Ulaganje

Građani prvog dana uplatili 117 milijuna eura za trezorce. Evo kolika je zarada

Dražen Katalinić

Foto Goran Stanzl/PIXSELL

Foto Goran Stanzl/PIXSELL

Trezorski zapisi mogu se upisati do 16. prosinca u 170 poslovnica Fine ili putem platforme e-riznica



Prvog dana upisa novog kruga trezorskih zapisa za građane, koji je počeo u ponedjeljak, upisano je 3.265 narodnih trezoraca u ukupnom iznosu od gotovo 117,2 milijuna eura, doznajemo iz Ministarstva financija.


Ovim izdanjem trezoraca, ročnosti tri mjeseca i s prinosom od 3,10 posto, država planira prikupiti 400 milijuna eura, a građani trezorce nominalnog iznosa od 1000 eura i ovog puta kupuju uz popust, pa je minimalni iznos ulaganja 992,33 eura za jedan trezorac, što znači da je zarada na jednom trezorskom zapisu nakon isteka roka od tri mjeseca 7,67 eura.


Građani trezorce mogu upisati do 16. prosinca do 11 sati u 170 poslovnica Fine ili putem platforme Ministarstva financija za vrijednosne papire e-riznica, a dospijeće zapisa je 20. ožujka iduće godine.




U Ministarstvu financija podsjećaju da je i u ovom izdanju trezorskih zapisa građanima omogućeno reinvestiranje, jer je datum izdanja nove emisije na isti dan dospijeća rujanskog izdanja trezoraca – 19. prosinca. Za plaćanje nove emisije stoga mogu koristiti nominalni iznos trezorskih zapisa kojim raspolažu, čime se pojednostavljuje obnova postojećih ulaganja po dospijeću bez potrebe zasebnih platnih naloga i povezanih troškova, navode u ministarstvu.


Ukoliko žele reinvestirati, iz Fine podsjećaju građane da nove trezorce svakako upišu do 16. prosinca.


U gotovo dvije godine to će biti osmo izdanje državnih vrijednosnih papira namijenjeno građanima, od čega 6. izdanje trezorskih zapisa. U prethodnom izdanju narodnih trezoraca sudjelovalo je 12,9 tisuća građana koji su uplatili 397 milijuna eura, a u svim dosadašnjim plasmanima državnih vrijednosnica u kojima je omogućeno izravno sudjelovanje građana, realizirano je više od 195 tisuća pojedinačnih ponuda građana u ukupnom iznosu od 5,5 milijardi eura.


Na taj je način mobilizirano više od četiri milijarde eura štednje, odnosno sredstava koja su građani držali pasivno na svojim računima, ističu u Ministarstvu financija, čime je oko 90 milijuna eura kamata, umjesto prema financijskim institucijama u inozemstvu, preusmjereno prema građanima.