Osam kandidata za predsjednika Republike bit će na izbornom listiću u prvom krugu predsjedničkih izbora koji će se održati u nedjelju 29. prosinca ove godine. To su Zoran Milanović, Dragan Primorac, Miro Bulj, Ivana Kekin, Branka Lozo, Marija Selak Raspudić, Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo. Njihova su se imena našla na listi kandidata koju je jučer poslijepodne objavilo Državno izborno povjerenstvo (DIP). Time su oni postali u službeni kandidati jer su uspjeli u proteklih 12 dana za svoje kandidature prikupiti najmanje 10.000 pravovaljanih potpisa birača, što je donja granica koju propisuje zakon.

Iako su DIP-u predali svoje potpise, predsjednički kandidati ipak nisu postali Dražen Keleminec, kandidat Autohtone Hrvatske strane prava (A-HSP), Karolina Vidović Krišto iz stranke Odlučnost i pravednost (OiP) te nezavisni Slobodan Midžić.

DIP-ovom objavom službene liste predsjedničkih kandidata, nakon tjedana neslužbene, počela je i službena izborna promidžba koja će potrajati do ponoći u petak 27. prosinca ove godine.

Široka koalicija

Aktualnog šefa države Milanovića podržavaju SDP, Nezavisna platforma Sjever, stranka Centar, HSS, stranka »Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom«, Narodna stranka – reformisti, Stranka umirovljenika, Blok umirovljenici zajedno, GLAS te Međimurski demokratski savez.

Milanović je prije pet godina na izborima za predsjednika Republike u drugom krugu pobijedio kandidatkinju HDZ-a Kolindu Grabar Kitarović. Na parlamentarnim izborima u proljeće ove godine, iako predsjednik Republike, kandidirao se za premijera, ali u tome nije uspio. Tu je funkciju obnašao od početka 2012. pa do jeseni 2015. godine. Predsjednik SDP-a bio je od 2007. pa sve do kraja 2016. kada je podnio ostavku nakon gubitka parlamentarnih izbora održanih te godine. Tijekom njegovog prvog predsjedničkog mandata na djelu je bio njegov veliki sukob s HDZ-ovom Vladom, posebno s ministrom obrane Mariom Banožićem, a ponajviše sa samim premijerom Andrejom Plenkovićem. Temeljni je sukob bio oko ovlasti koje ima predsjednik Republike, a one se odnose na zapovijedanje Oružanim snagama, usmjeravanje rada sigurnosnih službi, te na vanjsku politiku. Taj sukob još uvijek traje.

Što se tiče same pretkampanje, Milanović je bio prilično rezerviran, što analitičari tumače činjenicom da sva istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je u uvjerljivom vodstvu. Milanović ima najmanje razloga sudjelovati u kampanji jer je njegov program poznat kroz njegovo djelovanje kao aktualnog predsjednika. Osnovna njegova poruka biračima jest to da ga treba podržati jer da je on jedina prepreka tome da HDZ zavlada svim državnim institucijama. U zadnjih desetak dana oglasio se i oko djelovanja DORH-a, a posebno glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića.

Oštro o konkurentu

Kandidaturu Dragana Primorca podržavaju HDZ, DP, HSLS, HDS, HNS-liberalni demokrati i HSU. Sudeći barem po njegovim dosadašnjim istupima, Primorac će kampanju temeljiti na oštroj kritici Milanovića i njegovog petogodišnjeg mandata. Kako to izgleda, vidjelo se prije nekoliko dana na izbornom skupu u Bjelovaru kada je žestoko kritizirao aktualnog predsjednika nazvavši ga lažljivcem i kukavicom.

– Bez duše i srca, čovjek je samo pola čovjeka. Bez ljubavi prema drugom čovjeku, bez domoljublja i vjere u budućnost koja počiva na temeljima Domovinskog rata, čovjek nije potpun. Predsjednik u odlasku kaže da je Hrvatska slučajna država, a ja kažem da je on slučajni predsjednik, rekao je Primorac.

Po osnovnom zanimanju je liječnik. U političkoj karijeri bio je ministar znanosti u Vladi Ive Sanadera. Godine 2009. neuspješno se bio kandidirao za predsjednika Republike, odnosno nije uspio proći u drugi krug. Bavi se i poduzetništvom, a suvlasnik je privatne poliklinike. Njegov drugi forte u kampanji osim kritike Milanovića bit će stavljanje naglaska na njegove jako dobre veze i poznanstva s brojnim svjetskim političarima i poduzetnicima.

Marija Selak Raspudić neovisna je kandidatkinja. Ovog je proljeća po drugi put izabrana za zastupnicu u Hrvatski sabor na listi Mosta. Međutim, nakon nesporazuma u stranci postala je neovisna zastupnica. Po osnovnoj je profesiji profesorica književnosti, a prije političke karijere bila je profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ona će se biračima pokušati približiti kritizirajući više-manje podjednako i Milanovića i HDZ. Selak Raspudić je jedina kandidatkinja koja bi u kampanji mogla dobiti glasove i desnih i centrističkih, ali i dio lijevih glasova.

Šaroliko društvo

Kandidatkinja stranke Možemo! Ivana Kekin ovog je proljeća po drugi put izabrana za saborsku zastupnicu. Nakon toga na europskim izborima osvojila je mandat zahvaljujući najvećem broju preferencijalnih glasova. Međutim, ona je fotelju u Europskom parlamentu odlučila prepustiti stranačkom kolegi Gordanu Bosancu i nastaviti djelovati na hrvatskoj političkoj sceni. Po osnovnom zanimanju je liječnica, specijalizirala je psihijatriju. Od svih predsjedničkih kandidata jedino je ona javno komentirala stanje u zdravstvu. Ona o toj temi javno govori već nekoliko godina pa nije propustila priliku poentirati nakon uhićenja ministra zdravstva Vilija Beroša i nekoliko šefova klinika i bolnica. Često tijekom aktualnog saborskog prijepodneva postavlja pitanja premijeru Andreju Plenkoviću vezano za stanje u zdravstvu. U domaćoj politici najveći je kritičar tihe privatizacije zdravstvenog sustava i prelijevanja sredstava iz državnog proračuna namijenjenih javnom zdravstvu u privatne klinike i bolnice.

Kandidat Mosta bit će saborski zastupnik i gradonačelnik Sinja Miro Bulj. Riječ je o hrvatskom branitelju koji je Domovinski rat proveo kao pripadnik 4. Gardijske brigade. Temelj njegove izborne kampanje bit će borba za suverenost i sigurnost Hrvatske. Forte bi mu mogla biti tema ilegalnih migranata u sklopu čega on već dugo inzistira na tome da bi hrvastke granice umjesto policije trebala štititi Hrvatska vojska. Optužuje i Milanovića i Plenkovića za izdaju nacionalnih interesa.

Tomislav Jonjić nezavisni je kandidat koji želi pridobiti desne glasove. Po zanimanju je diplomirani pravnik, a ima doktorat iz povijesti. Kao odvjetnik bio je branitelj hrvatskim časnicima u Haagu. Od 2017. godine i osnutka do srpnja 2019. godine bio je član stranke Neovisni za Hrvatsku, a na lokalnim izborima 2017. izabran je za zastupnika u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Neovisni za Hrvatsku ušli su u koaliciju s Milanom Bandićem, a zauzvrat su dobili promjenu imena Trga maršala Tita u Trg hrvatske republike. U kampanji će inzistirati na nacionalnim i suverenističkim temama.

Branka Lozo kandidatkinja je novoosnovane stranke Dom i Nacionalno okupljanje (DOMiNO). Redovita je profesorica u trajnom zvanju na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje kolegije vezane uz materijale u grafičkoj tehnologiji. Prije toga bila je članica DP-a. Ako pobijedi, »vratit će Hrvatsku Hrvatima«.

Dovoljno potpisa za pravovaljanu kandidaturu prikupio je i poduzetnik Niko Tokić Kartelo koji namjerava, ako postane predsjednik, u politiku uvesti neke poduzetničke modele.