Važno događanje

Sutra je u Luzernu dodjela Europskih filmskih nagrada. Nominiran i “Čovjek koji nije mogao šutjeti”

Stjepan Hundić

Hrvatska će s posebnom pozornošću pratiti kategoriju kratkog filma u kojoj je među pet nominiranih i film u režiji Nebojše Slijepčevića, jedan od favorita za Europsku filmsku nagradu



LUZERN – Luzern, glavni grad istoimenog kantona u središtu Švicarske, domaćin je 37. dodjele Europskih filmskih nagrada koja će se održati ove subote, 7. prosinca.


Na gala svečanosti u organizaciji Europske filmske akademije i švicarskih domaćina, očekuje se oko tisuću gostiju iz europske filmske industrije koji će svjedočiti proslavi najvećih ovogodišnjih dostignuća europske kinematografije. Među poznatijim imenima europskog filma koji će predstaviti dvadeset i dvije kategorije te uručiti nagrade pobjednicima nalaze se bugarska glumica Maria Bakalova (»The Apprentice: Priča o Trumpu«, »Borat Subsequent Moviefilm«), francuska glumačka diva i nova predsjednica Europske filmske akademije Juliette Binoche, britanski producent i predsjedavajući Europske filmske akademije Mike Downey koji se odavna skućio u Istri, francuska glumica Irène Jacob koja se proslavila u filmovima Krzysztofa Kieslowskog »Tri boje: crvena« i »Dvostruki Veronikin život« te velika britanska i svjetska glumačka zvijezda Ralph Fiennes. Uz nabrojene, na dodjeli su očekuje još niz poznatih europskih glumaca i filmaša među kojima i Daniel Craig, Tilda Swinton, Isabella Rossellini, Wim Wenders, Pedro Almodóvar te Jacques Audiard.


Animirani i dokumentarni filmovi


Animirani i dokumentarni naslovi od ove će se godine uz nominacije u svojim kategorijama natjecati i za Najbolji europski film. Tako su među 15 nominiranih i dokumentarci »Dahomey«, pobjednik ovogodišnjeg Berlinalea u režiji Mati Diop; humanitarno-aktivistički »No Other Land« u režiji palestinsko-izraelskog autorskog kvarteta; zanimljiv glazbeno povijesno-politički hibrid »Soundtrack To Coup D’etat« te poljski »In Limbo«, intimistička obiteljska priča iz vrtloga ukrajinsko-ruskog rata. U glavnoj je kategoriji i 5 animiranih naslova: prekrasan latvijski »Flow«, jedan od favorita u kategoriji animiranog filma; zabavna češka stop-animacija »Living Large«; ekološki obojena »Savages« u europskoj frankofonskoj produkciji; »Sultana’s Dream« koji govori o društvenom položaju žena u Indiji, ali i čitavom svijetu te »They Shot the Piano Player«, glazbeno-političko-povijesni osvrt na događanja u Latinskoj Americi 60-ih i 70-ih prošloga stoljeća. Među finalistima igranih filmova redom su sjajni i hvaljeni naslovi nagrađivani na nizu festivala: francuska krimi-mjuzikl drama »Emilia Pérez« u režiji Jacquesa Audiarda, španjolska drama »Susjedna soba« slavnog Pedra Almodóvara, provokativni body-horror »Supstanca« francuske filmašice Coralie Fargeat i drama »The Seed of the Sacred Fig« iranskog filmaša i političkog disidenta Mohammada Rasoulfa.


Nominacije




Najviše nominacija skupili su »Emilia Pérez« i »Susjedna soba«, i to zanimljivo u istim kategorijama: najbolji film, redatelj, scenarij i glumica. Nakon njih s tri nominacije slijede »The Seed of the Sacred« (film, redatelj, scenarij) te danska drama »The Girl With the Needle« (scenarij te nominacije za dvije glavne glumice). Od zvučnijih imena u glumačkim kategorijama ističu se Tilda Swinton, Ralph Fiennes i Daniel Craig, dok su među favoritima za nagrade španjolska transrodna glumica Karla Sofia Gascón te Ralph Fiennes za sjajnu ulogu u vatikanskom trileru »Konklava«.


Hrvatska će s posebnom pozornošću pratiti kategoriju kratkog filma u kojoj je među pet nominiranih i »Čovjek koji nije mogao šutjeti« u režiji Nebojše Slijepčevića. Tradicionalno je nezahvalno predviđati pobjednika u kategoriji kratkog metra, no Slijepčevićev film – koji je ove godine u Cannesu osvojio prestižnu »malu« Zlatnu palmu za najbolji kratki film – zasigurno je jedan od favorita i za osvajanje Europske filmske nagrade. Podsjetimo, »Čovjek koji nije mogao šutjeti« – realiziran u produkciji zagrebačke kuće Antitalent i suradnji s koproducentima iz Slovenije, Francuske i Bugarske – temelji se na ratnom zločinu srpskih paravojnih snaga koje su 1993. u bosanskim Štrpcima iz vlaka Beograd – Bar izvukli i pogubili devetnaest muslimana. Film je posvećen Tomi Buzovu, umirovljenom časniku JNA i tragičnom junaku koji »nije mogao šutjeti« postavši simbol mirnog otpora prema nasilju.