Nadležna tijela Ujedinjenih naroda (UN) Odbor za ljudska prava i Odbor za eliminaciju rasne diskriminacije tijekom ove i prošle godine usvojili su četrdesetak preporuka za Hrvatsku u cilju jačanja ljudskih prava i suzbijanja korupcije. Riječ je, kako smo naveli u našem prvom izvještaju o nezavidnom položaju migranata, stranih radnika, romske i srpske manjine, posebno njihove djece i potrebi jačanja ravnopravnosti spolova, suzbijanju zločina iz mržnje, ali i korupcije u Hrvatskoj.

No, svakako je zanimljivo kako se među preporukama spominje i potreba kažnjavanja povijesnog revizionizma koji se poslovično najčešće manifestira veličanjem ustaštva i umanjivanjem značenja antifašističkog nasljeđa ili zločina tijekom ratnih 90-tih, a sve pod lažnom izlikom slobode govora. Iako se uopćeno smatra da su preporuke nadnacionalnih tijela pravno neobvezujuće, riječ je o obavezama koja je preuzela svaka članica UN-a prema Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima te komplementarnoj Konvenciji o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.

Važnost suradnje

S obzirom na to da se u Hrvatskoj o ovoj temi uopće nije ni raspravljalo u proteklih godinu dana ni nakon slanja posljednjeg paketa preporuka u rujnu ove godine, Ured pučke pravobraniteljice u suradnji s Kućom ljudskih prava Zagreb organizirali su konferenciju i panel-diskusiju kako bi ova problematika dobila pravo javnosti i šansu da se u dijalogu tijela hrvatskih vlasti i nevladinih organizacija pronađu najbolja rješenja i na vrijeme ispune obaveze UN-a

– Odbor daje pet godina da se ove preporuke implementiraju. No, moramo napomenuti da na polovici tog perioda u ljeto 2027. Hrvatska treba izvijestiti o stanju u tri područja koja je UN-ov Odbor za ljudska prava detektirao kao najhitnija za rješavanje sukladno obavezama iz Pakta o građanskim i političkim pravima. To su u prvom redu govor mržnje, zločin iz mržnje, suočavanje s prošlošću, procesuiranja ratnih zločina i borba protiv korupcije, napomenuo je sudionik panela programski direktor Kuće ljudskih prava Ivan Novosel. Ispunjavanjem ovih obaveza država bi mogla bitno poboljšati percepciju vladavine prava s obzirom na rezultate izvještaja europskih i međunarodnih organizacija koji iz godine u godinu Hrvatsku svrstavaju na začelje država EU-a.

– Prisjetimo se kad ste zadnji put čuli u javnosti da se govori o Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima i Konvenciji o ukidanju rasne diskriminacije u odnosu na puno poznatiju Europsku konvenciju o ljudskim pravima? Naš je cilj u javnom prostoru otvoriti raspravu i razmatrati vrlo konkretne zahtjeve koje je Hrvatska dobila od dva važna UN-ova mehanizma, učiniti ih vidljivima kako bi se uopće mogle implementirati, naglasila je Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

Katarina Coha, voditeljica službe u Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade, napomenula je kako je potrebna koordinacija vladinog i nevladinog sektora.

– Mi se u državnoj upravi suočavamo s nedostatkom kadrovskih kapaciteta. Potrebno nam je puno vremena da bi došli do referentnih podataka i apeliram na sve da pokušamo ubrzati cijelu proceduru pogotovo za preporuke koje se tiču 2027., naglasila je Coha.

Skandal u Sinju

Boris Milošević, nekadašnji potpredsjednik Vlade za manjinska pitanja, u ime Srpskog narodnog vijeća (SNV) kazao je da UN-ove opaske sadržajno ne bi trebale predstavljati neku novost jer je riječ o temama iz godišnjih izvještaja Pučke pravobraniteljice predstavljenih u Saboru.

– Svi koji imalo prate politiku vjerujem da su se naslušali govora pojedinih političara koji plešu na rubu govora mržnje ili su pak čisti govor mržnje, upozorio je Milošević, spomenuvši i slučaj etnoizložbe umjetničke fotografkinje Inije Herenčić u Sinju koju je zabranio tamošnji gradonačelnik i sabornik Mosta Miro Bulj samo zato što je postav sufinancirao SNV.

– Odgovornosti za to nema, a takve vrste zabrana mogu imati dalekosežne posljedice. Ukoliko želite sličnu manifestaciju organizirati u nekom drugom gradu, nailazite na ustručavanja jer nitko više ne želi biti »targetiran«, upozorio je predstavnik SNV-a.

Govor mržnje i zločin iz mržnje

U Hrvatskoj se nastavljaju širiti govor mržnje i zločini iz mržnje, posebno protiv pripadnika romske i srpske manjine, stranaca, pripadnica LGBT- zajednice. Hrvatska takve slučajeve treba temeljito istražiti i procesuirati, počinitelje kazniti razmjerno težini kaznenog djela, a žrtvama osigurati pravo kompenzacije, navodi se u preporukama UN-a. Država treba povećati opseg specijalnih obuka policije, tužitelja i sudaca u prepoznavanju i procesuiranju govora mržnje, povijesnog revizionizma i drugih oblika zločina iz mržnje. Ujedno, potrebne su efikasne mjere za javnu osudu i sprječavanje mržnjačke retorike i historijskog revizionizma posebno od strane političara. Za to je potrebno širiti pristup provjerenim historiografskim izvorima. Komplementarno, država treba ojačati mjere za borbu protiv prevalencije on-line govora mržnje i to u suradnji s pružateljima internetskih usluga.

Isključenost romske manjine

Unatoč koracima koje je Hrvatska poduzela u okviru Nacionalnog plana za uključivanje Roma 2021. – 2027., odbori UN-a ponavljaju svoju zabrinutost u pogledu diskriminacije romske populacije u praksi, u obrazovanju i stanovanju. Niska je stopa upisa romske djece u predškolske ustanove dok je visoka stopa odustajanja od školovanja na osnovnoj i srednjoškolskoj razini. Stambena segregacija očituje se u visokom postotku njihovog života u improviziranim naseljima s lošom kvalitetom stanovanja i vrlo ograničenim pristupom komunalnih i drugih usluga. Visoku razinu nezaposlenosti Roma prati diskriminacija pristupu zapošljavanja.

Puno korupcije, malo osuda

Odbor za ljudska prava brine se što se Zakon o sprječavanju sukoba interesa iz 2021. i Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, odnosno »zakon o zviždačima« iz 2022. godine nedosljedno primjenjuje. Sve to rezultiralo je stalnom prevalencijom korupcije, posebno u javnom sektoru u državnim kompanijama i nedovoljnom zaštitom »zviždača«. Odbor je izrazio zabrinutost zbog niskog broja kaznenih progona i osuda, posebno u slučajevima korupcije na visokoj razini ali i zbog oslabljenog položaja Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

»Lex AP« protivi se zaštiti »zviždača«

UN-ov Odbor za ljudska prava muči razlog izmjena Kaznenog zakona iz siječnja ove godine za koje je propisana kazna zatvora do tri godine. Kolokvijalno prozvan »Lex AP« Odbor smatra nespojivim s postojećim zakonom o zviždačima jer ne dopušta obranu javnog interesa, kažnjavajući onoga koji daje informacije iako nije novinar. Uz to. time se ugrožavaju izvori za novinare