Atmosfera blagdana visoko je u zraku, a upravo ona podsjeća nas na važnost i ljepotu druženja i zajedništva, što u prijevodu znači da u blagdansko doba često provodimo vrijeme na raznorazne načine.

Ima li boljeg druženja od onog popraćenog ukusnom hranom i dobrom kapljicom?

Baš kako kaže dobra stara poslovica: ljubav ide kroz želudac, stoga tijekom blagdana nema većeg gušta od druženja uz bogat stol.

Međutim, postoje određena pravila blagdanskog bontona koja valja slijediti, a koja će vas učiniti odličnim domaćinom, ali i gostom.

Postavljanje stola

Detalji čine veliku sliku i itekako utječu na cjelokupni doživljaj, a da biste bili odličan domaćin i da bi sve bilo po bontonu, pobrinite se da stol izgleda – fantastično.

Primjerice, postavite plitki, odnosno glavni tanjur na sredinu svakog mjesta, a ako se služi juha, na njega ide manji, duboki tanjur.

Vilice trebate staviti lijevo od tanjura, a noževe i žlice desno. Što se tiče redoslijeda korištenja, bonton nalaže da se pribor koji se prvi koristi postavlja najudaljenije od tanjura. Dakle, počnite izvana prema unutra!

Čaše postavite s gornje desne strane, iznad noža, a nipošto ne zaboravite i na salvete koje se mogu staviti na tanjur, lijevo od vilica ili u dekorativni držač.

Foto: iStock

Serviranje hrane

Blagdanski obrok obično započinje predjelom, a ako želite zaista impresionirati goste i priuštiti im iskustvo kao u restoranu, držite se pravila da služite hranu redoslijedom od lakših prema težim jelima, što znači juha, glavno jelo pa desert).

Početak jela

Znamo da je teško odoljeti tim mirisima i obilju hrane na stolu, ali bilo da ste domaćin ili gost, zlatno je pravilo pričekati da svi sjednu za stol prije početka jela.

S jelom se počinje na znak domaćina, obično uz pozdrav ili zdravicu.

Foto: iStock

Ponašanje za stolom

Kada je u pitanju držanje pribora za jelo, europski stil po bontonu nalaže da se vilica drži u lijevoj ruci, a nož u desnoj.

Ugodan razgovor je uvijek dobrodošao, kao i smijeh.

Završetak obroka

Ako ste završili s jelom, odložite pribor na tanjur paralelno, tako da su i vilica i nož okrenuti prema unutra – to je znak da ste gotovi.

Po bontonu, valja pričekati da svi završe s jelom prije nego što napustite stol, osim ako je to izričito dopušteno od strane domaćina.

Foto: iStock

Bonus savjet za idealne goste

Mali znak pažnje i zahvala domaćinima što su se potrudili uljepšati vam večer, puno znači.

Ako niste sigurni što pokloniti domaćinima – a bonton nalaže da biste kao gost trebali donesti neku sitnicu – postoje dvije s kojima nikada ne možete pogriješiti, a obje imaju dugu povijest klasičnih blagdanskih poklona obožavanih diljem Europe.

Prva je prepoznatljiva po svom jedinstvenom kupolastom obliku i mekanoj spužvastoj unutrašnjosti prošaranom grožđicama, kandiranim voćem ili pak komadićima čokolade, a druga po – mjehurićima.

Popularni božićni desert panettone stiže nam iz Italije, a njegov je rodni grad Milano. Zapravo, dugi niz godina panettone ga nije bilo moguće niti pronaći izvan te talijanske prijestolnice mode i slastičarstva.

Popularnost mu priskrbio je talijanski pekar Angelo Motto, podarivši mu prepoznatljivi kupolasti oblik, nakon što se tijesto dizalo čak tri puta tijekom dvadeset sati.

Upitate li stanovnike Milana kada se panettone jede, reći će vam da slobodno uživate u njegovom okusu tijekom Božića, ali da sačuvate jednu krišku za trećeg veljače.

Naime, prema talijanskog legendi, sveti Blaž ili sveti Vlaho (San Biagio), spasio je dijete koje koje se zagrcnulo ribljom kosti tako što mu je dao komadić kruha pa je tako postao, uz titulu zaštitnika farmera, i zaštitnik grla pa mu se brojni se vjernici i dan danas obraćaju kada osjete upalu grla.

Tijekom manifestacije koja se održava u njegovu čast trećeg veljače, mnogi konzumiraju onu spremljenu krišku od Božića, konzumirajući panettone koji predstavlja komadić kruha.

Uz panettone će se savršeno složiti i druga sitnica koju rado poklanjamo za blagdane, a to su prepoznatljivi mjehurići za koje je originalno zaslužna Francuska i njihova dugogodišnja tradicija proizvodnje elegantnih kapljica.

Pjenušac i šampanjac!

U toliko se domova uvukla tradicija otvaranja šampanjca za doček nove godine, prometnuvši ove mjehuriće u glavne zvijezde brojnih blagdanskih proslava.

Povijest šampanjca datira još prije 5. stoljeća, kada su Rimljani sadili vinograde na sjeveroistoku Francuske ni ne sluteći da će, toliko stoljeća kasnije, šampanjac postati sinonim za zdravice!

Naime, tradicija podizanja čaše šampanjca uz želje za dobru i uspješnu Novu godinu, seže još u 5. stoljeće u Francusku kada je prva sveta pričest kralja Klodviga, uključivala zdravicu uz lokalno vino iz regije Champagne.

Osim uz šampanjac, panettone će se savršeno stopiti i sa pjenušcima ili proseccom, pa kod odabira poklona za goste, s ovim tradicionalnim zvijezdama, nećete pogriješiti.

_

Sadržaj nastao u suradnji s partnerom SPAR.