo priuštivom stanovanju koje je jedan od ključnih ciljeva hrvatske Vlade, zaključio je Glavina.

Domaćini nisu samo iznajmljivači

Govorio je ministar i o definiciji “domaćina”, pružatelja usluga u domaćinstvu s registriranim smještajnim kapacitetima na području županije u kojoj ima prijavljeno svoje boravište.

– Definicija domaćina nije nešto što se stvorilo preko noći, to je nešto na što smo se pripremali, aktivno komunicirali sa sektorom. Na razini Hrvatske turističke zajednice i Instituta za turizam pune dvije godine radili smo istraživanje gdje smo analizirali točno pružatelje usluga, ispitivali, dobivali povratne informacije.

Naravno, slušali smo i strukovne udruge koje su tražile da prepoznamo domaćine i da njih na određeni način zaštitimo, odnosno da budu u posebnoj kategoriji. Cilj je bio da ih zaštitimo u odnosu na veliki dio onih kojima je iznajmljivanje klasični rentijerski biznis.

To podrazumijeva da živite na jednom kraju države, a pružate usluge kratkoročnog iznajmljivanja na drugom i netko vam drugi pruža uslugu dočeka gostiju. To nije ono po čemu smo mi specifični i posebni, specifični i posebni smo po odnosu domaćina prema gostu.

Sukladno tome, definirali smo domaćina na razinu osobe koja pruža usluge na razini područja svoje županije stoga što velik broj ljudi ima objekte u susjednom mjestu ili u susjednoj općini, kazao je ministar.

Ključ je domaćina, naglasio je, taj da se on gostima uistinu bavi, da ih dočekuje, da im je prvi kontakt, da daje prve informacije o destinaciji, kulturi, o načinu života i tako je definiran domaćin na području županije.