Vjerojatno nema nikog od nas tko na crnom petku, »black fridayu«, nije kupio bar neku sitnicu, bilo u dućanu, bilo online. Može nas ta američka glupost vezana uz Dan zahvalnosti nervirati, možemo reći da nas se to ne tiče jer je to dan koji slave Amerikanci, a ne Europljani. Ali činjenica da popusti krajem studenoga koji u Hrvatskoj uz to još traju i desetak dana, a ne samo taj zadnji petak u novembru, dobro dođu kao uvod u prosinački šoping.

Jer, to je tek početak – očekuje se da će samo u ovim danima krajem studenoga Hrvati potrošiti oko 150 milijuna eura, a to je za desetak milijuna više nego prošle godine, a onda tek slijedi stampedo jer kreće božićna groznica. Čak i ako pod bor stavljamo samo sitnice u obliku čokolada ili čarapa, potrošnja će rasti, jer tu su ne samo članovi obitelji, nego i prijatelji, poslovni partneri i svi drugi s kojima tijekom godine surađujemo, a na koje za vrijeme blagdana mislimo.

Izračun kaže da bi blagdanska potrošnja mogla ove godine biti oko 3,3 milijarde eura, a to je još dodatnih 130 milijuna eura nego 2023. Kad se zbroje »black friday« i Božić, sveukupno će Hrvati potrošiti skoro 300 milijuna eura više nego prošle godine.

Tako su izračunali u HGK-u, dok sindikati upozoravaju da treba imati na umu da ljudi traže jeftinije akcije za sebe, pa je to možda prividan podatak, s obzirom na to da velika većina građana ima nominalnu plaću nižu od prosječne, a ona manjina s bitno natprosječnim plaćama čine tu statistiku o prosječnoj plaći održivom. No, u svakom slučaju, koju god statistiku pratili – potrošnja u Hrvatskoj raste.

A ona je jedan od ključnih faktora i zamašnjaka opće stope rasta u Hrvatskoj, koja je trenutno kod nas na 3,9 posto i među najvišima je u Europi.

Naravno, kad je Hrvatska u pitanju, ona tek sustiže ostale europske zemlje za kojima je ranije kaskala desetljećima – sad jedna Njemačka stagnira, a Hrvatska »jaše« krupnim koracima naprijed. No i dalje je to tek sustizanje europskih prosjeka. I to ne samo u gospodarskom rastu, nego i u potrošnji.

Nedavni rast plaća u prvom redu u javnom sektoru razlog je za ta stalna povećanja potrošnje, jer da je riječ samo o privatnom sektoru, slabo bi trošili, osim ako se radi o IT sektoru i drugim propulzivnim djelatnostima.

Ostali bi štedjeli, a ne trošili, no statistika je zbroj netočnih podataka pa je dojam potrošnje ipak neumoljiv. To pokazuju podaci HGK-a koji kažu kako statistike potvrđuju da na crni petak dio potrošača ipak evidentno kupuje više od uobičajenog.

To se ne odnosi samo na trgovinu, nego i ugostiteljstvo, a i hotele i smještaj. Crni petak koincidira s početkom adventa, a hrvatski hoteli, posebno u velikim gradovima, ovih su dana krcati jer i domaći turisti prilično cirkuliraju među gradovima. Zagrepčani idu prema Opatiji ili Zadru i Dubrovniku, a Primorci prema Zagrebu.

Hotelska popunjenost, u onim objektima koji u ovo doba godine rade, ogromna je – i to je dio statistike o povećanoj potrošnji. Na sve će se uskoro nadovezati i skijanje, stoga u ovom začaranom krugu svi mogu trljati ruke.

Naravno, oni koji kupuju online, a takvih je nakon korone sve više, moraju paziti na prevare, dok oni s nižim plaćama i dalje itekako trebaju voditi računa da se na »zaigraju« s popustima i blagdanima, koji ih mogu financijski opteretiti na početku nove godine, u siječnju.

Sindikati i potrošačke udruge službeno poručuju da u najrastrošnijem mjesecu ne kupujemo stihijski, da ostanemo imuni na potrošačku groznicu. A ako se bude pretjerivalo s cijenama, i da neke proizvode valja bojkotirati, kao što su Talijani prošle godine bojkotirali skupu paštu, pa je cijena na kraju – pala.

No, za to nam trebaju organizirane potrošačke udruge, a to je sektor koji je u Hrvatskoj među najmanje razvijenima kad je riječ o razvoju građanskog društva i građanske svijesti.

Stoga, realno je da ćemo kao i uvijek u prosincu potrošiti i više nego što imamo. A gospodarstvo će nam biti zahvalno na našoj ne-svijesti, jer to je kotač koji je okreće svima u korist. Osim možda nama koji ćemo u siječnju sanirati minuse na računima.