Kazalište

U zagrebačkoj Komediji premijerno izveden glasoviti mjuzikl “Jadnici”

Kim Cuculić

Foto Ines Novković/Komedija

Foto Ines Novković/Komedija



U potpuno popunjenom Kazalištu Komedija s velikim je uspjehom održana premijera dugoočekivanih »Jadnika«. Kao i na pretpremijernoj izvedbi večer prije, publika je ustala i 10-minutnim stajaćim ovacijama nagradila izvrsne soliste i ansambl, ali i sve ostale sudionike ove predstave – autorski tim predvođen redateljem Stanislavom Mošom i dirigentom Dinkom Appeltom, orkestar, te sve koji su na bilo koji način doprinijeli ovom tijumfu.


Na premijernoj izvedbi pjevali su Dražen Bratulić, kao Valjean, za kojeg se može reći da je odigrao ulogu života, a osim toga je i preveo djelo na hrvatski. Uz njega tu su bili Đani Stipaničev kao Javer, Renata Sabljak kao Fantine, Filip Hozjak je bio Marius, Gabriela Mijatović Cosette, dok su Ronald Žlabur i Nika Ivančić nasmijali publiku u ulogama Théardiera i Mme. Thénardier. Fabijan Pavao Medvešek bio je Enjolras, a Eponine Sara Vojičić, Dijete Cosette je bila Lejla Hajdarević, Gavroche David Novosel, a Dijete Eponine bila je Rita Palić.


Ansambl predstave sačinjavali su Aleta Arbanas Rendulić, Iva Boršić, Jadranka Gospodnetić, Kristina Habuš, Vlatka Kladarić, Katarina Margaretić, Dora Masle, Tara Thaller, Dino Antonić, Boris Barberić, Miran Belaić, Luka Matić, Dragan Peka, Sven Pocrnić, Jura Ruža, Zoran Simikić, Dorian Stipčić, Stefano Surian, Matija Škvorc i Karlo Topolovec.




Glazbu potpisuje Claude-Michel Schönberg, stihove Herbert Kretzmer, a originalan libreto na francuskom napisali su Alain Boublil i Jean-Marc Natel. Koreografkinja je Tihana Strmečki, scenogaf Petr Hlousek, kostimografkinja Andrea Kučerova, oblikovatelj svjetla David Kachlir, oblikovatelj zvuka Igor Pauk te oblikovateljica maske Irena Ružić.


Mjuzikl »Jadnici«, inspiriran romanom Victora Hugoa iz 1862., jedno je od najpoznatijih kazališnih djela u povijesti adaptirano za brojne pozornice diljem svijeta. Priča mjuzikla prati likove u Francuskoj tijekom ranog 19. stoljeća, prikazujući društvene nepravde, političke borbe i traženje otkupljena kroz moralni rast pojedinca.


Zadržavajući središnje teme romana, mjuzikl dodatno naglašava osobne i emotivne borbe glavnih likova, dajući publici snažan umjetnički naboj.