Banke u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci ove godine poslovale su s dobiti u iznosu od 1,2 milijarde eura, što je za 109,5 milijuna ili deset posto više nego u istom razdoblju lani, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Ako se uzme da je lanjska godina bila rekordna za dobit banaka, jer je u odnosu na godinu ranije (2022.), dobit u 2023. bila gotovo udvostručena, onda se vidi koliko je to velika baza s koje se desio i novi rast.

Ključne stope ECB-a, koje poslovnim bankama donose najveći dio dobiti (jer drže viškove kod središnje banke i onda im se oni ukamaćuju po jednoj od tih stopa) počele su padati, no presporo da bi se to značajnije osjetilo već na rezultatima banaka za prvih devet mjeseci, koji dakle na godišnjoj razini opet bilježe prirast, iako puno sporiji.

HNB naime u nastavku tumači da su im značajno porasli i kamatni rashodi. Prema, dakle, privremenim nerevidiranim podacima HNB-a, s dobiti je u prvih devet mjeseci ove godine poslovalo svih 20 banaka u Hrvatskoj.

Najveću dobit u razdoblju od siječnja do kraja rujna 2024. imala je Zagrebačka banka, 380,7 milijuna eura, što je za 35,1 milijun eura ili za 10,2 posto više nego u istom razdoblju lani.

Privredna banka Zagreb (PBZ) u prvih je devet mjeseci ove godine poslovala s dobiti od 284,3 milijuna eura, što je na godišnjoj razini porast za 14,8 posto ili 36,6 milijuna eura.

Treća po ostvarenoj dobiti je Erste&Steiermärkische banka sa 186,7 milijuna eura, što je 5,8 milijuna eura ili 3,2 posto više nego u prvih devet mjeseci prošle godine.

Slijedi OTP banka sa 122,8 milijuna eura, te Raiffeisenbank Austria, s 82,6 milijuna eura, koje tako na godišnjoj razini bilježe rast dobiti za osam odnosno za 2,5 posto.

Na šestom je mjestu najveća banka u većinskom državnom vlasništvu, Hrvatska poštanska banka (HPB) s dobiti od 61,3 milijuna eura, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine 4,2 milijuna eura manje, a u postotku pad za 6,4 posto.

HNB veli da su se pokazatelji profitabilnosti povećali u odnosu na kraj 2023. Prinos na imovinu (ROA) povećao se s 1,8 na dva posto, a prinos na kapital (ROE) s 15,5 na 17,6 posto.

– Rezultat je to povećanja kamatnih prihoda, pri čemu su znatan doprinos dali prihodi od prekonoćnih depozita kod HNB-a, ali i povećanje kamatnih prihoda od ostalih sektora, osobito nefinancijskih društava, ističe HNB.

Ukupni kamatni prihodi banaka od siječnja do kraja rujna 2024. iznosili su 2,4 milijarde eura, što je 456,3 milijuna eura ili 24 posto više u odnosu na prvih devet lanjskih mjeseci, no istovremeno su im porasli i kamatni rashodi, i to za čak 86,8 posto.