Projektom rekonstrukcije luke Krk, vrijednim 19,37 milijuna eura, primarni lukobran najveće luke na otoku Krku bit će produljen za 195 metara, dok će istodobno biti izgrađen i sekundarni lukobran dug 83 metra te potporni zid u uvali Portapižana, gdje će biti smješteni i novi gatovi za privez brodica, najavili su u sjedištu Primorsko-goranske županije u Rijeci zamjenik župana Vojko Braut, gradonačelnik Krka Darijo Vasilić i ravnatelj Županijske lučke uprave Krk Alfred Franković.

Luka Krk time će dobiti neusporedivo bolju zaštitu od utjecaja valova i vjetra, posebno pri jakom jugu koje je do sad pričinilo nebrojene štete u luci, a stanovnicima grada Krka na raspolaganju će biti i 165 novih komunalnih vezova, što je povećanje od više od 50 posto u odnosu na sadašnjih 319 vezova namijenjenih lokalnom stanovništvu.

Ministarstvo mora sufinancirat će projekt iznosom od 2,844 milijuna eura, Europski fond za regionalni razvoj iznosom od 16,12 milijuna eura, dok će ostatak sredstava, u iznosu od 407,4 tisuće eura, financirati Grad Krk i ŽLU Krk. Rok za završetak projekta je kolovoz 2027. godine.

Kapitalni projekt

– Ovo je značajan, kapitalni, međugeneracijski projekt za grad Krk, grad koji živi s morem, na moru i od mora i koji je kroz svoju povijest bio jedna od značajnijih luka na ovom području. To je grad koji ima najstariji jedriličarski klub, osnovan još 1876. godine, a da ne govorimo da se o potrebi produljenja lukobrana govorilo desetljećima, gotovo cijelo stoljeće – rekao je Vasilić koji je, da bi potkrijepio svoje tvrdnje, okupljenim novinarima pokazao kopiju broja Novog lista od 9. ožujka 1927. godine s novinskim člankom o konferenciji Trgovačko-obrtničkog društva, održanoj u Gradu krku, posvećenoj trenutnim potrebama grada.

– Na toj konferenciji govorili su o potrebi sanacije glavnog gata i produženju lukobrana. U tekstu stoji kako bi se obrambeni gat, odnosno primarni lukobran, produžio za barem stotinu metara, u svrhu da se obrani pristanišni gat od juga i tako omogući pristajanje parobroda za vrijeme uzburkanog mora.

To dovoljno govori o problemima koje Krčani sva ova desetljeća imaju s lukom koja je jako izložena utjecaju juga, jer od Lošinja do Krka je otvoreno more pa gotovo nigdje na našem području valovi za olujnog juga ne udaraju u obalu kao u gradu Krku.

Nebrojene su neprospavane noći krčkih brodara i ribara koji su po jugu čuvali svoje brodove da ih valovi po jugu ne razbiju. Sada će tome doći kraj jer ćemo produljiti glavni lukobran, izgraditi sekundarni, kao i nove komunalne vezove, a to će omogućiti i bolje iskorištavanje središnjeg dijela luke koji je sada zimi prazan, upravo zbog opasnosti od juga – rekao je Vasilić.

Dožupan Braut je dodao da će ovaj projekt promijeniti lice grada Krka i krčke luke, čineći je daleko sigurnijom, dok je ravnatelj Lučke uprave Franković iznio tehničke detalje projekta, prikazavši i kratki film s kompjuterskom simulacijom budućeg izgleda luke.

Brzobrodska linija

Novinare je zanimalo koja je razlika između ovog projekta i nerealiziranog projekta izgradnje ribarske luke, na što su Franković i Vasilić odgovorili da u novom projektu nisu predviđeni komercijalni vezovi, već isključivo komunalni, a na primarnom lukobranu nije predviđen isključivo privez ribarskih, nego i drugih brodova.

– Zajedno s još četiri luke koje su na području grada Krka i s ovim povećanjem, smatramo da će potrebe domaćeg stanovništva biti praktički u potpunosti zadovoljene – naglasio je Franković.

Zanimalo nas je i hoće li Grad Krk pokrenuti inicijativu da se, završetkom ovog projekta, krčka luka uvrsti među luke doticanja neke od brzobrodskih linija koje povezuju Rijeku bilo s Rabom i Pagom ili Cresom i Lošinjem.

– To bi bila velika stvar za grad Krk, jer iako imamo most, to bi dodatno podiglo prometnu povezanost i podiglo standard naših građana, a njima i našim gostima bi omogućilo da posjete i druge sjevernojadranske otoke, tako da ćemo sigurno ponuditi da barem jedna od brzobrodskih linija dotiče i krčku luku – odgovorio je Vasilić.