Ustavni sud je u petak navečer odluku o produljenju mandata desetero ustavnih sudaca, u formi Izvješća Saboru, donio na osnovu takozvanog cjelovitog tumačenja Ustava i Mišljenja Europske komisije za demokraciju kroz pravo, poznatije kao Venecijanska komisija, savjetodavnog tijela Vijeća Europe, koje se odnose na funkcioniranje Ustavnog suda BiH.

Jučer je Ustavni sud ipak objavio to Izvješće, iz kojeg se sada točno zna za što je deset ustavnih sudaca u petak navečer diglo svoju ruku, kada se već činilo da će ono ostati tajni dokument. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović u subotu je u seriji televizijskih intervjua govorio o tome da ovo Izvješće, budući da su u međuvremenu zastupnici izglasali nove ustavne suce, neće niti biti upućeno u Sabor. Otkrio je i da su se u Ustavnom sudu dogovorili da će sakriti od javnosti ne samo produljenje mandata nego čak i da je u petak održana sjednica i to zbog toga da se »ne bi ugrozilo imenovanja sudaca«.

Ugrožen sporazum

Što se potonjeg tiče, doista je upitno bi li sporazum HDZ-a i SDP-a o izboru ustavnih sudaca izdržao vijest da su dva kandidata vladajuće koalicije, Miroslav Šumanović i Rajko Mlinarić, glasovali kao ustavni suci da im se produlji mandat. Nije nimalo nemoguće da bi taj sporazum bio razvrgnut, da bi se zastupnici razišli neobavljena posla u slučaju da su SDP-ovci bili informirani o tome što je napravio Ustavni sud i unutar njega dvojica spomenutih. No, glasovanje je prošlo uspješno, izabrani ustavni suci odmah su položili prisegu i jučer je na kraju izašlo i to zapaljivo Izvješće.

– Republika Hrvatska demokratska je država koja se temelji na načelu supremacije Ustava. Primarna je zadaća svih nadležnih tijela tumačiti i primjenjivati pozitivna pravna pravila u skladu s najvišim vrednotama ustavnog poretka Republike Hrvatske određenim u članku 3. Ustava. Drugim riječima, načelo supremacije Ustava zahtijeva da se primjena pojedinačnih pravnih pravila temelji na interpretaciji ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske kao cjeline, navodi se u Izvješću. U njemu se citira više članaka Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu iz kojih je, smatrala je većina u Ustavnom sudu, proizlazila potreba da se produlji mandat. Jedan je, primjerice, članak 2. Ustavnog zakona koji zahtijeva od Ustavnog suda da »jamči poštovanje i primjenu Ustava Republike Hrvatske i svoje djelovanje temelji na odredbama Ustava Republike Hrvatske i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske«.

– Ta ustavna obveza nameće Ustavnom sudu i pozitivnu obvezu provesti opći ustavni nadzor u slučaju kada ocijeni da je na provjeri privrženost demokraciji utjelovljenoj u Ustavu, odnosno da su u opasnosti temeljne vrednote demokratske države utemeljene na vladavini prava i zaštiti ljudskih prava. Ustavni sud se općim nadzornim ovlastima smije koristiti samo iznimno, kad utvrdi takvu pojavu koja prijeti narušavanjem strukturalnih obilježja hrvatske ustavne države.

Stvarna prijetnja

Okolnosti moraju biti izuzetne, prijetnja stvarna, a druga sredstva neučinkovita, iščitala je većina ustavnih sudaca iz Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu. I stoga su, jer je, recimo, postojala opasnost da neće biti raspisanih predsjedničkih izbora s obzirom na to da je u petak u ponoć završavao mandat desetero sudaca, a njihove zamjene nisu izabrane, zaključili da je nužno produljiti mandat dok Sabor ne ispuni svoju dužnost. Nadalje, Ustavni sud je »imao u vidu« i Mišljenje Venecijanske komisije iz ožujka ove godine da, zbog propusta zakonodavnih tijela Federacije BiH i Republike Srpske, do imenovanja novih treba produljiti mandat sudaca Ustavnog suda BiH koji su navršili 70 godina i morali bi se inače, po sili Ustava, umiroviti.

Ustavni sud se pozvao i na jedno Mišljenje Venecijanske komisije iz 2000. o Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu, koje Sabor nije uvažio kod ustavnih promjena, a također se odnosi na nastavak mandata ustavnog suca do izbora novog. U Izvješću se Ustavni sud obvezao da će se »suzdržavati od donošenja meritornih odluka i rješenja iz svoje nadležnosti do 11. prosinca 2024.«

Što će biti s »drugom rundom«

Sredinom listopada sljedeće godine istječe mandat još trojici ustavnih sudaca, Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Goranu Selanecu. Ako do tog roka HDZ i SDP ne dogovore tko će ih nadomjestiti, mandat će im biti produljen za šest mjeseci, znači do travnja 2026. U slučaju da niti do tada Sabor neće izabrati nove ustavne suce, za prepostaviti je da Ustavni sud ipak ne bi dodatno produljio mandat Šeparoviću, Arloviću i Selanecu. Jer, Ustavni sud može nesmetano funkcionirati i s deset sudaca, što se već i dogodilo u prvoj polovini 2016.